Mirko Svirčević i Vedran Pavelić(Foto: Telegram)Mada sudci imaju natprosječna mjesečna primanja, njihove imovine nerijetko su teško ostvarive čak i uz neto plaće veće od 20 tisuća kuna. Hoće li ih 'obuzdati' javna objava imovinskih kartica - sumnjamo, no građanima će ipak biti lakše procijeniti - tko im, zapravo, sudi i sudbinu kroji.
SLAVONSKI BROD - Napokon su javno dostupne imovinske kartice
svih hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika, njih više od 1750. Njihova Pretraga moguća je na službenoj internetskoj stranici
Državnog sudbenog vijeća, a kao i u slučaju saborskih zastupnika, ministara i
ostalih visokih državnih dužnosnika, u kartici se nalaze popis imovine,
prihodi i obveze pojedinih sudaca, ali i njihovih partnera te maloljetne djece. Ako ih
- dakako - imaju.
Mada se o tim imovinskim karticama priča i piše već dugi niz
godina, one su objavljene tek početkom siječnja 2021., bez puno pompe i najave, odnosno, privlačenja pozornosti. Zakonski gledano, objavljene su 'u
zadnji tren' (mada je to najavljivano već za lipanj 2019.
godine).
Objava sudačkih imovinskih kartica definirana je Zakonom o
Državnom sudbenom vijeću, a tadašnji ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, već je 2017.
godine tražio da one budu javne zbog loše percepcije pravosuđa i sumnje velikog broja građana u korumpiranost hrvatskih sudaca.
Sudci su se, pak, branili kako će time postati laka meta
kriminalcima kojima sude. No, njihovi prigovori nisu 'urodili plodom' pa je danas sve javno, a dano im je -
očigledno - i nekoliko godina da svoju imovinu dovedu u red.
O načinu stjecanja imovine brodskih sudaca pisao Drago Hedl
i 'koštao' ih pozicija
Provjerili smo, stoga, što se nalazi u imovinskim karticama Vedrana
Pavelića, predsjednika Općinskog suda u Slavonskom Brodu te Mirka Svirčevića, bivšeg
predsjednika (sada, tek, sudca) Županijskog suda u Slavonskom Brodu, o čijem je možebitnom nepoštenom stjecanju ne malog broja stambenih kvadrata, ranije, pisao Drago Hedl, novinar Telegrama i kolumnist
SBplus-a u člancima naslova „Kako je šef županijskog suda Svirčević došao do
svojih kuća" i „Za samo 8.000 kuna kupio novi stan od 97 metara četvornih?!".
Posljedice tih članaka bile su takve da u rujnu 2020.
Svirčević nije dobio zeleno svjetlo Državnog sudbenog vijeća (DSV) za novi
četverogodišnji mandat na mjestu predsjednika Županijskog suda, dok Pavelić u
studenom 2020. nije uspio postati županijski sudac. Više je moguće pročitati u
člancima naslova „Brodski sudac nije ponovno izabran za predsjednika Suda", „Časne
dužnosti trebaju obnašati časni ljudi" te „Mada je bio jedini kandidat nije
izabran za županijskog suca".
Što su naveli u imovinskim karticama?
Mirko Svirčević u netom javno objavljenu imovinsku karticu upisao je kuću s
okućnicom u Slavonskom Brodu, veličine 200 kvadratnih metara i vrijednosti 700
tisuća kuna. U opisu načina stjecanja stoji 'darovanje i kredit banke'.
Kao drugu nekretninu naveo je kuću za odmor u Bukovlju,
veličine stotinu 'kvadrata' i procijenjene vrijednosti 250 tisuća kuna. Kupio
ju je, navodi, kreditom. Baš kao i voćnjak u Bukovlju, nešto veći od 1.300
kvadratnih metara i vrijedan 15 tisuća kuna.
Vlasnik je i drugih nekretnina manje vrijednosti -
zemljišta u Bukovlju, dva voćnjaka u Vranovcima, šume u Gornjoj Bebrini.
Na posljednjem, osmom, listu nekretnina, navedena je i ona
najvrjednija - sporna kuća na Visu o kojoj je pisao Hedl - veličine 230
'kvadrata' i vrijednosti milijun i 875 tisuća kuna, a navedeno je kako je
stečena 'zamjenom, pozajmicom i kreditom'.
Njegova supruga suvlasnica je većine tih nekretnina.
Od pokretnina je Svirčević naveo osobni automobil - Renault
Lagunu, čiju je vrijednost osobno procijenio na 50 tisuća kuna. Kupio ga je - tvrdi - ušteđevinom.
Novčane štednje, prema podatcima iz imovinske kartice, nema,
ali zato ima stalni mjesečni prihod bruto iznosa od 29 do 30 tisuća kuna. U ostale je prihode naveo naknadu za rad u Županijskom
izbornom povjerenstvu - šest tisuća kuna. U siječnju 2019. od Đure Kadića uzeo je pozajmnicu od 25 tisuća eura, a kani je vraćati pet godina u mjesečnim ratama od 420 eura - što znači kako će u konačnici vjerovniku vratiti tek 200 eura više, što su prilično dobri kreditni uvjeti.
Za razliku od kolege, mlađi sudac Vedran Pavelić u imovinsku
je karticu upisao jednu nekretninu - stan u Slavonskom Brodu, veličine gotovo
stotinu 'kvadrata' i vrijednosti 745 tisuća kuna koji je također bio predmet Hedlova istraživanja.
Kao način stjecanja stoji 'Ugovor o uspostavljanju etažnog
vlasništva', a kao izvor 'Kredit'. Suvlasnik stana je Pavelićeva supruga, a
njihova maloljetna djeca nemaju zabilježenu imovinu.
Pavelić je vlasnik i osobnog automobila, marke Renault
Scenic, vrijednog pedeset tisuća kuna, a kupio ga je pomoću kredita.
Stalni mjesečni prihod naveo je u bruto iznosu od 25 do 26
tisuća kuna.
Ostale je prihode ostvario kao član Izbornog povjerenstva EU
parlamenta (tri tisuće kuna) te Izbornog povjerenstva manjinskih izbora (4.500
kuna).
'Dignuo' je dva kredita - jedan u iznosu od 55 tisuća kuna
kojeg otplaćuje mjesečnom ratom od 1.279 kuna, a drugi u iznosu od pola milijuna
kuna kojeg će otplaćivati 14 godina, u mjesečnim ratama visine 3.610 kuna.
Hrvatsko pravosuđe - najkorumpiraniji segment zajednice?
Mnogi građani odavno su izgubili vjeru u pravo i pravdu, posebice ako je pokušaju ostvariti na hrvatskim sudovima. Mada sudci imaju natprosječna mjesečna primanja, njihove imovine nerijetko su teško ostvarive čak i uz neto plaće veće od 20 tisuća kuna. Hoće li ih 'obuzdati' javna objava imovinskih kartica - sumnjamo, no građanima će ipak biti lakše procijeniti - tko im, zapravo, sudi i sudbinu kroji.