Ilustracija(Foto: pokreniposao/sbplus) „U Brodsko-posavskoj županiji imamo 2.176 obrta s preko 3.800 zaposlenih, nekada je bilo do 2.600 obrta. Što se dogodilo, tko je kriv? Sigurno i zakonodavni okvir i provedba zakona koji su često na štetu obrtnika."
SLAVONSKI BROD/ZAGREB - Obrt i obrtništvo je dio gospodarstva od kojeg se očekuje utjecaj
na gospodarski rast te povećanje zapošljavanja i samozapošljavanja u Republici Hrvatskoj.
Obrtnici kao što su vodoinstalateri, krojači, električari, keramičari, stolari
…danas se u Hrvatskoj teško pronalaze, za poslove zamjene slavine, servisa
plinskog bojlera ili čišćenja dimnjaka danas je gotovo nemoguće pronaći stručnu
osobu što je posljedica nekontroliranog iseljavanja
stručnih radnika iz Hrvatske.
U takvim okolnostima u četvrtak se u Hrvatskom saboru raspravljalo
o Zakonu o obrtu. U ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata govorio je saborski
zastupnik Davor Vlaović, koji je istaknuo kako su upravo obrtnici važna karika u gospodarskom razvoju Hrvatske jer su, kako je naglasio, u
kriznim godinama upravo oni bili kičma koja je osiguravala stabilnost. "U
Hrvatskoj je registrirano više od 86.000
obrtnika koji čine više od 40% svih gospodarstvenika. Kao takvi zaslužuju
posebnu brigu." kazao je Vlaović te se osvrnuo na obrazovanje obrtnika što je i
jedan od ključnih razloga donošenja Zakona uz potrebu ukidanja administrativnih
opterećenja obrtnicima što bi trebalo dovesti do stabilizacije broja obrta i
obrtnika.
„Važan čimbenik za postizanje stabilnosti je Obrtnička komora koju
treba osnažiti i dati joj alate da može biti pravi servis obrtnicima kako bi s
terena stizalo što manje primjedbi na njen rad, a ima ih, obrtnici često imaju
dojam kako je jedina uloga Komore naplata članarine. Predloženi Zakon trebao bi pomoći stvaranju tima obrtnika i Komore." rekao je te dodao kako je
važno povezivanje s ciljem pravilnog planiranja obrazovnih programa koji imaju
zadatak osigurati dostatan broj kvalificiranih radnika što je u interesu i ostalih
gospodarskih subjekata odnosno malih i srednjih poduzetnika. Naglasio je
važnost učitelja, profesora i nastavnika
u tom procesu, koji su nažalost danas zapostavljeni sa sramotno niskim i
ispodprosječnim primanjima.
„Očekujemo da nositelji dualnog sustava obrazovanja budu i profesori
u industrijskim i obrtničkim školama, oni to i jesu, zato njihov rad treba
pravilno vrednovati kroz osobne dohotke, jedino tako će biti motivirani i
odgajati će motivirane radnike i buduće obrtnike." - naglasio je Vlaović istaknuvši ovom prigodom i važnost ukidanja administrativnih i ostalih
prepreka koje sputavaju obrtnike te oni
nerado na naukovanje uzimaju srednjoškolce, mada znaju da je to jedini pravi način
za obrazovanje kvalitetnog radnika, kasnije i majstora. Apelirao je na roditelje i društvenu zajednicu koji bi mogli
zajedničkim nastojanjem mladima na prihvatljiv način prezentirati obrtnička
zanimanja i na taj način povećati upis učenika u obrtničke škole. Pozvao je na
strateško promišljanje kod donošenja odluka
o odobravanju obrazovnih programa i planiranje edukcija u bijelim ali i novim, zelenim
zanimanjima kao što su zaštita okoliša, energetska učinkovitost te zanimanja
vezana za klimatske promjene.
Spomenuo je problem sveprisutne korupcije u Hrvatskoj prilikom
raspisivanja javnih poslova gdje obrtnici kao pojedinci nemaju nikakve šanse,
posebice ako nisu stranački umreženi s vladajućima. „Poseban problem obrtnika je neplaćanje, obrtnici nerijetko obave
kvalitetno posao kao podizvođači, ali ne mogu naplatiti jer novac sjeda na
račune onih koji su poslove ugovorili.", kazao je stavivši u raspravi poseban naglasak na majstore i majstorske
ispite te zatražio javnu objavu svih majstora po zanimanjima kako bi se
uspostavila lakša komunikaciji između majstora i građana kojima su majstorske
usluge potrebne. Vlaović je u ime HSS-a zatražio priznavanje majstorskog ispita
s pet godina rada u struci i mogućnost samostalnog otvaranja obrta jer više
staža se ne traži niti za top menadžere u državnim tvrtkama.
Zaključio je raspravu riječima: „U Brodsko-posavskoj županiji
imamo 2.176 obrta s preko 3.800 zaposlenih, nekada je bilo do 2.600 obrta. Što
se dogodilo, tko je kriv? Sigurno i zakonodavni okvir i provedba zakona koji su
često na štetu obrtnika. Doradom ovog Zakona to možemo promijeniti."