RADEĆI koordinirano na stvaranju otpora zahuktalom velikosrpskom hegemonizmu, hrvatsko krilo Službe državne sigurnosti (SDS) i Saveza komunista Hrvatske (SKH) osamdesetih godina prošlog stoljeća, privodili su kraju 'diferencijaciju' unutar sustava te čvrsto se povezali s nacionalističkom emigracijom i izvaninstitucionalnim prohrvatskim aktivistima u zemlji, da bi 1989. godine formirali "stranku opasnih namjera" - Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) - s ciljem stvaranja: "slobodne, demokratske i nezavisne države Hrvatske".
Istovremeno, na istom prostoru, od ljudi iz iste nomenklature, na istoj matrici, formirana je Srpska demokratska stranka (SDS) s ciljem 'ovaplođenja' velikosrpske ideje "svi Srbi u jednoj državi", na crti "Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica".
Oni koji nisu željeli postrojiti se u 'ustaške' redove iza Franje Tuđmana, jer je želio iskoristiti "povijesne silnice" s ciljem stvaranja 'Neovisne Države Hrvatske' (NDH) od jugoslavenskih prostora gdje su pretežito živjeli Hrvati, niti su željeli stati iza 'četnika' Jovana Raškovića, koji je želio iskoristiti moć 'otadžbine' i JNA u stvaranju Velike srbije, stali su uz 'komunjare' Drage Dimitrovića, čije ideje, demokratske iskorake i ljude, po gotovosti procesa, preuzeo je Ivica Račan - s ciljem formiranja hrvatske socijaldemokracije unutar konfederalne Jugoslavije, a ako to ne bude moguće onda 'Neovisne Demokratske Hrvatske' (NDH).
- Budem li izabrana za predsjednicu, prvi korak će mi biti ujedinjenje razmrvljene stranke na području cijele Županije. Uvjerena sam kako će mi stečeno iskustvo u profesionalnom radu koristiti da uspješno završim tu prvu zadaću. Nema te oblasti u kojoj će rezultate ostvariti razjedinjena ekipa. Samo zajedništvom svih znanja i vještina moguće je uspjeti. Ideologijom nisam opterećena, interesira me pokretanje i provođenje projekata koji mogu poboljšati uvjete rada i života na području naše Županije i Hrvatske u cjelini. - za SBplus kazala je Marina Opačak Bilić.
'Odlučno možda'
Zahvaljujući mentalnom sklopu formiranom u vrhu partijske nomenklature tijekom 'Hrvatskog proljeća' sedamdesetih godina prošlog stoljeća, s potpunom sviješću kako je bio tek visoko rangirani partijski 'aparatčik' te zbog toga vukao 'dugi rep', Ivica Račan je ranih devedesetih, hodajući na prstima, manirom 'odlučno-možda', vodio 'ostatak ostataka' članova nekadašnje partije koji su, nominalno, hrvatski socijaldemokrati željeli postati. Budući da sam nije imao personalìtēt, Račan nije mogao stvoriti političku stranku koja bi imala prepoznatljivu agendu. Posljedično toj činjenici, hrvatski socijaldemokrati postali su politički aktivisti prepoznatljivi po vođi, a ne po ideji. Staru ideju (socijalističko samoupravljanje) prestali su slijediti, a novu nisu imali.
Vjerojatno, povjesničari će utvrditi kako je staloženi Račan bio idealan vođa SKH-SDP prije i tijekom Domovinskog rata, jer da je to bio netko drugi, možda, Tuđman ne bi uspio provesti 'pomirbu' između djece partizana i ustaša te s tako monolitnom mladošću ne bi izvojevao pobjedu u ratu.
U postračanovoj eri hrvatske pseudo socijaldemokracije, programsko beznađe postalo je potpuno vidljivo. Idejno impotentan, a operativno prepotentan, Račanov nasljednik, Zoran Milanović, do apstrakcije je ogolio socijaldemokratsku ideološku potku, a stranku pretvorio u stroj za proizvodnju politički podkapacitiranih i karakterno suspektnih sljedbenika - njega kao vođe, a ne ideje.
Bez kristalno jasne ideje i lidera s pokrićem, a isključivo zbog borbe za osobne sinekure, počeo je bujati klijentelizam i na njemu utemeljena unutarstranačka personalno-klanovska podjela stranke. Zbog toga, na čelo stranke izabran je operativno i politički nedovoljno autoritativan (ne autoritaran) Davor Bernardić, koji nema jasnih i svima znanih temeljnih programskih teza, niti ima ljude s kojima bi mogao realizirati programe i projekte kako bi stranku izvukao iz gliba u koji je došla zahvaljujući dugogodišnjoj, prizemnoj, 'sitnosopstveničkoj', personalnoj fragmentaciji koja je stranku pretvorila u amorfnu masu svačega i ničega.
