Politika : Uprava/Samouprava

Foto: .Tihomir Jakovina (SDP), izlobirao je povijesni dokument za Slavonski Brod

• 
• 
• 
• 
• 
• 

Tek rijetki su napravili ono što su mogli, institucionalno i "izvaninstitucionalno", politički i "politikantski", a u godinama koje slijede njima ćemo izraziti zasluženu zahvalu, kakva danas pripada ministru poljoprivrede koji je maestralnim potezom pera postao brodski Strossmayer.

Kad nekog nazovete 'mecenom' mislite na čovjeka koji svojim novcem i drugim materijalnim dobrima pomaže napretku umjetnosti, znanosti, sporta itd. Međutim, kad je čovjek po kojem se dobročinitelje danas titulira, Gaius Cilnius Maecenas,(rimski političar, pjesnik i pokrovitelj rođen 15. travnja 68. pr.Kr.) podupirao čuvene pjesnike kao što su Horacije, Vergilije i Propercije, on to nije činio tek novcem zarađenim svojim osobnim radom, nego primarno koristeći mogućnosti koje mu je osiguravao njegov status u društvu.

Puno brodsko-posavskih projekata bit će upisani kao civilizacijska rutina, tek donošenje Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu bit će zabilježeno kao civilizacijski iskorak.

Zbog toga, usuđujem se kazati kako će hrvatski političar Tihomir Jakovina (SDP) u brodsko-posavsku povijest biti upisan kao ponajveći mecena, a u posljednjih 25 godina - najveći. Pritom treba istaknuti kako on svoje mecenstvo nije činio a la Božidar Kalmeta - pljačkajući zajednička državna dobara s ciljem njihova usmjeravanja u razvoj tek jednog grada - nego je, borio se da takva pljačka prestane, te da dio državnog novca, koji po svim parametrima pripada Slavonskom Brodu, u njega bude i uložen. Drugim riječima, uspješno je štitio prava ljudi svoje izborne baze, ne umanjujući prava drugih.

Sveučilište je civilizacijski iskorak

Iako su izuzetno vrijedni brojni infrastrukturni objekti - kao što je podvožnjak u Osječkoj ulici, na primjer - kojima je u posljednje četiri godine napravljeno više komunikacijskih i vodoopskrbnih rješenja nego zadnjih četvrt stoljeća zajedno, u povijesti brodske posavine oni će biti upisani kao civilizacijska rutina, a tek donošenje Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu bit će zabilježeno kao civilizacijski iskorak.

Mada je puno onih koji su osnivanju brodskog Sveučilišta dali više od njega, malo je njih koji se današnjoj odluci Vlade - da u saborsku proceduru uputi Prijedlog Zakona o Sveučilištu Slavonski Brod - raduju kao povjesničar i suradnik portala SBplus, Petar Bašić. Zbog toga, zamolili sam ga neka za naše posjetitelje komentira ovu fazu razvoja tog projekta. Evo kako je to učinio:

Jasno mi je koliki posao tek predstoji, koje prepreke dostizanju statusa vrhunskog sveučilišta postoje, a pitanje je hoćemo li u desetljeću, dva (ili čak stoljeću i dulje, jer se sveučilišta osnivaju za vječnost) uspjeti iskoristiti pruženu priliku. Međutim, grad je, kao rijetko kad do sad, barem dobio priliku.

Današnji dan bit će zlatnim slovima upisan u povijest Slavonskog Broda

Pozdravljam ovu, za Slavonski Brod, uistinu historijsku odluku i sretan sam što počinje novo razdoblje razvoja našeg grada. Zasigurno, danas su sretni svi od onih stotina ljudi koji su u zadnja tri desetljeća predlagali, p(r)ozivali odgovorne, kumili i molili, ili pisali prijedloge i studije o brodskom Sveučilištu.

Današnji dan, kad je Zakon o Sveučilištu jedna hrvatska Vlada poslala jednom sazivu Sabora, u kojem ima većinu, dakle, praktično ga je osnovala, datum je koji će zlatnim slovima ostati upisan u povijesti ovog grada na Savi, baš poput onog, makar i kontroverznog, prvog spomena njegova imena 1244, proglašenja slobodnog vojnog komuniteta 1753, ili onog dana 1921. kad je osnovan Đuro Đaković, koji je od graničarske varošice napravio grad.

Tvrdio sam i tvrdim kako je osnivanje sveučilišta jedini način da se, praktično jednim potezom pera, preskoče desetljeća potrebna za razvojni iskorak ovoga grada prema statusu (i još važnije, standardu) europskog grada srednje veličine. Republika Hrvatska to Slavonskom Brodu duguje, to jest, do danas je bila dužna formalno, a od sutra i materijalno.

