Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
Ovo blagorodno voće poznato je po brojnim ljekovitim svojstvima, pomaže kod nesanice, bolova i prirodni je antioksidans. Neki višnju navode kao namirnicu poželjnu u prevenciji Alzheimerove bolesti, a jedu je i oni koji žele smršaviti. Neizostavna je kod spravljanja soka, džema, umaka, višnjevca,… Naravno, ako je ekološki uzgojena.
SLAVONSKI BROD - Premda su zbog iznimno visokih temperatura
višnje ove godine ranije prispjele pa su neke već prošle, još uvijek se mogu
iskoristiti plodovi kasnije sorte ovog blagorodnog voća koje je iznimno zdravo
i višestruko iskoristivo. Naravno, višnja mora biti ekološki uzgojena, a ne
bezbroj puta prskana pesticidima.
Prije otprilike 2500 godina počeli su je uzgajati u Grčkoj i Turskoj, a zahvaljujući Rimljanima koji su dobro poznavali njezina svojstva, proširila se po Europi.
Vjeruje se da su višnje jedan od plodova koji pojačavaju
razinu energije u organizmu. Studije rađene na Sveučilištu Michigan pokazale su
kako višnje primjerice, smanjuju rizik visokoga kolesterola, povišenoga krvnoga
tlaka i dijabetesa, te usporavaju starenje naše kože. Zbog toga preporučuju
dnevno popiti barem jedan sok od ovog osvježavajućeg voća. Jednako tako studija
u kojoj su sudjelovale žene od 20 do 40 godina pokazala je kako jedna čaša soka
od višanja dnevno smanjuje bolove i neugodu zglobova izazvane osteoartritisom.
Višnje su bogate kalijem koji pomaže u reguliranju otkucaja srca i reguliranju
krvnoga tlaka, kao što pomažu u prevenciji i smirenju brojnih zdravstvenih
problema. Zato Svjetska organizacija za Alzheimerovu bolest preporučuje višnju
kao jednu od izvornih namirnica poželjnih u prevenciji ove bolesti zbog visoke
razine antioksidansa. Jaka antiupalna svojstva višnje čine je korisnom za
smanjivanje boli kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog
artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te
količine višanja imaju isti učinak protiv boli kao aspirin ili ibuprofen. Kako
ovo voće ima malo kalorija poželjno je i
onima koji žele smršaviti
Višnja potječe iz zapadnog dijela Azije. Prije otprilike
2500 godina počeli su je uzgajati u Grčkoj i Turskoj, a zahvaljujući Rimljanima
koji su dobro poznavali njezina svojstva, proširila se po Europi. Prema
budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Mayi, Budinoj majci,
da bude zdrava i sita tijekom trudnoće.
Ova sočna i ukusna voćka, neizostavna je u kuhinji, česti je
sastojak kolača, a najčešće je koristimo za spravljanje sokova, džema,
višnjevca, kompota, umaka…Iako se mogu naći smrznute, konzervirane, kandirane,
osušene… sirove su ipak najzdravije.
Za nekuhani sok od višanja, po receptu moje svekrve, potrebno je na 3 kilograma višanja dodati 4
dkg. limuntusa i 2 litre vode. Višnje dobro oprati, dodati limunsku kiselinu i
vodu. Izgnječiti višnje rukama, pokriti krpom i ostaviti 24 sata da odstoji.
Nakon toga, višnje procijediti kroz cjediljku ili kroz gazu i dodati šećer.
Najbolji omjer šećera u soku je 1:1, jer će ga zaštititi od kvarenja. Sok
ponovo ostaviti 24 sata uz povremeno miješanje da se šećer istopi, dodati
nekoliko vrećica vanilin šećera, a potom ga presuti u sterilizirane staklene boce i čuvati na hladnom i tamnijem
mjestu.
Za klasičan džem od višnje, potrebno je na jedan kilogram voća
dodati od pola kilograma na više šećera ovisno o tome koliko slatko volite.
Zagrijavati na štednjaku i kuhati na srednjoj temperaturi uz stalno miješanje.
Kako se kuha bez želatine, traje (ovisno o količini) poprilično dugo. Pred kraj
je potrebno skidati gustu pjenu s džema i dodati vanilije. Kuhani džem treba
sipati u vruće sterilizirane staklenke, dobro ih zatvoriti i okrenuti
„naopačke" da bi se što bolje zaštitile od kvarenja. Ohlađene spremiti u
smočnicu na tamnije.
Višnjevac je piće koje najradije odaberu moje prijateljice
pa ga redovito spravljam i to vrlo jednostavno. U bocu širokog grla stavim sloj
opranih i ocijeđenih višanja, pa sloj šećera (može s vanilijom) i tako do vrha,
a onda zalijem rakijom lozovačom i dobro zatvorim da ne hlapi. Bocu stavim u
prozor na sunčanu stranu dok se šećer ne otopi. Do jeseni je uvijek spreman za
konzumaciju i „uživanciju".
Puno je raznih recepata za kolače pa svaka domaćica
vjerojatno koristi onaj dobro isprobani.
Osim ploda višnje korisne su i peteljke, od kojih se kuha
čaj a kažu da pomaže kod izbacivanja
pijeska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i
kroničnog kašlja. Prema nekim savjetima, lišće višnje pomaže kod peruti i
otečenih kapaka dok se sjemenke mogu koristiti kao toplo-hladni oblozi i kao
punjenje za jastuke.
Što god odabrali, nećemo sigurno pogriješiti.