Život : Pisani intervju - brodski zaslužnici

Objavljeno: 23.8.2020. u 11:11
Prikaza: 2427
|
Autor: Marija Radošević

Fra Domagoj Šimunović

Promicatelj vjerskog, kulturnog i znanstvenog života

Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus

Njegov rad i život uvijek je bio i jest usmjeren na čovjeka, posebice na one ljude kojima su potrebni nada, mir, ohrabrenje… kao i na nesebičnu suradnju na svim područjima apostolata, pa ga s pravom možemo uvrstiti među franjevce koji su «podmetnuli leđa» kako bi franjevačka prisutnost ostavila duboki trag i doprinos - ne samo na području vjerskog života, nego i u prosvjeti, kulturi,...

„Vrlo je teško reći zašto se čovjek za nešto određuje. Naprosto, u Varaždinu sam se kao dijete susreo s franjevcima i to me nekako privuklo.  Mi kažemo to je Božji poziv, gospodin potakne nekoga. Ja sam samo prihvatio ono na što me je  gospodin Bog pozvao."

PRIJE više od 800 godina, sv. Franjo Asiški, utemeljio je franjevački red na hrvatskom tlu i otad se franjevci posebno brinu o obrazovnoj, odgojnoj, znanstvenoj i umjetničkoj komponenti društva, unaprjeđuju kulturni i vjerski život. A još davne 1623. godine prvi put se u jednom dokumentu spominje djelovanje franjevaca Bosne Srebrene u Brodu. No, franjevci su na ovom području bili i ranije, prije nego što su došli Turci. Postoji naime podatak da se 1694. godine na brodskom području spominje franjevački vinograd koji je možda postojao i ranije jer su franjevci morali imati misno vino… Od tada, franjevačka župa u Brodu mjesto je stalnog boravka redovnika dok je 1708. brodska franjevačka rezidencija promaknuta u samostan. Prema nekim izvorima njegov osnivač je fra. Augustin Jarić, koji je bio i prvi brodski gradonačelnik.

U istom samostanu, dugi niz godina živi, radi i djeluje dobro poznat Brođanima fra. Domagoj Šimunović, koji se franjevcima priklonio još kao dječak. Rođen je 1937., a već 1952. godine otišao je, kako navodi, u sjemenište u Zagreb. „Mi smo nekada ranije odlazili iz obitelji dok je danas trend da djeca što duže ostanu s roditeljima", kazao je pater Domagoj prisjećajući se razloga svog odabira životnog puta. „Vrlo je teško reći zašto se čovjek za nešto određuje. Naprosto, u Varaždinu sam se kao dijete susreo s Franjevcima i to me nekako privuklo. Mi kažemo to je Božji poziv, gospodin potakne nekoga. Ja sam samo prihvatio ono na što me je gospodin Bog pozvao". Odrastanje u vjerskom ambijentu, u obitelji u kojoj je majka bila jako pobožna, ali i otac te dvije sestre, svakako je utjecalo na njegov izbor.

Odrastao je u Varaždinu, a u Zagrebu završio teologiju nakon čega je uslijedio studij germanistike i slavistike u Beču, gdje je kasnije i magistrirao. Neko vrijeme je predavao na klasičnoj Gimnaziji u Samoboru, potom desetak godina u Subotici, a onda se skrasio u Slavonskom Brodu gdje već desetljećima ostavlja dubok trag u vjerskom, kulturnom, prosvjetnom, znanstvenom životu Grada.

Utemeljitelj Klasične gimnazije

Iznimnom ustrajnošću prije četvrt stoljeća osnovao je Klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, koja nosi ime fra Marijana Lanosovića, podižući tako razinu srednjoškolskog obrazovanja. Naime, u Brodu je pater Domagoj bio najprije devet godina kao najmlađi gvardijan franjevačkog samostana, nakon čega je premješten, što je inače, pojašnjava, česta praksa. „Svake šeste godine poglavar se mijenja, a ostala braća prema potrebama. Prošao sam nekoliko samostana, napominje, a kada se pojavila ideja o osnivanju Klasične gimnazije u ovome gradu, ponovo se vratio.

„Najvažnije je bilo riješiti stupove koji su bili rađeni od pješčanika iz našeg brda, što se počelo rušiti. Vrlo spretni arhitekti su podbočili te stupove, a majstori s otoka Hvara su ih oblikovali od kamena bihacita iz Bihaća."

