Osmišljavanje, pisanje i provođenje projekata možda nije lak zadatak, no nagrada koju za to dobiju uključeni učenici i profesori, uistinu je neprocjenjiva.
SLAVONSKI BROD - Na terasi Kapelanovog stana u slavonskobrodskoj
Tvrđavi, Gradska je uprava danas ugostila učenike Osnovne škole „Hugo Badalić"
s njihovim novim prijateljima iz Estonije i Turske.
Riječ je o međusobnom
partnerstvu škola triju država i to na posebnom Erasmus projektu naziva „Food
lab".
- Ponovno smo ugostili učenike
Osnovne škole „Huge Badalić" i njihove goste iz Estonije i Turske. Videopozivom
se uključila i škola iz Rumunjske. Za brodsku je školu to jedno veliko
iskustvo. Puno je toga što učenici steknu odlascima, putovanjima, ali i
posjetama svojih vršnjaka i profesora iz drugih zemalja. To je neprocjenjivo
iskustvo, a narednih godina brodska će škola nastaviti s uspješnom praksom
prijave na Erasmum projekte. - kazala je zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača koja se okupljenima
obratila u gradonačelnikovo ime te je s gostima razmijenila poklone.
Domaćini nisu krili
oduševljenje svime što im je ovaj projekt donio.
- Iz dosadašnjeg iskustva
možemo reći kako su Erasmus projekti odlična stvar za školu. Pružaju mogućnosti
i učiteljima i učenicima. Od putovanja, upoznavanja drugih zemalja, kultura,
vrsta obrazovanja, načina života,... Kamo god odemo, u toj zajednici provedemo
pet dana, živimo s lokalcima, obilazimo njihove škole, upoznajemo znamenitosti
grada. To je prekrasno iskustvo, za učenike neprocjenjivo jer imaju priliku
vidjeti nešto što im roditelji možda ne bi mogli priuštiti. Iz godine u godinu,
iz projekta u projekt, stalno rastemo upoznajući druge i tragamo za novim izazovima.
- kazala je ravnateljica Osnovne škole „Hugo Badalić", Irena Čugura Ćerić.
A koliki je izazov biti škola
uključena u provedbu Erasmus projekata, teško je opisati u nekoliko rečenica.
Lista obveza je dugačka, ali popis onoga što dobijete zauzvrat ipak je duži.
- Morate se organizirati i
postaviti stvari kako treba. Dobijemo detaljne upute iz Agencije za mobilnost.
Treba vremena i volje, ali kada znate s kojim ciljem nešto radite, onda je sve
moguće. Potrebno je napisati projekt, raspisati budžet, osmisliti aktivnosti,
odabrati učitelje i još pomnije učenike. Nisu svi za putovanja, druženja,
upoznavanja novog i nepoznatog. Kod nas se učitelji koji žele sudjelovati jave
sami. Učenici moraju biti sposobni funkcionirati samostalno, bez roditelja, u
nepoznatom. No, sve nam se to svidjelo pa, bez obzira na to koliko moramo
raditi, sve obavljamo sa srcem, uživajući u putovanjima i zajedničkim
druženjima. - dodala je ravnateljica.
Mnogim čitateljima portala
SBplus, prvenstveno onim starijima, priče o 'Erasmusu' i 'Food Lab' projektu
mogle bi se učiniti udaljenima i nedovoljno razumljivima, stoga smo uključene u
projekt zamolili neka nam pojasne zašto nazivi projekata moraju biti na
engleskom jeziku te prevode li se oni i na hrvatski upravo zbog lakše
razumljivosti.
- Službeni jezik je engleski
jer u nekima od projekata sudjeluju učenici i profesori iz više zemalja pa bi
bilo previše uz taj naziv navoditi i sve one na jezicima uključenih. No, svaki
taj naziv mi si prevedemo i predstavljamo na hrvatskom. Konkretno, ovaj projekt
je „Jestivi laboratorij" ili, u dužoj verziji, „Hrana kroz kemijske procese".
Drugačije se ne možemo sporazumjeti nego na engleskom, ali naša Agencija traži
i hrvatsku verziju naziva svakog projekta. - pojasnila je Čugura Ćerić.
Usto, malo je poznato kako je
oznaka projekata 'Erasmus' ime dobila prema humanistu, filozofu i teologuDesideriusu Erasmusu iz Rotterdama (1466.-1536.), poznatom po brojnim
putovanjima u tadašnje velike centre znanosti. Upravo su putovanja i međusobno
posjećivanje glavna obilježja današnjih Erasmus projekata.