Mnogi od nas zaboravljaju kako nitko ne bira u kakvoj će se koži roditi, a rijetki se sjete ponekad zamisliti u tuđim cipelama.
SLAVONSKI BROD - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Vlade Republike Hrvatske objavio je danas podatak kako istraživanje provedeno
među Romima u devet država pokazuje kako se čak 41 posto njih osjećalo
segregirano u posljednjih pet godina zbog etničke pripadnosti. Diskriminacija
spram pojedinaca i društvenih skupina najčešće je posljedica predrasuda i
stereotipa.
Bitna je to tema za Slavonski
Brod - grad kojeg nastanjuje jedna od najvećih romskih zajednica u Hrvatskoj. Slobodne
procjene pokazuju kako, samo u slavonskobrodskom Naselju „Josip Rimac",
trenutno živi dvije tisuće pripadnika romske nacionalne manjine - što
prijavljenih, što neprijavljenih.
Diskriminacija Roma najvidljivija
je na tržištu rada. Mnogi ih ne žele među svojim radnicima. Problemi koje
doživljavaju opisani su čak i u literaturi gdje se navodi kako se Romi često
opisuju kao potklasa, odnosno, kao društveno izolirana i marginalizirana
skupina koja ima slabe izglede za izlazak iz začaranog kruga siromaštva i
socijalne isključenosti.
Predrasude, mržnja i odbojnost
iskazana prema Romima ima i svoje ime, čak i definiciju. Romofobija ili
anticiganizam složena je društvena pojava koja se iskazuje na različite načine
- kroz govor mržnje, nasilje, izrabljivanje i diskriminaciju. Jedna od definicija
promatra anticiganizam kao osobitu vrstu rasizma, ideologiju rasne
superiornosti te oblik dehumanizacije i institucionalnoga rasizma koji
pothranjuje povijesna diskriminacija i borba za održavanje odnosa moći koji
većinskim skupinama daje prednost. Utemeljuje ga se, s jedne strane, na
izmišljenim strahovima, negativnim stereotipima i mitovima, a s druge strane,
na poricanju ili brisanju dugačke povijesti diskriminacije Roma iz javne
svijesti.
Prema posljednjemu
sveobuhvatnom istraživanju o romskoj populaciji, provedenom 2017. godine, u
Hrvatskoj živi 22.486 pripadnika romske nacionalne manjine. Riječ je o
identitetski vrlo heterogenoj populaciji, što je i obilježje romske populacije
u mnogim drugim europskim zemljama. Najbrojnija su romska grupacija u Hrvatskoj
Bajaši (55 posto). Oni dominantno žive na području regije Međimurje, gdje čine
86,5 posto ukupne romske populacije u toj regiji te u Sjevernoj Hrvatskoj gdje
čine 89,7 posto Roma te regije. U preostalim regijama izražena je heterogenost
pa tako ni jedna romska grupacija nema apsolutnu većinu. U Središnjoj Hrvatskoj
živi najveća skupina Koritara u Hrvatskoj, kojih je u ukupnome udjelu romske
populacije 5,9 posto. Kalopera je u ukupnome udjelu 4,1 posto, Aškalija 3 posto,
Čergara 2,9 posto, Munćana 1,9 posto i Lovara 1,5 posto. Osim navedenih
grupacija u Hrvatskoj još žive i Ludari, oni koji se nazivaju samo Romima i
drugi.
Više informacija o ovoj temi
moguće je pronaći na snimkama predavanja te u zanimljivoj publikaciji „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo - identitet, socijalna distanca i
iskustvo diskriminacije".
O tomu kako žive slavonskobrodski
Romi, portal SBplus ranije je pisao
OVDJE.