Postideološki ambijent
U takvom unutarstranačkom ambijentu provode se izbori za vodstva županijskih organizacija stranke i u Brodsko-posavskoj županiji.
U nedjelju, 27. svibnja, u večernjim satima, ali ne u mraku - kažu - zasjedala je Županijska izborna komisija koja je verificirala pravovaljane kandidature za sve funkcije: predsjednika, njegova dva zamjenika, Predsjedništvo i članove Županijskog odbora.
Ne prepuštajući ništa slučaju, a s ciljem maksimalno mogućeg manipuliranja nominacijama - "kandidati mogu povući kandidaturu poštom, telefaksom ili e-mail porukom najkasnije do 11. lipnja 2018. godine u 24,00 sati", stoji u 'Odluci o utvrđivanju pravovaljanih kandidatura...' koju je potpisala predsjednica Anita Aračić Pačić. Tko je sve i za što kandidirao se moguće je vidjeti i OVDJE
Mada je svaka nominacija važna, dakako, najvažnije je tko će biti izabran za predsjednika / predsjednicu, jer on/ona nije 'prvi/prva među jednakima' nego motorna snaga stranke u cjelini i mogući nositelj izborne liste SDP-a za V. izbornu jedinicu s područja Brodsko-posavske županije.
Dva u pet
Kandidata je, zasad, pet. Zasad, jer nam naši izvori kazuju kako će zamjenica predsjednika Gradskog odbora SDP-a, Stribora Valente, i njegova bliska suradnica - Adriana Bačić (41), SSS, privatna poduzetnica - odustati od kandidature. Mada smo željeli provjeriti koliko je istinita informacija našeg izvora, u tome nismo uspjeli jer je gospođa Bačić prvo odbila dati izjavu prije objave svih kandidatura, a potom se ispričala jer će biti na putu "do petka".
Od ostala četiri kandidata dva su muškarca i dvije žene, dva državna činovnika i dvije poduzetnice, dva diplomirana pravnika i dvije tehničarke.
Ivan Guberac, dipl. iur. (45) zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede - Agenciji za plaćanje u poljoprivredi - jedan je od dvoje potpredsjednika Gradskog odbora SDP-a Slavonskog Broda.
Nikola Božić, dipl.iur. (51) zaposlen je u Policijskoj upravi brodsko posavskoj s radnim mjestom u Novoj Gradiški 'na civilnim poslovima'. Svojim dosadašnjim članstvom u SDP-u "nije ostavio vidljiva traga", čega je očito i sam svjestan jer tvrdi kako "se ne kandidira da bi pobijedio nego da ga članstvo malo bolje upozna".
Ono što planiram napraviti u SDP-u, ako bih pobijedila, naravno, prvo nam je konsolidiranje, da vidimo u kojim općinama i gradovima što imamo. U dva grada situacija nam je koliko toliko jasna ali općine, kako smo imali godinu i pol i više imali zatišje i kako se nije radilo, nisam sigurna koliko u općinama uopće ima života - osim u ove tri gdje imamo načelnike. - za SBplus kazala je Jozefina Birindžić.
Dvije ozbiljne kandidatkinje
Jozefina Birindžić strojarski tehničar i upravni pravnik, SSS (49) članica je SDP-a od 2007. godine, a prije raspuštanja 'organa upravljanja' i uvođenja 'prinudnog upravitelja' Stribora Valente (1. siječnja 2017.!) bila je članica Predsjedništva Županijske organizacije SDP-a i predsjednica županijskog Foruma žena te stranke. Mada je u stranci ostavila vidljiv trag - u Predsjedništvu i Forumu - ova kandidatkinja široj javnosti je poznatija kao kolumnistica portala sbperiskop i direktorica 'Moj gastro' u okviru Udruge koja ne ostvaruje prihod niti sama prima plaću za svoj rad. Udana je i ima dvoje djece (21 i 25 godina).