„U našoj hrvatskoj franjevačkoj provinciji već stoljećima postoji tradicija gimnazije, a nakon osamostaljenja Hrvatske otvorila se mogućnost da se gimnazija otvori i ovdje. Slučajno sam se susreo s tadašnjim gradonačelnikom, Matom Vukelićem i on je kazao kako bi u Brodu mogao osigurati zgradu i ostale pretpostavke za otvaranje Klasične gimnazije. Ja sam svakako bio za to. Ako, naime, gledamo povijest hrvatske provincije može se vidjeti da smo samostane imali točno na granicama Hrvatske… Zemun, Ilok, Vukovar, Osijek, Koprivnica, Virovitica, Varaždin, pa onda Rijeka, Karlovac, Jastrebarsko, Sisak…, tako je na red došao i Slavonski Brod. Smatrao sam kako je na  granici jako potrebno imati čvrste vjerske i kulturne ustanove. To čini državu čvrstom".

Sada, nakon 25 godina, brodska Klasična gimnazija ima visok rejting. Od stotinjak gimnazija u Hrvatskoj, ona je na dvadesetom mjestu. „ Klasična gimnazija daje jedan novi štih kulturnom uzdizanju i Grada i učenika", smatra pater Domagoj navodeći još jednu novinu od rujna ove godine. „U Slavonskom Brodu ćemo imati i sjemenište što je do sada bilo u Samoboru i Zagrebu. U rujnu dolazi pet sjemeništaraca koji će biti smješteni u jednom dijelu samostana, a mladi pater će ih voditi i brinuti o njima".

Osnovne značajke franjevačkog reda

Na pitanje koje su osnovne karakteristike franjevačkog reda, pater Domagoj polazi od sv. Franje Asiškog, koji je posebno bio oduševljen Kristom Gospodinom. „Krist Gospodin je bio siromašan, ponizan, skroman, blizak ljudima… a to je privuklo i njegove sljedbenike koji su zajedno s njim provodili jednostavan život. Sv. Franjo je htio da budemo blizu ljudima. Govorio je: „Idite i pomozite ljudima na polju pa ako dobijete komadić kruha budite zadovoljni. U ono vrijeme to je bilo jako znakovito.", objasnio je fra Domagoj. Među franjevcima u Hrvatskoj ima nekoliko ogranaka - kapucini, konventualci, i franjevci glagoljaši - oni koji su njegovali staroslavensku liturgiju i jezik, no svi imaju i pridržavaju se istih pravila samo su kapucini malo stroži, konventualci malo blaži, a brodski franjevci su opservanti, tu negdje u sredini, saznajemo od fra Domagoja.

Brojni su veliki franjevci, među kojima je  jezikoslovac fra. Marijan Lanosović. Sa šireg brodskog područja je i prof. filozofije Ivan Velikanović, glazbenici Marijan Jaić iz Vrbe i Kamilo Kolb iz Okučana, koji je napisao preko tisuću djela. „Bio je sjajan solist, bariton, koji je želio postati operni pjevač, no zbog poziva kojeg je odabrao to nije bilo moguće. Njegove su kompozicije zaista respektabilne.", kazao je maestro Vladimir Kranjčević, prije nekoliko godina kada je u Franjevačkom samostanu izvedeno Kolbovo djelo Križni put, predstavljeno brodskoj publici prvi puta nakon 1926. godine onako kako ga je autor zamislio - kao glazbu sa živim slikama. Među velikim franjevcima s ovog područja, pater Domagoj se sjetio i Leonarda Novakovića koji je obnavljao crkvu, pa jezikoslovca Grge Ćevapovića,…

„Vjerski nazor nije razlog netrpeljivosti. U pitanju je izlika, paravan za ono što čovjek u sebi osjeća. Ako je netko veliki, pravi vjernik taj nikada neće praviti takve usporedbe."

O značajnim franjevcima najviše podataka nudi Hrvatski franjevački biografski leksikon, monografija koja obuhvaća gotovo dvije tisuće biografija franjevaca i sestara franjevki što su ostavili duboki trag u vjerskom, crkvenom, prosvjetnom, kulturnom znanstvenom, političkom, gospodarskom životu prostora na kojem su živjeli. Riječ je o zbirci životopisa franjevaca od 16. do 21.stoljeća, poredanih abecednim redom, a preduvjet da se netko nađe u leksikonu je - da nije među živima, ali da su djelovali ili su umrli u hrvatskoj sredini. - kazao je fra. Domagoj Šimunović prilikom predstavljanja obimne monografije.

