U šume bježimo od koronavirusa, a tamo nas čekaju drugi

Karakteristika svih tih mjesta su šume koje, osim mira i ljepote, kriju i neke druge opasnosti.

 Bolest se najčešće javlja tjedan do dva nakon izlaganja virusu.

Hrvatske su šume, stoga, izdale ozbiljno upozorenje za ovo razdoblje.

Kako dolazi do zaraze?

- Svake godine u ovo vrijeme pojave se slučajevi zaraze hemoragijskom vrućicom s bubrežnim sindromom (HGBS), poznatijom kao 'mišja groznica'. Riječ je o opasnoj virusnoj infektivnoj bolesti koju uzrokuju hantavirusi. Nositelji virusa su miševi i voluharice, a do zaraze čovjeka dolazi najčešće prilikom boravka u prirodi, u neposrednom ili posrednom kontaktu s izlučevinama inficiranih glodavaca, posebice udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike. Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine, od ranog proljeća do kasne jeseni. Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika ove bolesti. Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza). - poručili su iz Hrvatskih šuma te poručili kako je zaraza u gradskoj sredini rijetka te se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Koji su simptomi zaraze?

Osim izletnika i planinara, opasnosti od zaraze najviše su izloženi oni koji borave u prirodi - šumski radnici i zemljoradnici.

Simptomi 'mišje groznice' su visoka temperatura, loše opće stanje, crvenilo očiju, glavobolja, a ponekad i mučnina te povraćanje. Bolest se najčešće javlja tjedan do dva nakon izlaganja virusu. Kod težih slučajeva može se pojaviti krvarenje na koži i sluznici, a kad dođe do zatajenja bubrega nužna je dijaliza. Smrtnost od ove bolesti u Hrvatskoj je jedan posto.

Što učiniti preventivno?

Kada boravite u prirodi, dobro je slijediti neke upute.

- Tijekom boravka u prirodi, namirnice i vodu treba zaštititi od glodavaca, a sirove plodove ubrane u šumi i poljima treba dobro oprati i ostaviti da odstoje barem dan-dva. Preventivne mjere uključuju i da se ne pije i ne puni voda na šumskim izvorima jer ih često koriste glodavci, izbjegavanje ležanja i sjedenja izravno na šumskom tlu (pogotovo blizu mjesta aktivnih rupa glodavaca), a potrebno je i paziti da se u prirodi ne ostavlja otpad od hrane i pića. Ove godine zabilježeni su slučajevi zaraze hemoragijskom groznicom na području Medvednice i Gorskog kotara. - objavili su ih HŠ-a.

Oni koji vrijeme u prirodi dijele s kućnim ljubimcima, trebali bi pripaziti i na krpelje kojih je posljednjih godina sve više i koji se javljaju čak i u hladnijem periodu godine.