DANAS se ljudi dijele po raznim osnovama. Po rasi, naciji, vjeri, seksualnom opredjeljenju, po političkoj orijentaciji i još po mnogo čemu. Najrasprostranjenija podjela je ona prema spolu – muškarac i žena.

Danas je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti ili Dan znanstvenica kojeg su Ujedinjeni narodi proglasili 2015. godine.

Religijski gledano, prvog čovjeka i prvu ženu Bog je stvorio jednake. Prvi čovjek nije bio uzvišeniji od žene. Prva žena nije bila uzvišenija od muškarca.

Prema Darwinu, čiji se dan sutra obilježava, čovjek je evoluirao od životinje. To bi značilo da su muškarac i žena jednaki – oboje su evoluirali od majmuna i majmunice.

Gledano kroz povijest, žene su skoro uvijek bile stigmatizirane, obespravljivane. Često su smatrane drugim bićima, a ne ljudskim.

Gledano kroz povijest, žene su gotovo uvijek bile stigmatizirane, obespravljivane. Često su smatrane drugim bićima, a ne ljudskim.

Tome su doprinijele i mnoge kulturološke prepreke koje su bile postavljene pred žene.

Rodne pristranosti, stereotipi, strah od seksualnog uznemiravanja – sve je to sputavalo ženu od obrazovanja, a samim time i znanstvenog doprinosa žene društvu.

Tako je doprinos žene znanosti skoro pa nezabilježen sve do 19. stoljeća. Iako su žene oduvijek radile, zasluge za svoj rad rijetko su dobile. Njihove zasluge nerijetko su pripisivane njihovoj braći, očevima ili muževima. 

Kolikogod nas je Bog stvorio rodno ravnopravnima ili nas Darwin svojom evolucijom učio o tomu kako smo jednaka vrsta, uvijek je bilo rodne diskriminacije.

Zato je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila 11. veljače Međunarodnim danom žena i djevojaka znanstvenica, s ciljem podizanja svijesti o doprinosu žena znanosti.

Usprkos svim izazovima i preprekama koje su imale, nebrojene inspirativne žene dale su veliki doprinos znanosti i uveliko pomogle da se unaprijedi razumijevanje svijeta oko nas i stereotipa o ženama. Veliki broj takvih žena nije prepoznat u povijesti, ali njihova dostignuća su svakako pomogla novim generacijama znanstvenica.

Čak i u 20. stoljeću se govorilo kako su žene nesposobne za bavljenje znanošću, a razlog kojeg su navodili – nisu dovoljno inteligentne. Isti ti, smatrali su da su muški mozgovi puni testosterona i prirodno skloni(ji) znanosti.

U stoljeću u kojem mi živimo, puno toga se promijenilo. Žena je više uvažavana i prihvaćena kao biće, iako i dalje postoji rodna diskriminacija. Ostali su i dalje mitovi o ženama kojih ćemo se jako teško otarasiti. 

Danas žene čine polovicu radne snage, stječu više fakultetskih diploma od muškaraca i po nekim procjenama, predstavljaju najveću pojedinačnu snagu na svijetu. 

Kolikogod žene danas bile prisutne na visokom ili globalnom nivou u znanosti, društvo bi ih trebalo prepoznavati još više i omogućiti sustavnu podršku još većeg broja žena i djevojaka u znanstveno-istraživačkim poslovima. Posebno u dijelovima svijeta gdje je više izražena rodna diskriminacija. Jer obrazovanje je ljudsko pravo, a ne pravo muškaraca ili žena. 

Ma koliko mi bili za rodnu ravnopravnost, kod mnogih ona postoji tek samo deklarativno, a i dalje nailazimo na diskriminaciju. I danas, kada listamo pojedine školske udžbenike, vidjet ćemo u tim udžbenicima slike ili ilustracije mladića ili muškaraca kao velikih i hrabrih, aktivnih. Vidjet ćemo ih kao oštroumne istraživače, astronaute, pronalazače. S druge strane, slike ili ilustracije djevojčica ili žena oslikane su kao male, skromne, sramežljive, oprezne, a često kao i oličenje ljepote. 

Sve one koji i dalje smatraju ženu samo ženom,  onom koja ne može biti jednaka muškarcu, ne može voziti autobus, ne može biti astronaut - razuvjerit će statistički podatci. 

Recimo, u današnjoj Europskoj uniji, od oko dvadeset milijuna studenata, skoro dvanaest milijuna su žene. U Lijepoj Našoj 565 je doktora medicine, a 1447 doktorica medicine. Od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj, visoko obrazovanje ima 16,7 posto žena, a 16,4 posto muškaraca. Upisani studenti u 2019. godini – 57,1 posto žene, 42,9 posto muškarci. Studenti poslijediplomskog doktorskog studija u 2019. godini -  54,7 posto žene, 45,3 posto muškarci. Doktori znanosti, zaključno s 2019. godinom – 55,4 posto žene, a 44,6 posto muškarci. Ravnatelji osnovnih i srednjih škola – 55,9 posto žene, 44,1 posto muškarci. Ali zato muškarci dominiraju u zatvorima - tamo ih je 87 posto, a žena svega 13 posto. (Podatci DZZS)

Mada je statistika na njihovoj strani kada je obrazovanost u pitanju, žene su i danas manjina u Hrvatskom saboru, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, gradskim, općinskim ili županijskim vijećima.

Nadajmo se kako, ipak, dolazi vrijeme žena.