Obnova Franjevačkog samostana, stupova, oltara, orgulja, knjižnice, slika…

Tri stoljeća stari samostan, kroz vrijeme zahtijeva obnovu, tako da se fra Domagoj Šimunović posebno angažirao oko dovođenja vrsnih restauratora koji su radili na obnovi Franjevačkog samostana, oltara, orgulja, vrijednih slika,… „Najvažnije je bilo riješiti stupove koji su bili rađeni od pješčanika iz našeg brda što se počelo rušiti. Vrlo spretni arhitekti su podbočili te stupove, a majstori s otoka Hvara su ih oblikovali od kamena bihacita iz Bihaća. Od takvog istog kamena izrađeni su stupovi u zagrebačkom HNK, a što su više izloženi atmosferilijama to postaju sve čvršći. Kad se  vade iz kamenoloma mekani su i mogu se lijepo obrađivati.

A u vrijeme gvardijana Sebastiana Golenića, obnovljene su dva i pol stoljeća stare orgulje, koje su među najstarijima u Hrvatskoj.

Također glavni oltar pa neprocjenjiva knjižnica, koja je zauzetošću patera Domagoja uzorno uređena i proglašena spomenikom kulture. „U knjižnici imamo najveći broj hrvatskih rariteta. Što se čuva u trezorima. A bogata je i knjigama od 16. do 20 stoljeća. Franjevci su uvijek išli studirati izvan tadašnje  provincije Bosne Srebrene, koja se u vrijeme Turaka prostirala od Budimpešte do Dubrovnika. Ali i onda su oni slali svoje studente na studije u Rim, Francusku, Njemačku, a kad su se vraćali oni su donosili propovjedničke knjige i one iz kojih su učili i one su ovdje ostale. Bili smo tako izjednačeni s ostalima, jer ono što se čitalo u tim okolnim državama tada se znači i ovdje širilo. A kultura se širila i kroz tzv. dispute, svojevrsne dijaloge između dva tabora, što su ostali dolazili slušati. Rasprave su bile zanimljive. Posjetitelje su svakako privlačili i mecene koji su nakon tih večeri častile sudionike.", kazao je pater Domagoj, navodeći kako nisu svi koji su došli u franjevačku školu postali franjevci, nego tzv. đakoni, koji su bili učeni ljudi i vani širili kulturu.

Još od 1982. godine u samostanskom prostoru održavaju se najbolji koncerti klasične glazbe. Osobito je riječ o koncertima orguljaške i komorne glazbe na kojima su nastupali brojni poznati umjetnici - solisti i orkestri. Samostan je godinama mjesto književnih večeri, susreta intelektualne elite. „Tu su dolazili glasoviti Bonaventura Duda, Emanuel Hoško,… ljudi koji su  nešto značili u našim crkvenim krugovima i uopće u javnom životu Hrvatske", kaže pater Domagoj prisjećajući se kako je nekada često dolazio i Dragutin Tadijanović „koji je ovdje znao proslaviti svoj imendan, jer je kao dječak živio u samostanu i tu je započeo pisati svoje prve pjesme".

Na pitanje kako ocjenjuje današnji interes mladih ljudi za kulturu i duhovni život, optimističan je fra Domagoj. „Jednako je to. Začudim se koliko mladi ljudi dolazi i želi njegovati vjersko-kulturni život".

I u devetom desetljeću stalno aktivan

„Puno razgovaramo s ljudima koji se žele izjadati. U razgovoru ne dođemo toliko do rješenja koliko do  normalnijih pogleda na neku situaciju."