Ovo je tek pravi početak

Jasno mi je koliki posao tek predstoji, koje prepreke dostizanju statusa vrhunskog sveučilišta postoje, a pitanje je hoćemo li u desetljeću, dva (ili čak stoljeću i dulje, jer se sveučilišta osnivaju za vječnost) uspjeti iskoristiti pruženu priliku. Međutim, grad je, kao rijetko kada do sad, barem dobio priliku.

Prije 1945. u cijeloj Europi je ukupno bilo oko 220 sveučilišta (prema nekim pokazateljima, zagrebačko je bilo tek 108. po redu osnivanja u povijesti!). Svih dvjestotinjak tih gradova danas su regionalni, nacionalni ili čak nadnacionalni centri. Kao što je nekada uvjet za nastanak metropole bilo (i) sveučilište, tako je danas uvjet za gradove srednje veličine da uz ostale društvene ustanove imaju i brojne ustanove tercijarnog osiguranja.

Ova pohvala ministru, zapravo je i pokuda ne samo moćnicima već i cijeloj bulumenti, od valjda tisuću "kulturnih i znanstvenih uglednika", koji su iz Broda otišli u svoje sjajne karijere, dosegli najviše akademske stupnjeve (do ranga akademika), a zatim zaboravili otkud su došli.

Na ovom portalu objavio sam tekst koji sam izgovorio tadašnjem đakovačkom nadbiskupu u lice, s pozivom neka on pokuša osnovati sveučilište, neka bude Strossmayer jer mu časni prethodnik nije ostao u povijesti zapisan kao lokalni duhovni pastir, doktor teologije, niti propovjednik. Nije čak ostao zapamćen ni kao graditelj velebne katedrale. Ostao je upisan u povijest kao prosvjetitelj. Postao je poznat po Akademiji. Slavimo ga zbog darovanja za prvo moderno Sveučilište. Ponajviše, postao je poznat po tisućama mladih svećenika, znanstvenika, pa i običnih seoskih učitelja, kojima je svojim stipendijama pomogao da završe najbolje škole i onda ih pustio među narod, neka ga digne u red modernih europskih naroda!

Stoga, ovdje posebnu zahvalu, uz znanstvenike i laike inicijatore i stručne službe koje su pripremile projekt, moram i želim iskazati ministru poljoprivrede(sic!) Tihomiru Jakovini! Valjda ponajmanje vjerojatnom od svih prosvjetitelja ili historijski značajnih mecena i podupiratelja kvantnih razvojnih skokova, zar ne?

Neki će reći kako sam napisao neopravdan panegirik jednom načelniku općinice, ili osrednjem ministru poljoprivrede. Drugi će kazati kako je Jakovina u prvom redu prihvatio već dugo razvijanu, gotovu ideju; kako je uzeo iz spektra mogućih projekata onaj koji najmanje košta (u prvoj godini ne košta zapravo ništa osim nešto malo dokumentacije); kako je uzeo projekt koji može ostvariti potezom pera, administrativno, a taman pred parlamentarne izbore...

Odgovor na te primjedbe jeste: a zašto to nisu napravili drugi? Zašto nitko nije "politizirao" prije 10, 15 ili 25 godina?

One koji će reći kako sam napisao neopravdan panegirik pitam - zašto to nisu napravili drugi? Zašto nitko nije "politizirao" prije 10, 15 ili 25 godina?

Ne pretjerujem

Ne smatram da sam ijednom riječju pretjerao u laudama Jakovini. U posljednjih trideset godina, mnogi su brodski političari bili na tek nešto manjim pozicijama, a imali smo i dva premijera. U desetljećima prije toga imali smo i brojne članove svemogućih centralnih komiteta. Pa  ipak, Brod su zaobilazile sve strukture, a sveučilište je bila tek čežnja, a ne projekt.

Ova pohvala ministru, zapravo je i pokuda ne samo moćnicima već i cijeloj bulumenti, od valjda tisuću "kulturnih i znanstvenih uglednika", koji su iz Broda otišli u svoje sjajne karijere, dosegli najviše akademske stupnjeve (do ranga akademika), a zatim zaboravili otkud su došli.

Tek rijetki su napravili što su mogli, institucionalno i "izvaninstitucionalno", politički i "politikantski", a u godinama koje slijede njima ćemo izraziti zasluženu zahvalu, kakva danas pripada poljopirvrednom ministru, koji je maestralnim potezom pera postao brodski Strossmayer.