'Oni koji ne misle na svoje zdravlje ne vole sebe dovoljno.'

SLAVONSKI BROD - Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj. Pokazali su to podatci prikupljeni u sklopu Eurostatova projekta "Morbidity Statistics"…., a koje je predstavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Važna stavka u pojavnosti tih oboljenja je prevencija na što je danas upozoreno i na slavonskobrodskom Korzu, gdje je Dom zdravlja u suradnji s SBTV-om, organizirao obilježavanje Svjetskog dana zdravlja, koje je ove godine održano pod motom 'Naš planet, naše zdravlje'.

„Pokušavamo osvijestiti građanstvo da čuvajući planet čuvamo naše zdravlje i da svatko od nas pojedinačno može dati svoj mali doprinos kako bi očuvali planet i imali čišći zrak, čišću vodu, jeli zdravu hranu te kako bi naše potomstvo imalo bolji planet za svoj život. - kazala je ravnateljica Dom zdravlja Slavonski Brod Lidija Grrčić, dodajući kako su na Korzu predstavili službe i aktivnosti koji djeluju u sklopu Doma zdravlja.

Prezentiran je tako rad patronažne i palijativne službe, saniteta, obiteljske medicine... Svi oni su, u sklopu svojih djelatnosti, obavljali preventivne preglede i dijelili edukativni materijal.

- Promocijom preventivnih pregleda želimo potaknuti građane da shvate kolika je njihova uloga u ranom otkrivanju bolesti, a time i u njenom izlječenju.  Nastojimo osvijestiti građane, a ovom prilikom na njih i apeliramo, da se odazovu preventivnim pregledima jer samo tako možemo sačuvati naše zdravlje. - poručila je Grčić.

Iako se javno zdravstvene akcije provode s ciljem približavanja građanima, nažalost ne daju rezultate koje bi zdravstveni djelatnici voljeli da daju. Djelomični krivac za to je, mišljenja je pročelnik Županijskog ureda za zdravstvo Brodsko-posavske županije, Branko Sabo, lijenost pojedinaca.

- Ako čovjek sam sebe voli onda mora misliti na svoje zdravlje. Oni koji ne misle na svoje zdravlje, ne vole se dovoljno. Ako sam sebe dovoljno volim onda se poštujem, onda brinem o sebi i cilj mi je da budem zdrav, da dobro radim i mogu izdržati sve svoje obveze i to je osnovni stav kako bi svi trebali živjeti. U takvim situacijama nam ne trebaju lijekovi koji su u pravilo samo sredstvo kojim gasimo požar. Ne smijemo biti lijeni djelovati prije požara, raditi na sebi, unositi u sebe kvalitetnu hranu, u primjerenim količinama i baviti se tjelesnom aktivnošću - poručio je pročelnik Sabo.

Istraživanje, s kojima je na današnji Svjetski dan zdravlja izašao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazuju kako gotovo trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udio znatno povećava kod starije populacije - kod osam od deset osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz te skupine. Istraživanje je još jednom dokazalo veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak četvrtina njih.

- Šećer je, kao i tlak, bitno kontrolirati i kad mislite da ste zdravi i da nemate problema. Nažalost, mnogi imaju šećer po pet šest godina, a da to i ne znaju sve dok se ne pojave komplikacije koje ta bolest sobom nosi. Zato je rana prevencija i rano otkrivanje dijabetesa jako bitno. Pozivam i mlađe ljude, kao i one koji misle da su zdravi, neka periodično provjere svoje zdravlje. Mi ćemo i u buduće, ako ne bude više zatvaranja zbog pandemije, raditi ovakve preventivne akcije - kazala je Marica Lucić iz slavonskobrodskog Doma zdravlja, dodavši kako medicinske sestre u mjesnim odborima jednom tjedno, kod kroničnih bolesnika rade kontrolu tlaka, šećera i mjerenja tjelesne težine. One s visokim parametrima upućuju specijalistima na daljnju obradu, a one ostalima daju savjete o prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

O preventivnim pregledima trebalo bi se voditi računa i kad su druge bolesti u pitanju jer niti tu statistika nije na strani građana. Tako jedna od deset osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj boluje od kronične plućne bolesti, 6,6 posto stanovnika ima poremećaje raspoloženja, 16,7 posto žena i 8,3 posto muškarca bori se s anksioznim poremećajima, dok ih 10,8 posto ima artroze, ishemijske bolesti srca njih 5,8, a cerebrovaskularne bolesti 2,9 posto stanovništva.