Premda kaže kako se već malo umorio, pater Domagoj svakodnevno radi i doprinosi zajednici u kojoj živi. Autor je i suradnik na brojnim publicističkim djelima te sudjeluje na znanstvenim skupovima i simpozijima. Može ga se vidjeti na kulturnim i raznim drugim važnim zbivanjima u Gradu. „Volim pratiti sve ono što se događa u Brodu", a ima toga jer je član Matice hrvatske, Lige protiv raka, Filatelističkog društva, Rotary cluba, dugi niz godina surađuje s Općom bolnicom „Dr. Josip Benčević", ljekarnama,…

Za 50 godina svećeničkog rada i 30 godina kulturnog i društvenog djelovanja, za sveukupan doprinos kulturnom, vjerskom, znanstvenom i prosvjetnom životu Grada te promicanju vrijednosti, položaja i ugleda Slavonskog Broda, prije šest godina, dodijeljena mu je Povelja počasnog građanina. „Ponosan  sam i zahvalan na tom priznanju", kazao je neumorni pater Domagoj.

Pohvale Gradu u kojem živi

„Divim se tome što smo postali sveučilišni grad. To je veliki iskorak i treba biti zahvalan svima koji su to riješili jer je bilo i onih ljudi koji su to opstruirali. Sveučilište svakako podiže rejting Slavonskog Broda. I to me veseli. Grad je, osim toga, svakog dana sve ljepši. No, mi smo previše skloni kritizerstvu.", komentira one koji su svakodnevno puni objeda na račun izgleda Grada.

O novim generacijama

Udaljavaju li se ljudi, robuju li previše konzumerizmu, sapunicama, nevažnim stvarima, zanimalo me, no pater Domagoj je i tu optimističan. „Nemam dojam da se ljudi udaljavaju. Kad sam studirao, govorilo se o problemu otuđenja, u literaturi, člancima… već je Adamu i Evi bilo rečeno 'u znoju ćeš lica svoga jesti kruh'. Ništa se ne mijenja. Mi sve manje poznamo ljude. Kad smo bili mladi imali smo krug ljudi s kojim smo se slagali, tako i ovi mladi danas, ne smijemo procjenjivati po svojim nazorima mlađe generacije. Sjećam se da su se stariji pitali kakvi ćemo mi biti, a i Sokrat je rekao kako uvijek ljudi misle da su slijedeće generacije lošije. No, ništa novo pod suncem", zaključuje pater.

Ima li nade za pomirenje katolika i pravoslavnih vjernika

Može li vjera biti razlog za prezir, mržnju, upitala sam ga, aludirajući na poneke loše odnose, posebno između katolika i pravoslavnih vjernika. „Nije to pitanje vjere. Vjerski nazor nije razlog netrpeljivosti. U pitanju je izlika, paravan za ono što čovjek u sebi osjeća. Ako je netko veliki, pravi vjernik, taj nikada neće praviti takve usporedbe. A što se  tiče pitanja da se svi kršćani sjedine… kao što je krenulo od glave… kad se te glave smire onda će to i narod prihvatiti. A za nešto što je gotovo tisuću godina bilo rastavljeno treba isto toliko vremena da se sastavi", smatra pater Domagoj, ipak optimistično zaključujući kako „po malo sve ide prema ljepšim odnosima".

Kako provodi dane

Sa 83 godine, fra Domagoj Šimunović još uvijek doprinosi prije svega brodskom samostanu dijeleći obaveze s još četiri fratra. „Mi smo jedno bratstvo. Nemamo određenu mirovinu, nego sam član u našoj franjevačkoj obitelji koja se skrbi da imamo sve što nam je potrebno za normalni život. A ništa se posebno ne radi u mojim godinama nego najosnovnije, svete mise, ispovijedi… Idem koji put na ispomoć drugim župama i nemam više nikakve posebne odgovornosti".

Dan, kao i ostali, započinje molitvom, za doručkom članovi bratstva u lijepo uređenim blagovaonicama dugo razgovaraju. „A u lijepom ambijentu bitna je i hrana koja se unosi… kao i čaša vina ili rakije jer imamo svoje proizvode. Nešto od toga i prodajemo. Koji put odem u vinograd nešto uraditi pa slijedi zajednička molitva, poslije ručka odmor, onda opet zajedničke vježbe, čitamo, pišemo, molimo, dolaze ljudi, imamo ispovijedanje,… i ispunjen je dan.", rekao je pater Domagoj navodeći kako će od njih pet fratara u brodskom samostanu jedan voditi sjemeništarce, jedan je gvardijan, jedan će posjećivati bolnicu i bolesnike. „Imamo puno razgovora s ljudima koji se žele izjadati. U razgovoru se dođe možda, ne toliko do rješenja koliko do normalnijih pogleda na neku situaciju.", govori pater o svojevrsnoj ulozi psihijatra, psihologa, sve više potrebnih u suvremenom svijetu. 

