
Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus

Foto: Ž.G./SBplus
Mlađi Brođani drugačijeg se 'Đurinog' mosta od ovog današnjeg niti ne sjećaju. Za njih je već duže od desetljeća to tek devastirani prijelaz koji skraćuje put i povezuje dvije brodske ulice, no za one starije to je simbol jednog dijela grada, nekih prošlih vremena, radničke klase.
SLAVONSKI BROD - U travnju 2016. godine, slavonskobrodska
Gradska uprava uložila je 75 tisuća kuna u sanaciju devastiranog 'Đurinog
mosta' koji za pješake spaja središte grada s Budakovom ulicom. Bilo je to tek
nužno 'krpanje' svega oštećenog kako bi most i dalje bio za upotrebu. No, nije
to bilo prvo ulaganje Grada u taj prijelaz preko pruga. Naime, 2008. je za pleksiglasne stijenke koje
pješake štite od vremenskih nepogoda, gradskim proračunom predviđeno 350 tisuća
kuna.
Iako mladima on danas ne znači puno, iz radničkih naselja
nekada su tim mostom prema Đurinim pogonima kročile stotine vrijednih nogu. U
tom smjeru svako jutro ide ih sve manje, no most i dalje služi svojoj svrsi i
dobrano skraćuje put pješacima koji bi se, u suprotnom, najvjerojatnije puno
češće odlučili za nesiguran prelazak preko pruge.
Ipak, neki smatraju kako je danas i prolazak mostom jednako
nesiguran.
- Ne znam tko brine o sigurnosnom aspektu pješačkog mosta
preko pruge, ali mene je svakog dana sve više strah proći tim 'tunelom'.
Stepenište je oštećeno, samo gledamo kada će nam noga propasti, osvijetljenost
je nikakva, rasvjeta je razbijena i visi pa također 'prijeti' glavama. - za
SBplus kazao je jedan radnik iz Naselja Plavo polje koji 'Đurin most' i dalje
koristi svakodnevno.
Taj 'pješački prijelaz' u obliku nathodnika preko pruga
godinama je zapuštan nakon Domovinskog rata u kojemu je i značajno oštećen jer
nije bilo dogovora oko toga tko bi se za obnovu trebao pobrinuti. Kako su to
Hrvatske željeznice odbile učiniti (što su i nama potvrdile kratkim odgovorom „Sanacija
pješačkog mosta iz Vašeg upita nije u nadležnosti HŽ Infrastrukture, već Grada
Slavonskog Broda."), teret je 'pao' na leđa Grada Slavonskog Broda. Pritom je
važno napomenuti kako su, osamdesetih godina, most zajedničkim snagama gradile
tadašnja Općina Slavonski Brod, Đuro Đaković i Jugoslavenske željeznice. Autor idejnog arhitektonskog rješenja pješačkog mosta je Duško
Medaković, dipl.ing.arh.
Saznajemo kako će iz gradskog proračuna ipak još jednom biti odvojena sredstva za njegovo dotjerivanje.
- „Đurin most" prelazi preko prostora Hrvatskih željeznica i
Željezničkog kolodvora u Slavonskom Brodu i napravljen je kao poveznica
Svačićeve i Budakove ulice za brži prijelaz do tvornice Đuro Đaković. Kako su
Hrvatske željeznice i Željeznički kolodvor odbili održavanje tog pješačkog nathodnika,
Grad Slavonski Brod preuzeo je njegovo održavanje. Grad Slavonski Brod je prije
nekoliko godina uložio sredstva za njegovu sanaciju, ali zbog devastacije došlo
je do ponovne potrebe njegove obnove. Nakon izrade troškovnika pristupit će se
provođenju postupka javne nabave i otklanjanju nedostatka. - za SBplus kazali su
iz slavonskobrodske Gradske uprave.
Želeći provjeriti stanje u kojemu se most danas nalazi i sami smo se uputili proći njime. Rekli bismo - takav je već jako dugo.
S obzirom na važnost, ali i značenje tog mosta Brođanima,
čini se, za dugoročnije rješenje preostaju tek dva moguća scenarija - kompletna
rekonstrukcija kroz neki od budućih projekata i 'povlačenje' dijela europskih
sredstava ili, pak, odlazak pješačkog mosta u 'povijest' gdje svojim sadašnjim
stanjem svakako i pripada jer se ulaganjima koja nam se čine velikima, zapravo,
samo odgađa neminovno - zabrana korištenja te sada već pomalo muzejske
arhitektonske konstrukcije iz sigurnosnih razloga.
Nije suvišno spomenuti kako su za stanje u kojem se
most danas nalazi dijelom krivi i oni koji ga koriste u različite svrhe koje ne
odgovaraju njegovoj prvotnoj namjeni. Nekim je Brođanima to javni wc, drugima
platno za šaranje, trećima dovoljno osamljeno mjesto za divljanje i razbijanje. Neovisno o tomu koja
je sudbina 'Đurinog mosta' koji nosi mnoge uspomene, dok nastavimo paliti svoja
dječja igrališta, rušiti prometne znakove, rastavljati novopostavljene javne slavine -
grad nam ne može biti ljepši i bolji. I nikakva ulaganja Gradske uprave to neće promijeniti.