3079
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Ovotjedni slučaj suicida na području Brodsko-posavske županije duboko je pogodio cijelu zajednicu. Tim više što je osoba, ako je suditi po oproštajnom pismu, vapila i dozivala za pomoć. Jesu li presudnu ulogu odigrali birokracija, nerazumijevanje, nesuosjećajnost, činjenica da nitko nije vjerovao s čime se bori teško je govoriti. Nije ovo jedini slučaj. Nažalost. Svi se još sjećamo djevojčice koja je život završila pod vlakom ili dječaka koji je zadnjih dana nastavne godine odlučio oduzeti si život. Ma koliko ova tema bila teška i bolna, posebice za one koji su izgubili svoje najmilije, svi ovi slučajevi upozorenje su svima nama da obratimo pažnju na ljude oko sebe. Na naše bližnje koji pate i bore se s onim što ih muči, a u svjetlu stigmatizacije ne rijetko izbjegavaju potražiti stručnu pomoć.
Upravo povodom zadnjeg tragičnog događaja, izražavajući sućut obitelji, oglasilo se i Društvo psihologa Brodsko-posavske županije, koji nas pozivaju da s bližnjima iz svoje okoline, kućne i radne, razgovaramo, prepoznajemo njihove probleme, pričamo o tome, pitamo ih kako su, imamo strpljenja s njima i trudimo se uputite ih da potraže pomoć.
U svijetu milijun ljudi godišnje počini samoubojstvo
U svijetu svakih 40 sekundi zbog samoubojstva umre jedna osoba. To je, podsjećaju, gotovo milijun ljudi godišnje, a broj pokušaja, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, je 20 puta veći od broja umrlih. Stopa pokušaja samoubojstva je 2-3 puta viša kod žena nego muškaraca. Pri tome, naglašavaju, pokušaji samoubojstva kod muškaraca češće završavaju sa smrtnim ishodom jer muškarci koriste smrtonosnije metode samoozljeđivanja (npr. vatreno oružje, vješanje) dok se žene najčešće pokušaju predozirati tabletama.
Činjenica je da se sa svakim pokušajem suicida povećava vjerojatnost da ga osoba ponovno počini. Najopasnije je razdoblje od tri mjeseca u kojem se osobi poboljšalo stanje jer upravo tada ima najviše energije da nešto učini. Iako je bitno to imati na umu, još je bitnije ne smatrati suicidalnost glavnim obilježjem neke osobe.
Savjeti za osobe koje imaju suicidalne misli i osjećaje
• Potražite stručnu pomoć što prije.
• Razgovarajte s nekim svaki dan, ako je moguće licem u lice. Društvo je ponekad zaista ljekovito.
• Napravite sigurnosni plan u slučaju želje za suicidom. Taj plan može sadržavati kontakte važnih osoba kojima se možete obratiti za pomoć, kao što su neki od članova obitelji, liječnik, telefonske linije za pomoć i slično.
• Napravite pisani raspored svojih aktivnosti za svaki dan. Pridržavanje rasporeda aktivnosti i održavanja dnevnih rutina može dati osjećaj kontrole nad vlastitim životom.
• Izađite van na sunce ili u prirodu. Priroda djeluje opuštajuće te doprinosi i tjelesnom i psihičkom zdravlju.
• Vježbajte. Vježbanjem se izlučuju endorfini, hormoni odgovorni za dobro raspoloženje, smanjuje se stres i poboljšava se emocionalno stanje osobe.
• Pronađite vrijeme za aktivnosti koje vas vesele. Tako ćete zaokupiti svoje misli stvarima koje volite.
• Zapamtite svoje osobne ciljeve. Zapišite ih i težite tome da ih ostvarite. To mogu biti ciljevi poput putovanja na neko specifično mjesto, pronalaženje nove slobodne aktivnosti, kupovina nove knjige, odlazak na neku predstavu ili koncert i slično.
Što treba izbjegavati?
• Prekidanje stručne podrške. Suicidalne osobe ponekad prekinu tretman kod stručnjaka mentalnog zdravlja jer nemaju volju za odlaskom na termine, misle da im je bolje ili ne vide smisao posjećivanja psihijatra/psihologa. I to je tema o kojoj možete razgovarati sa stručnjakom, samo je važno ne odustati pri prvoj prepreci.
• Biti sam. Samoća može još više poticati suicidalne misli. Zbog toga je bitno u što većoj mjeri biti okružen bliskim ljudima.
• Uporabu alkohola ili droge. Oni mogu pogoršati depresivno stanje, povećati impulzivnost te umanjiti sposobnost rješavanja problema.
• Raditi stvari od kojih se osjećate loše. Mnoge stvari mogu pojačati neugodne osjećaje, kao što su slušanje tužnih pjesama, gledanje filmova s tragičnim završecima, čitanje starih poruka i slično.
• Razmišljati o samoubojstvu i ostalim negativnim stvarima. Bitno je pokušati ne biti previše preokupiran negativnim mislima i pronaći nešto što ih može preusmjeriti.
Osvijestiti vlastito stanje
S ciljem što bržeg oporavka od suicidalnih misli i osjećaja, važno je osvijestiti vlastito stanje. U tome mogu pomoći neka od sljedećih ponašanja.
1. Identificirati situacije i događaje koje izazivaju osjećaj beznađa ili razmišljanje o suicidu.
2. Brinuti o sebi, redovito jesti, dovoljno spavati i baviti se tjelovježbom.
3. Okružiti se ljudima koji na nas imaju pozitivan utjecaj i kraj kojih se dobro osjećamo.
4. Naći nove aktivnosti koje daju osjećaj smisla jer radeći stvari koje nas ispunjavaju, osjećamo se bolje u vezi samih sebe i manje je vjerojatno da će nam se vratiti loše raspoloženje.
5. Naučiti kako se nositi sa stresom na primjereni način. Za neke je to svakodnevna tjelovježba, dok za druge to može biti meditacija ili primjenjivanje tehnika opuštanja i vježbi disanja ili nešto drugo.
Osobe koje počine samoubojstvo ne žele završiti život već patnju, ističu psiholozi te apeliraju na sve nas da im pomognemo da to prebrode. Pri tome je važno potražiti pomoć.
"Ako se vi ili netko vama blizak suočava s određenim psihološkim poteškoćama ili se jednostavno nalazite na životnom raskršću u potrazi da pravom odlukom, nemojte se nikad ustručavati i pitati za pomoć i razgovor. Postoje mjesta gdje možete porazgovarati s punim povjerenjem sa stručnjacima koji će vam sigurno pomoći", poručili su iz Društva psihologa Brodsko-posavske županije.
Pri tome svi zajedno moramo činiti sve kako bismo razbili stigmatizaciju vezanu uz traženje pomoći psihologa i psihijatara. Jer samo tako svima kojima stručna pomoć treba lakše će ju i potražiti. A kada nas boli zub svi idemo zubaru, stoga nema razloga kada osjećamo 'bol duše' zbog primitivnih razmišljanja izbjegavati tražiti pomoć stručnjaka koji nam u tome mogu pomoći.