Poruka novim generacijama

Kada sam ga upitala ima li neku poruku, posebice mladima, kazao je: „Tko sam ja da bih imao poruke. Svatko neka pokuša osjetiti život po svojoj savjesti, ono na što ga savjest nuka." . Tako je i pater Domagoj odabrao svoj životni put, koji ga je ispunio i usrećio. „Nikada ne bih mijenjao svoj poziv, ni da se sto puta rodim. Lijepo je biti franjevac. Usprkos ponekim teškoćama, osjećam radost i pun sam oduševljenja zato što sam fratar.". Potvrđuje to s rukom na srcu i osmijehom na licu.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    balkanforever

    balkanforever

    Komentirano: 23.8.2020. | 11:40

    1

    Jedan od najvecih zivucih brodjana, ne po rođenju nego po tragu koji je ostavio u gradu.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Urarska tradicija brodske obitelji stara gotovo stoljeće

    Ankica i Engelbert Suchý

    Urarska tradicija brodske obitelji stara gotovo stoljeće

    6.12.2020. | 10:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Pamtim samo pozitivne stvari'

    Iznimna liječnica i humanitarka

    'Pamtim samo pozitivne stvari'

    8.11.2020. | 10:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ugledni brodski stručnjaci koje vežu ljubav i profesija

    Supružnici Davorin i Jasna Đanić

    Ugledni brodski stručnjaci koje vežu ljubav i profesija

    25.10.2020. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Učitelj koji se slučajno našao u 'slatkom' poslu

    Nuri Ziberi, izvlači osmijeh na lice

    Učitelj koji se slučajno našao u 'slatkom' poslu

    11.10.2020. | 10:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ugledan liječnik, ravnatelj bolnice, respektabilni nogometaš

    Prof.dr.sc. Ivica Balen, prim.dr.med.

    Ugledan liječnik, ravnatelj bolnice, respektabilni nogometaš

    21.9.2020. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pionir primjene informatike za proizvodnju

    Prof.dr.sc.Niko Majdandžić

    Pionir primjene informatike za proizvodnju

    6.9.2020. | 10:40
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Viteški tip liječnika, kakvog svi pacijenti priželjkuju

    Karizmatični dr. Vladimir Jerković-Čole

    Viteški tip liječnika, kakvog svi pacijenti priželjkuju

    16.8.2020. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dobri duh i legenda brodskog sporta

    Ivica Brezić - Gips

    Dobri duh i legenda brodskog sporta

    24.7.2020. | 8:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dobar liječnik može biti onaj koji voli ljude i sluša ih

    Zaslužni epidemiolog, dr. Stjepan Čeović

    Dobar liječnik može biti onaj koji voli ljude i sluša ih

    12.7.2020. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kroničar Broda i brodskog Posavlja, bez premca

    Omiljeni brodski pisac - Zvonimir Toldi

    Kroničar Broda i brodskog Posavlja, bez premca

    4.7.2020. | 9:22
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Znao sam da smo najbolji. Čovjek tada dobije krila.'

    Čika Mija - legenda tamburaške glazbe

    'Znao sam da smo najbolji. Čovjek tada dobije krila.'

    18.6.2020. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Život i rad daleko ispred svog vremena

    Legendarna nastavnica Đurđa Vilagoš

    Život i rad daleko ispred svog vremena

    11.6.2020. | 14:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'S novom pločom pod rukom, na korzu si bio glavni'

    Današnji klinci ne znaju što je to

    'S novom pločom pod rukom, na korzu si bio glavni'

    11.1.2020. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto rekreativke vole svoju inspirativnu voditeljicu?

    Dinka Marijanović – kao „Tante Hela“

    Zašto rekreativke vole svoju inspirativnu voditeljicu?

    16.3.2019. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod :  Preko četiri desetljeća posao ju usrećuje

    dr.sc. Marica Jandrić Balen

    Preko četiri desetljeća posao ju usrećuje

    31.10.2018. | 9:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Četiri desetljeća spašavala  je živote

    Anesteziolog dr. Blanka Sabolić Körmendy

    Četiri desetljeća spašavala je živote

    9.5.2017. | 10:55
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :