Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajem opisanim u članku)(Foto: Ž.G./SBplus)Odluka o onome čime će se baviti ostatak života za neke je teža, za neke lakša. Dok jedni o tome već od djetinjstva imaju vrlo jasnu sliku, drugi maturu dočekaju neodlučni. Poslovni uspjeh je često individualna stvar (neki bi rekli i stvar sreće), no na neke faktore je ipak moguće utjecati.
SLAVONSKI BROD - Tri su tjedna do početka listopada, a samim
time i starta nove akademske 2020./2021. godine. Provjerili smo, stoga, koje
su fakultete ove godine upisivali slavonskobrodski gimnazijalci. Na naš upit
Gimnazija „Matija Mesić" isti nam je dan (28. kolovoza 2020.) dostavila sve
tražene podatke, dok statistiku druge brodske Klasične gimnazije fra Marijana
Lanosovića nismo dobili na uvid.
Od 160 maturanata Gimnazije „Matija Mesić" koji su maturu
položili na ljetnom roku, prvi izbor na listi odabranih fakulteta upisalo je
njih čak 145, što je izvrstan uspjeh. Drugim izborom zadovoljiti se trebalo
njih sedamnaestero, trećim sedmero, četvrtim njih šestero i petim tek jedan
učenik. Možemo, dakle, kazati kako je većina učenika te škole uistinu upisala
željeni fakultet, a tek 14-ero njih pristalo je na 'ono što se nudi'.
Jesenskom je roku pristupilo 16-ero maturanata, od kojih je
dvoje upisalo prvi izbor, a dvoje drugi. Samo četvero učenika jesenskom je roku
pristupilo jer su 'pali' maturu na prvom ispitnom roku. Gledamo li uspjeh na
maturi svih maturanata, najbolje su rezultate ostvarili u ispitima iz engleskog
i njemačkog - opći prosjek A razine bio je iznad ocjene četiri. O uspješnosti đaka
slavonskobrodske gimnazije dovoljno govori podatak da od 199 maturanata njih
tek šestero nije upisalo nijedan fakultet, a 24-ero se nije uspjelo upisati na
prvom roku.
Medicinski fakultet u Zagrebu upisalo je četvero učenika, a za
isto su se, na sveučilištima u Osijeku i Rijeci, odlučila još dva učenika. Dentalnu
medicinu u Zagrebu je upisalo dvoje učenika. Od struka iz zdravstvene
djelatnosti gimnazijalci tu nisu odustali pa iznenađuje kako su upisivali i
sestrinstvo u Novoj Gradiški (1) te fizioterapiju u Vukovaru (2) i Orahovici (1).
Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu upisalo je njih četvero, u Split na farmaciju odlazi jedno, a Medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku u Osijeku upisalo je njih troje. Za radiološku
tehnologiju bio je zainteresiran tek jedan učenik generacije maturanata 2019./2020.,
kao i za Veterinarski fakultet u Zagrebu.
Za fiziku, informatiku i računarstvo bilo je ipak više
zainteresiranih. Tako će u listopadu na studij matematike u Osijeku troje
slavonskobrodskih gimnazijalaca, a dvoje će ići na kombiniranu 'matematiku i
računarstvo'. Stručni studij Fakulteta elektrotehnike, računarstva i
informacijskih tehnologija u Osijeku upisalo je dvoje učenika, a preddiplomski
studij njih čak sedmero. Jedan je učenik tamo upisao 'čistu' elektrotehniku. Devetero
učenika će na srodni zagrebački FER. Informatiku je u Rijeci upisalo dvoje, a
računarstvo na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu jednako toliko. Nažalost, Prirodoslovno-matematički
fakultet u Zagrebu ove godine nije tako popularan - po jedan učenik upisao je tamo
matematiku i fiziku. Varaždinski Fakultet organizacije i informatike upisalo je
šestero.
Kada je u pitanju studij Strojarstva u Slavonskom Brodu, 'kod
kuće' nastavlja studirati šestero učenika, a Proizvodno strojarstvo upisao je
jedan. Petero učenika, isto tako, ostaje na slavonskobrodskom studiju
Menadžmenta.
Dakle, od 199 maturanata iz slavonskobrodske Gimnazije,
njih više od četrdeset odlučilo se poslušati preporuke i upisati fakultete
nakon kojih je zaposlenje gotovo zagarantirano. Dakako, uspiju li 'dogurati do
kraja'.
Neki su, ipak, ignorirali preporuke.
Pravni fakultet u Zagrebu upisalo je dvoje, u Osijeku
četvero, a socijalni rad na istom fakultetu njih petero.
Prijeko potrebnu logopediju, nažalost, upisalo je u Zagreb
tek dvoje učenika.
Ekonomski fakultet u Osijeku upisalo je šestero, studij
Poslovne ekonomije u Zagrebu petero. Poslovnu ekonomiju u turizmu u Opatiji je
upisao jedan učenik.
Za 'Arhitekturu i urbanizam' u Osijeku odlučilo se troje, za
'Dizajn' četvero, za građevinarstvo u Osijeku dvoje, graditeljstvo u Varaždinu
jedno, grafičku tehnologiju u Zagrebu također jedno, a graditeljstvo na Tehničkom
veleučilištu u Zagrebu jedno.
Desetero učenika ove slavonskobrodske generacije
gimnazijalaca odlučilo se za studij nekog stranog jezika, a popularna je bila i
sociologija (sama ili u kombinaciji s drugim studijima) jer ju je izabralo četvero
učenika. Za učiteljsko ili odgojiteljsko zanimanje odlučilo se njih sedmero., od čega četvero ostaje na studiju u Slavonskom Brodu.
Manje tipični ovogodišnji izbori su studij japanskog jezika u
Puli, studij Demografije i iseljeništva na Hrvatskim studijima u Zagrebu,
Inženjerstvo okoliša u Zagrebu te Hotelijerstvo i gastronomija u Makarskoj (splitsko
Sveučilište).
Ostali studiji diljem zemlje zabilježili su po jednog
upisanog iz Gimnazije „Matija Mesić".
Odluka o onome čime će se baviti ostatak života za jedne je
teža, za druge lakša. Dok jedni o tome već od djetinjstva imaju vrlo jasnu
sliku, drugi maturu dočekaju neodlučni. Poslovni uspjeh je često individualna
stvar (neki bi rekli i stvar sreće), no na neke faktore je ipak moguće utjecati.
Tako je i ove godine bilo uputno slijediti smjernice
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Za zagrebačko je područje preporuka bila smanjivanje upisa
na politologiju, filozofiju, novinarstvo, tekstilni i modni dizajn, grafičku i
tekstilnu tehnologiju, agronomiju i poslovnu ekonomiju.
Preporuke o tomu koje fakultete upisati, listu poželjnih zanimanja započinjale su medicinom, matematikom (nastavnički smjer), elektrotehnikom,
računarstvom i informacijskom tehnologijom, rehabilitacijom i logopedijom,
strojarstvom, germanistikom i farmacijom.
Situacija se, dakle, već generacijama ne mijenja kada su u
pitanju deficitarna/suficitarna zanimanja, no upisne politike mnogih fakulteta
ostaju iste. Kada bi se upisne kvote mijenjale, možda bi i učenici bili
'prisiljeni' učiniti racionalniji korak i upisati neke od fakulteta koji
predviđaju brže zapošljavanje.