.(Foto: I.S./SBplus)I izložba i njezin vrlo zanimljivo kronološki koncipiran katalog upućuju na razvoj kazališne umjetnosti u slavonskobrodskom kraju.
U Državnom arhivu u Slavonskom
Brodu 15. je lipnja 2022. otvorena izložba neprikosnoveno direktnog naziva „Daske
koje život znače". Dakako, riječ je o kazalištu te njegovu značaju za
slavonskobrodsku publiku i umjetnike kroz povijest. Autori izložbe su Katarina Aladrović-Mehandžija i Joakim Čičić. Ljubaznošću i vrlo pomnim
izlaganjem sadržaja svakog panoa gospodina Čičića, prošli smo cijelom izložbom.
I izložba i njezin vrlo zanimljivo
kronološki koncipiran katalog upućuju na razvoj kazališne umjetnosti u
slavonskobrodskom kraju. Kazališni počeci u Hrvatskoj sežu u 11. stoljeće i
liturgijske drame te svjetovnu tradiciju vezanu za putujuće glazbenike i
zabavljače.
Podaci govore kako se u Brodu polaznom
točkom za kazalište smatraju drame koje su postavili isusovci osnivanjem svojih
kolegija u 17. stoljeću. Takozvana „Brodska Judita" jedina je cjelovito
sačuvana drama za koju se smatra da je izvedena oko davne 1770. godine. Čuva se
u prijepisu Andrije Antuna Brlića.
Vrlo zanimljiv podatak koji upućuje na to kako je kazališni život itekako važan
za život kulture u Slavonskom Brodu. Taj život usko je vezan za događaje koji
kreiraju umjetničko nadahnuće, izbor i način pristupa određenim temama. Upravo
zato, Judita može služiti sljedećoj interpretaciji: Brod je u to vrijeme bio na
granici dvaju carstava te pod stalnom turskom opasnošću. Otpor, snagu i
upornost Judite moguće je interpretirati kao sve to preneseno na jedan tada
maleni slavonski gradić. U 18.stoljeću zabranjene su u dva navrata učeničke
kazališne predstave, dok u 19. stoljeću ponovo oživljava interes za kazalište.
Mnogo prevrata, promjena imena
kazališta, usporedan život pučkog kazališta i glumaca amatera, od lutkarstva do
Satiričkog kazališta mladih, imena istaknutih glumaca, ljudi vezanih za
kulturnu kazališnu scenu (…) ukazuju na živost, kontinuitet - prvenstveno u interesu za
kazalište/kazališnu umjetnost. Mnogo podataka iz kataloga i s izložbe zapravo
govori o tome kako je Slavonski Brod funkcionirao kao Grad u svakom smislu te
riječi. Upravo ta činjenica dovoljan je poziv na izložbu.
No, ono što intrigira jesu pitanja
osobita značaja ako nas zanima zašto kazalište, njegovo postojanje i rad
shvatiti na upravo taj pozitivan, dakako vrlo signifikantan način. Pitanja koja
se odmah mogu postaviti su: zašto je uopće kazalište važno, čemu služi?
Još Aristotel pretpostavlja
pojmove mimesis (podražavanje) i katarza (očišćenje). Ovaj antički filozof,
teoretičar u svojoj Poetici razlikuje komediju i tragediju prema njihovoj
osnovnoj funkciji. Dok komedija, mimetički, pokazuje kakvi ne trebamo biti,
tragedija čini suprotno. Karakteri likova su bitni, njihov odnos prema životu
ono je što opserviramo. Umjetnici se služe ljudskom prirodom kako bi je po-kazali,
a promatrači to jest publika mora na po-kazano reagirati. Podražavanje nižih
karaktera zbiva se u komediji koja izaziva smijeh ne izaziva bol te stvara
ugodu, dok je u tragediji podražavanje ozbiljne radnje suprotno od komedije. Pojam
katarza (katarsis), pročišćenje, uzvišenost kao rezultat/nusprodukt tragedije
okončava se u suosjećanju. Dakle, mi smo poput likova na sceni. Njihova sudbina
je možebitna naša sudbina.
Upravo zato je kazalište važno, ne
samo kako bismo potrošili vrijeme boravkom u nekom prostoru koje izmiče našoj
kontroli, ali nam izaziva ugodu zbog promjene boravka, već zbog viših ciljeva
koji nisu nerazumljivi te ih nije nemoguće interpretirati, nemoguće „uživjeti"
se u sadržaj. Sadržaj, gluma, scenografija su tu da bi nas izazvali na dvoboj s
nama samima, s pitanjima koja su nam važna i u svakodnevici. Biti ili ne biti
kao lik na sceni proporcionalno je našem bitku na životnoj sceni. Zato ova izložba
nije samo puko prikazivanje onoga što je postojalo, ili je još postojeće, a
jest u gradu Slavonskom Brodu, nego se može shvatiti kao apel na naše
"podražavanje” u više svrhe postojanja suživota te dvije dimenzije, međusobno
nadopunjavajuće - scensku i stvarnosnu.
Ne postoji slučaj, smisao je
uvijek dublji od onoga očitog. Izložba, otvorena do 15. listopada 2022. zato je
poziv na stvaralaštvo, na umjetnost, na su-život, na različitost, na ljepotu
ili ružnoću reinterpretiranja umjetnosti, života.