7445
Prikaza
2
Komentara
SLAVONSKI BROD - Svakodnevne objave u Facebook grupi 'Jezični FAIL - Nepismenost naša svagdašnja' nerijetko kod članova izazovu smijeh ili zgražanje, a poneka izazove i burnu raspravu. Upravo je ilustracija u udžbeniku za peti razred osnovne škole bila jedna od objava koja je rezultirala administratorovim gašenjem mogućnosti komentiranja.
Naime, na ilustraciji je prikazano troje djece koji se međusobno pozdravljaju, a jedno od njih pritom poručuje 'Bog!'. Dok su jedni uvjereni kako je riječ o propustu te u komentarima navode kako je pravilno reći 'Bok!', drugi tvrde kako se u mjestima iz kojih dolaze pozdravlja s 'Bog!'. No, zanima nas kako je uopće došlo do toga da danas dvojimo na koji način pozdraviti nekoga.
- Oba oblika pozdrava postoje u hrvatskom jeziku koji se i u ovom slučaju, nažalost, koristi za kojekakva ideološka prepucavanja i mjerenja tko je veći vjernik - onaj koji pozdravlja s 'Bok!' ili 'Bog!'. U kontekstu slikovno prikazanom u spornom udžbeniku dakako, prikladniji bi bio pozdrav koji priliči djeci, lišen religijskih konotacija jer će malokoje dijete u toj dobi željeti ili namjeravati pozdraviti s 'Bog s tobom!' ili 'Bog ti bio na pomoći', kako glase pune verzije tih pozdrava. Učestalije je kod njih, čak, da još više 'omekšaju' verziju i govore 'Bokić'. No, postoje krajevi Lijepe Naše u kojima zagrebački 'Bok!'(koji je iskrivljena verzija austrijskog pozdrava'Mein Buecken' kojim su se građanski trgovci obraćali klijentima želeći kazati 'Moj naklon') nikada nije zaživio pa (i) djeca, ne razmišljajući previše, pozdravljaju isključivo s 'Bog'. - objasnila je magistrica kroatologije Željka Gavranović.
- S druge strane, bilo kakva rasprava oko toga što je ispravnije je uzaludna jer, zapravo, oba pozdrava u suvremenom svijetu imaju istu ulogu i poruku - radi se o svakodnevnom pozdravz. Samo je jedan, rekla bih, 'moderniziran' i uopćen. Autor je udžbenika, eventualno, mogao izbjeći ovu nedoumicu korištenjem sasvim drugog, djeci primjerenijeg, pozdrava. U svakom slučaju mišljenja sam kako vjerska i religijska pitanja trebaju biti rezervirana za nastavu Vjeronauka te kako ih ne treba koristiti s ciljem dodatnog potenciranja ionako postojećih razlika među učenicima u razredu. Posebice tamo gdje sjede i djeca koja dolaze iz obitelji različitih opredjeljenja od većinskog stanovništva. Nitko, ipak, ne bi trebao biti uvrijeđen tim pozdravom kojim se, u suštini, želi dobro sugovorniku, neovisno o njegovim ideološkim uvjerenjima. - zaključila je magistrica kroatologije Gavranović.