Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Prema procjenama kolaboracije Global Burden of Disease za 2019. godinu, u Hrvatskoj je bilo 3390 smrti koje se mogu pripisati onečišćenom zraku. Najveći dio tih njih (3241) uzrokuju tzv. lebdeće čestice PM, dok je zagađenje ozonom odgovorno za 172.
SLAVONSKI BROD - Hrvatska
je peta europska država po udjelu smrti uzrokovanih onečišćenim zrakom iza
Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Poljske, pokazuju podatci stranice Institute for
Health Metrics and Evaluation (IHME), o čemu piše Index čiji članak djelomično prenosimo.
Prema World Air Quality Indexu, u petak 26. veljače Zagreb
je bio četvrti u svijetu po zagađenju zraka nakon Pekinga, Katmandua i Beograda
(dolje). U jednom dijelu dana bio je čak drugi najlošiji. Da je zrak u Zagrebu
i u Slavonskom Brodu bio vrlo loše kvalitete, a u Kutini i Koprivnici izuzetno
loše, pokazivala je i stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kada se uzme u obzir da onečišćeni zrak uzrokuje
prijevremene smrti, bolovanja, liječenja, smanjene sposobnosti itd., on
predstavlja golemi teret za Hrvatsku koji se mjeri u milijardama kuna.
U Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje oko 80 smrti na 100.000
stanovnika godišnje. Prema procjenama kolaboracije Global Burden of Disease za
2019. godinu, u Hrvatskoj je bilo 3390 smrti koje se mogu pripisati tom uzroku.
Najveći dio tih smrti (3241) uzrokuju tzv. lebdeće čestice
PM, dok je zagađenje ozonom odgovorno za 172. Udio smrti povezan s PM česticama
dijeli se na onečišćenje zraka u kućanstvima koje uzrokuje 169 smrti (grijanje,
kuhanje i zagrijavanje vode na fosilna goriva poput drva, ugljena i plina u
domaćinstvima) i onečišćenje na otvorenom koje uzrokuje 3072 smrti (promet,
toplane, industrija, ispuštanje dima od grijanja u kućama, spaljivanje otpada i
sl.).
U Hrvatskoj s onečišćenjem zraka najviše problema imaju veći
gradovi poput Zagreba, Pule, Osijeka i Slavonskog Broda.
Potonjem su najveći problem lebdeće čestice koje su ujedno
najopasnije onečišćenje. Osobito one manje od 2.5 mikrometara koje prodiru
duboko u pluća i ondje se zadržavaju.
Što su lebdeće čestice i kako nastaju?
Jadranka Škevin Sović, dipl.ing., načelnica Sektora za kvalitetu zraka u DHMZ-u, kaže da lebdeće
čestice PM2.5 i one manjeg promjera nastaju emisijama iz manjih i većih
ložišta, iz prometa i kroz poljoprivredne aktivnosti.
- No njihov boravak u atmosferi, kemijski sastav i količina
ovise o geografskim uvjetima područja, emisijama ostalih spojeva, atmosferskim
uvjetima i daljinskom prijenosu - kaže Škevin Sović za Index.
- Lebdeće čestice u atmosferi nastaju kemijskim
transformacijama u tzv. sekundarnim procesima kada dolazi do konverzije spojeva
iz plinovite faze u čestičnu. Brzina i opseg tih procesa ovisit će prvenstveno
o atmosferskim uvjetima, dobu godine, temperaturi, vlažnosti zraka, kao i
emisijama prekursora, npr. dušikovih spojeva, sumpornih spojeva, amonijaka,
slobodnih radikala te o području iz kojeg se prenosi zračna masa - tumači
znanstvenica iz DHMZ-a.
Najviše dana s prekoračenjem onečišćenja lebdećim česticama
PM10 bilježi se na postaji Zagreb 3 u Novom Zagrebu te na mjernim postajama u
Osijeku i Kutini (tablica dolje), gdje je kvaliteta zraka druge kategorije.
Treba imati na umu da granična vrijednost od 50 μg/m3 ne smije biti prekoračena
više od 35 puta tijekom kalendarske godine. Na mjernoj postaji Zagreb 3
prekoračena je 60 puta, u Osijeku 82 puta, a u Kutini 74 puta.
Za sada ne postoje studije koje bi pokazale koje bi razine
lebdećih čestica PM10 i PM2.5 bile sigurne za zdravlje. U EU preporučena gornja
prosječna granica je 25 mikrograma po prostornom metru (µg/m3), međutim WHO smatra
da bi ju trebalo spustiti na 10 µg/m3.
Za onečišćenje PM česticama najkritičniji su zimski mjeseci.
- U urbanim područjima ono je posljedica količine emisija iz
kućnih ložišta i cestovnog prometa te zadržavanja onečišćujućih tvari na mjestu
nastanka zbog okolnih građevina čiji položaj otežava provjetravanje odnosno
uklanjanje onečišćenja iz tog prostora. Također, utjecaj ima i pojava temperaturne inverzije - Škevin Sović
Indexov je članak u cijelosti moguće pročitati OVDJE.
Grad Slavonski Brod jučer je poslao još jedan hitan upit Ministarstvu
gospodarstva i održivog razvoja kojim, ujedno, traži nova dodatna mjerenja kako
bi bilo napravljeno novo izvješće i procjena najvećih izvora onečišćenja.
Postojeće je, naime, staro pet godina i kao takvo više nije mjerodavno. Državna
mreža za trajno praćenje kvalitete zraka zadnjih tjedana bilježi povećanu
koncentraciju lebdećih čestica u zraku. Osobito je alarmantan podatak o
postojanju visoke koncentracije lebdećih čestica PM10 čija je maksimalna
vrijednost u periodu od 18. do 25. veljače iznosila 203,9 µg/m3 . Osim PM10
čestica, na mjernoj postaji Slavonski Brod – 1 tijekom 19. i 23. veljače
zabilježena je i visoka koncentracija lebdećih čestica PM2,5 koja je dosezala
vrijednosti i do 126,6 µg/m3. Današnje koncentracije moguće je vidjeti u
galeriji fotografija. (SBplus/Grad SB)