Gdje staje umjetnost, a počinje vandalizam - i obratno?

SLAVONSKI BROD - Nemoguće je kročiti slavonskobrodskim ulicama, a da svako malo ne vidite fasade 'ukrašene' raznim porukama ispisanima sprejem. Za jedne; to je umjetnost modernog doba i način izražavanja urbane kulture, dok je za druge to čin vandalizma i mladenačke bezobraštine.

Umjetnost je stara koliko i sama ljudska rasa te je kroz godine poprimila mnoštvo različitih oblika. Počevši sa oslikanim zidovima špilja pračovjeka pa nastavljajući kroz povijest u obliku slikanja, glazbe, arhitekture, umjetnost je konstantno evoluirala te se njezino vrednovanje mijenjalo zajedno s napretkom ljudskih zajednica. Uzmimo za primjer radove velikih renesansnih umjetnika ili, primjerice, Jacksona Pollocka. Njegovi se radovi u moderno vrijeme prodaju za višemilijunske iznose, dok bi u renesansnom dobu bio ismijan, a njegova umjetnost bila bi obezvrijeđena.

Crtanje grafita moderan je pravac slikanja gdje je kist zamijenjen sprejem, a platno pročeljima zgrada. Glavna karakteristika tog umjetničkog pravca jest ta da je potpuno javan, izložen svakom prolazniku, prepušten gledanju, a potom osudi, kritici ili ravnodušnosti. Ta njegova snaga je upravo i najveća mana jer to što je javan podrazumijeva i da je naslikan na nečijem vlasništvu. Ako se radi o privatnim posjedima, odnosno, slikanju po površinama bez dozvole vlasnika, jasno je kako se radi o vandalizmu te je takvo 'umjetničko izražavanje' za svaku osudu.

Kad je riječ o javnim zgradama, tu je potrebno napraviti jasnu distinkciju između toga što je umjetnost a što nije. Kao što svaki nogometaš nije Luka Modrić, tako niti svaki crtač grafita ne može biti poznati Banksy. Slavonski Brod odličan je primjer urbane sredine koja ima obje vrste grafita na pretek.

Najbolje rezultate takve umjetnosti moguće je pronaći na zidovima podvožnjaka, gdje se spajaju ulice Matije Gupca i Eugena Kumičića. Obje strane pješačkog prolaza ispunjene su kreativnim radovima umjetnika, u kojima futuristički motivi živih boja razbijaju sivilo prometa te dodatno obogaćuju urbanu kulturu Slavonskog Broda

Grafiti jednako tako mogu poslužiti i kao izraz ljubavi - one prema gradu, osobi ili voljenom nogometnom klubu. U šetnji kraj Glogovice sigurno ćete primijetiti grafit pokraj Osnovne Škole „Milan Amruš". Riječ je o svojevrsnoj odi ljubavi voljenom zagrebačkom klubu.

Šećući kraj rijeke Save također ćete uočiti razne zanimljive grafite, gdje su članovi Udruge za razvoj civilinog društva Enas te poznati 3D street art umjetnik Filip Mrvelj ukrasili šetnicu uz Savu, donoseći živost godinama zapuštenom Gradskom kupalištu. Šareni grafiti i murali u ovom su slučaju itekako veliki plus. Nažalost, i njih s vremenom nagriza zub vremena pa će ih biti potrebno obnoviti ili zamijeniti novima.

Surova stvarnost svijeta grafita leži u tomu da na svaki grafit koji doprinosi izgledu grada, imamo na desetke njih koji ga uništavaju i nagrđuju. Prostote, vrijeđanje, diskriminacija, omalovažavanje policije i javnih (uglavnom političkih) figura,... sve se to nalazi na zidovima. Takvi grafiti stoje godinama i nitko ne poduzima ništa kako bi taj problem bio riješen. Onda kada, u rijetkim situacijama budu prebojani, pojavi se zamjena u obliku „Džabe ste krečili!".

No, trpati sve to u isti koš nije ni pravedno niti ispravno.

- Za mene je crtanje grafita ispušni kreativni ventil, način da svoje viđenje predočim drugim ljudima. Za mene je to zajednica stvarno kreativnih ljudi koji pokušavaju na svoj način malo uljepšati vizuru grada, a ako pritom uspiju natjerati ljude da se zamisle oko nekog problema ili barem da im razbijem monotoniju sivila, onda stvarno ne mogu više tražiti. Za nas prave grafitere su onakve škrabotine na zidu uvreda, one devalviraju cijelu našu umjetnost i zbog par glupana sa sprejem, cijeli grad nas promatra kao divljake i vandale. Vrijeđanjima nema mjesta na našim grafitima, a tek oni nacionalistički grafiti koji pozivaju na nasilje su upravo ono što predstavlja totalnu opoziciju svemu što mi predstavljamo. - za SBplus kazao je jedan od starijih pripadnika crtača grafita, poznatiji kao Scythe.

Borba protiv neprimjerenih grafita nerijetko je veoma skupa, a često uzaludna. Problem manjka građanske kulture, ljubavi prema lokalnoj zajednici i osjećaja ponosa dok koračate ulicama svog grada, ionako je nemoguće riješiti bojanjem. To se uči u obitelji, školi,...