- Mislim da su rezultati ovih komunalnih izbora pokazatelj da očito ne idemo u dobrom pravcu. Sebe smatram nekim recimo starijim dijelom SDP-a, iako u stranci nisam kao neki preko 20 godina. Na kandidaturu me ponukalo to što sam iz kuloara i od poznanika načula da nema onih koji su spremni nešto mijenjati, a jednostavno mi je žao bilo dići ruke od nečega što predstavlja dio mog života, moj svjetonazor. Ono što planiram napraviti u SDP-u, ako bih pobijedila, naravno, prvo nam je konsolidiranje, da vidimo u kojim općinama i gradovima što imamo. U dva grada situacija nam je koliko toliko jasna ali općine, kako smo imali godinu i pol i više imali zatišje i kako se nije radilo, nisam sigurna koliko u općinama uopće ima života - osim u ove tri gdje imamo načelnike. Ostale općine, a znate kako je, ako nitko ne zove i ništa se ne pita onda nitko ništa i ne radi. Tako da se mora prvo pregledati teren što u stvari imamo, a onda jednostavno raditi. Jer ništa drugo nema. Moramo se vratiti socijaldemokraciji i radu i predstavljanju nekih programa koji bi trebali biti za život u Slavoniji za život na ovom našem području, da vratimo ono da se može živjeti i od poljoprivrede i od poštenog rada i da mladi ne odlaze. Naravno to zvuči vrlo jednostavno ali nije nimalo jednostavno za odraditi, a mislim da mladi odlaze i zato što ne vide nikakvu alternativu svemu što se događa. - za SBplus kazala je Jozefina Birindžić.
Marina Opačak Bilić (28) građevinska tehničarka SSS, član SDP-a od 2015. godine i županijska vijećnica te stranke. Od završetka srednje škole je zaposlena, a zadnje četiri godine obnaša dužnost direktora u obiteljskoj tvrtki Feliks regulacija, čiji je temeljni kapital 29 milijuna kuna. S 30-ak zaposlenih ostvaruju ukupan godišnji prihod od 26 milijuna kuna. Udana je i ima troje djece (5, 6 i 7 godina).
- Budem li izabrana za predsjednicu, prvi korak će mi biti ujedinjenje razmrvljene stranke na području cijele Županije. Uvjerena sam kako će mi stečeno iskustvo u profesionalnom radu koristiti da uspješno završim tu prvu zadaću. Nema te oblasti u kojoj će rezultate ostvariti razjedinjena ekipa. Samo zajedništvom svih znanja i vještina moguće je uspjeti. Ideologijom nisam opterećena, interesira me pokretanje i provođenje projekata koji mogu poboljšati uvjete rada i života na području naše Županije i Hrvatske u cjelini. - za SBplus kazala je Marina Opačak Bilić.
Pobjedit će bolja menadžericaAko/kad Adriana Bačić, iza koje stoji Stribor Valenta i njegov dio brodsko-posavskog SDP-a, odustane od kandidature, a članstvo uvidi kako iza dvojica državnih činovnika, Ivana Guberca i Nikole Božić, ne stoji nitko - jer su se kandidirali bez ičije potpore - ostat će tek dvije ozbiljne kandidatkinje: Jozefina Birindžić, koju javno podupiru članice unutarstranačke frakcije "Pozitiva", i Marina Opačak Bilić iza koje, vjerojatno, stoje i birači njezina brata Tomislava, koji je na zadnjim unutarstranačkim izborima za predsjednika ŽO SDP-a, u prvom izbornom krugu, pobijedio protukandidate: bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu i bivšeg ravnatelja brodske bolnice Tihomira Biščevića.
Uglavnom, nakon izbora bit će vidljivo kojoj od ove dvije SDP-ove poduzetnice i političke aktivistkinje birači više vjeruju da će uspješno voditi SDP. Budući da je i ta stranka potpuno deideologizirana, pragmatična, hrvatska politička frakcija, za očekivati je kako će u ovoj utrci pobijediti menadžerica koja bude imala bolji tim.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Jablanovi_kraj_Gloge30.05.2018. u 20:08
Pa zar skoro baš svi - SSS ? Nisam nikakav elitist, ali ipak, ljudi !
-
Kropotkin30.05.2018. u 08:10
@posteni G. "Posteni" po Vama bi izgleda najbolje bilo ostaviti status quo u SDP-u, sastavljen od uhljeba i parazita da dalje trune dok ne postane marginalna stranka. Problem razmišljanja mnogih popust Vas je što u privatnicima vide kulake i babaroge,... Prikaži svee, a ne pokretače gospodarstva, za razliku od apartčika uvaljenih u fine državne fotelje
Prikaži sve komentare
-