SBplus.hr, Slavonski Brod Slavonski Brod

Život : Okoliš

Imate li kasniju sortu - iskoristite je

Višnja - kraljica ljekovitosti iz našeg vrta

Foto: Marija Radošević/SBplus

Ovo blagorodno voće poznato je po brojnim ljekovitim svojstvima, pomaže kod nesanice, bolova i prirodni je antioksidans. Neki višnju navode kao namirnicu poželjnu u prevenciji Alzheimerove bolesti, a jedu je i oni koji žele smršaviti. Neizostavna je kod spravljanja soka, džema, umaka, višnjevca,… Naravno, ako je ekološki uzgojena.

SLAVONSKI BROD - Premda su zbog iznimno visokih temperatura višnje ove godine ranije prispjele pa su neke već prošle, još uvijek se mogu iskoristiti plodovi kasnije sorte ovog blagorodnog voća koje je iznimno zdravo i višestruko iskoristivo. Naravno, višnja mora biti ekološki uzgojena, a ne bezbroj puta prskana pesticidima.

Prije otprilike 2500 godina počeli su je uzgajati u Grčkoj i Turskoj, a zahvaljujući Rimljanima koji su dobro poznavali njezina svojstva, proširila se po Europi.

Vjeruje se da su višnje jedan od plodova koji pojačavaju razinu energije u organizmu. Studije rađene na Sveučilištu Michigan pokazale su kako višnje primjerice, smanjuju rizik visokoga kolesterola, povišenoga krvnoga tlaka i dijabetesa, te usporavaju starenje naše kože. Zbog toga preporučuju dnevno popiti barem jedan sok od ovog osvježavajućeg voća. Jednako tako studija u kojoj su sudjelovale žene od 20 do 40 godina pokazala je kako jedna čaša soka od višanja dnevno smanjuje bolove i neugodu zglobova izazvane osteoartritisom.

Višnje su bogate kalijem koji pomaže u reguliranju otkucaja srca i reguliranju krvnoga tlaka, kao što pomažu u prevenciji i smirenju brojnih zdravstvenih problema. Zato Svjetska organizacija za Alzheimerovu bolest preporučuje višnju kao jednu od izvornih namirnica poželjnih u prevenciji ove bolesti zbog visoke razine antioksidansa. Jaka antiupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje boli kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isti učinak protiv boli kao aspirin ili ibuprofen. Kako ovo voće ima malo kalorija poželjno je i onima koji žele smršaviti

Višnja potječe iz zapadnog dijela Azije. Prije otprilike 2500 godina počeli su je uzgajati u Grčkoj i Turskoj, a zahvaljujući Rimljanima koji su dobro poznavali njezina svojstva, proširila se po Europi. Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Mayi, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tijekom trudnoće.

Ova sočna i ukusna voćka, neizostavna je u kuhinji, česti je sastojak kolača, a najčešće je koristimo za spravljanje sokova, džema, višnjevca, kompota, umaka…Iako se mogu naći smrznute, konzervirane, kandirane, osušene… sirove su ipak najzdravije.

Za nekuhani sok od višanja, po receptu moje svekrve, potrebno je na 3 kilograma višanja dodati 4 dkg. limuntusa i 2 litre vode. Višnje dobro oprati, dodati limunsku kiselinu i vodu. Izgnječiti višnje rukama, pokriti krpom i ostaviti 24 sata da odstoji. Nakon toga, višnje procijediti kroz cjediljku ili kroz gazu i dodati šećer. Najbolji omjer šećera u soku je 1:1, jer će ga zaštititi od kvarenja. Sok ponovo ostaviti 24 sata uz povremeno miješanje da se šećer istopi, dodati nekoliko vrećica vanilin šećera, a potom ga presuti u sterilizirane staklene boce i čuvati na hladnom i tamnijem mjestu.

Za klasičan džem od višnje, potrebno je na jedan kilogram voća dodati od pola kilograma na više šećera ovisno o tome koliko slatko volite. Zagrijavati na štednjaku i kuhati na srednjoj temperaturi uz stalno miješanje. Kako se kuha bez želatine, traje (ovisno o količini) poprilično dugo. Pred kraj je potrebno skidati gustu pjenu s džema i dodati vanilije. Kuhani džem treba sipati u vruće sterilizirane staklenke, dobro ih zatvoriti i okrenuti „naopačke" da bi se što bolje zaštitile od kvarenja. Ohlađene spremiti u smočnicu na tamnije.

Višnjevac je piće koje najradije odaberu moje prijateljice pa ga redovito spravljam i to vrlo jednostavno. U bocu širokog grla stavim sloj opranih i ocijeđenih višanja, pa sloj šećera (može s vanilijom) i tako do vrha, a onda zalijem rakijom lozovačom i dobro zatvorim da ne hlapi. Bocu stavim u prozor na sunčanu stranu dok se šećer ne otopi. Do jeseni je uvijek spreman za konzumaciju i „uživanciju".

Puno je raznih recepata za kolače pa svaka domaćica vjerojatno koristi onaj dobro isprobani.

Osim ploda višnje korisne su i peteljke, od kojih se kuha čaj a kažu da pomaže kod izbacivanja pijeska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i kroničnog kašlja. Prema nekim savjetima, lišće višnje pomaže kod peruti i otečenih kapaka dok se sjemenke mogu koristiti kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke.

Što god odabrali, nećemo sigurno pogriješiti.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

Registracija Prijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.