Kultura : Ostalo

Objavljeno: 23.1.2019. u 15:45
Prikaza: 2141
|
Autor: Marija Radošević

U Slavoniji se rađala civilizacija

Vučedol - Pariz današnje Europe

MR/SBplus
Foto: MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus

Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko 6 hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.

SLAVONSKI BROD - "U vremenu između 3000. - 2600. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu krajnjeg istoka Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo kao vučedolska kultura. Vučedolska je kultura najbolji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s pojavom prvog pisma i ustrojstvom država. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II). Najveći dio njihovog crnog keramičkog posuđa je ukrašen bijelom i crvenom inkrustacijom, koji joj daje i poseban vizualni efekt. Ukrasi na njima su najčešće poruke  - svojevrsno slikovno pismo koje nas upućuje i u sfere dnevnog i duhovnoga života kulture,  a najčešće je prikazana nebeska simbolika" - sažetak je predavanja prof. Aleksandra Durmana, hrvatskog arheologa koji je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1976. djeluje kao profesor.

"Osim toga, vučedolska je kultura prva krenula u serijsku proizvodnju metala" ističe profesor pokazujući kalupe koje je na tom području iskopao 1978. godine u Vinkovcima. To primjerice dokazuju ostave s pedesetak identičnih sjekira. I danas ima petnaestak takvih ostava, a najveća je nedaleko Pakraca sa 50 sjekira.

Cjelina kakvu do sada nikada nije "pokrio" u jednom predavanju, kaže, zahtijevala je sat i pol vremena, a koju je većina - znatiželjnicima potpuno ispunjene dvorane Gradske knjižnice - izdržala do kraja.

Vučedolska kultura je najveći civilizacijski skok u Europi u tom času. "Kad gledate Europu, u odnosu na ono što znamo o jugu, Egiptu, Mezopotamiji i Kini, izgleda kao da  Europa živi na drvetu u odnosu na te civilizacije na jugu. No imamo sreću da je Vučedolska kultura rođena u istočnoj Slavoniji, proširila se  u 14 europoskih zemalja i zapravo je to jedan civilizacijski skok koji je nemjerljiv s bilo čime. Nažalost vremenom se izgubila kritična masa u  našem slavonskom prostoru nakon čega je Vučedolska kultura i nestala. Nakon toga nestalo je i te visoke razine civilizacije pa gotovo da tisuću godina nakon Vučedola nemamo ni ozbiljnih naselja u Europi" istakao je prof. Durman, pokazujući ilustracije Slavonije i zapadnog Srijema gdje je začeta Vučedolska kultura.

To su najcjelovitiji tragovi Europljana. Kultura se  zbog svojih potreba širila do Praga na sjeveru, do Grčke pa od Trsta do sjevera Albanije. Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko šest hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.

Da su Vučedolci do danas ostavili debelog traga u životu i kulturi naroda na spomenutim prostorima pokazuju i detalji ilustracija o gradnji specifičnih kuća koje su rađene s tri prostora, a u koje se ulazilo na širu stranu kuće kojoj je u sredini bilo ognjište, desno spavaonica i lijevo ostava. Kasnije građene kuće poprimile su isti način gradnje sve do danas. Vučedolac je u ono vrijeme, primjerice, proizvodio pet vrsta obuće: od sandale do čizme i sve su bile rađene i u to vrijeme za lijevu i  desnu nogu. A poznato je da je opanak na ovim prostorima bio rađen za obje noge isti. Razinu visokog stupnja civilizacije dokazuju i idoli, ženska odjeća. Prva kola u Europi u svjetskim razmjerima pojavila su se neposredno prije vučedolske kulture, ali tragove vidimo i kod njih - kola s četiri velika kotača.

"Osim toga, vučedolska je kultura prva krenula u serijsku proizvodnju metala" ističe profesor pokazujući kalupe koje je na tom području iskopao 1978. godine u Vinkovcima. To primjerice dokazuju ostave s pedesetak identičnih sjekira. I danas ima petnaestak takvih ostava, a najveća je nedaleko Pakraca sa 50 sjekira.

Ipak profesor Durman ističe kao značajni dio vučedolske kulture pojavu najstarijeg  europskog i indoeuropskog kalenda, sa četiri godišnja doba. 

Na posudama ima jako puno ukrasa koji se ponavljaju na 200-ak lokaliteta što također dokazuje da je netko tada sustavno pratio i  bilježio - što znači da su to  oznake slikovnoga pisma. 

"Gledajući civilizaciju duboko u prošlost pa do danas postoje dva razdoblja koja su napravila strahovito veliki skok. Jedno je  razdoblje 3000. godina prije Krista, kada se odmah pomisli na Mezopotamiju, Egipat, piramide, Kinu, skok države koja ne može bez pisma pa se razvija i pismo, i tako se sve nastavlja do  polovice 20. stoljeća kada čovjek kreće u svemir. Danas smo u digitalnom svijetu i napravili smo opet veliki skok" zaključio je prof. Durman koji se bavi arheometalurgijom, problemima apsolutnog datiranja, komunikacijama. Vodio je brojna arheološka istraživanja prapovijesnih i antičkih lokaliteta; opsegom se ističu Vinkovci – Hotel i Vučedol, koji idu u red najvećih prapovijesnih istraživanja u Hrvatskoj. Glavna djela: Vučedol: treće tisućljeće p.n.e. (1988), Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar (2000), Vučedolski hromi bog – Zašto svi bogovi metalurgije šepaju? (2000.)

Uz Vučedol, i brodsko je područje u neolitiku izuzetno važno što pokazuje trenutno postavljena izložba u Muzeju Brodskog Posavlja sa nekoliko stotina od više tisuća predmeta koji su prikupljeni. 

Uz Vučedol, i brodsko je područje u neolitiku izuzetno važno što pokazuje trenutno postavljena izložba u Muzeju Brodskog Posavlja sa nekoliko stotina od više tisuća predmeta koji su prikupljeni. Povodom Dana muzeja, izložba će biti povećana s dva reprezentna primjera, što su  krajem prošle godine stigli s restauracije.

"Riječ je o drvenom čamcu koji datira iz 5. ili 6. tisućljeća prije Krista te stara peć za  keramiku iz Starčevačke kulture, stara oko 8 tisuća godina. Izložba će se poslije Noći muzeja moći pogledati i tijekom veljače",najavio je ravnatelj MBP Hrvoje Špicer, jedan od programa u obljetničkoj godini Muzeja, koji je već davne 1934. godine utemeljio Julije Hoffmann.

Tim povodom, večeras će u Muzeju biti (u 18. sati) dodijeljene zahvalnice svima koji su do sada nešto darovali ovoj ustanovi kulture.. Pritom nije bitno riječ o uporabnim predmetima iz obrta,  nego i iz gospodarska, tehničke kulture, tiskovina, knjiga..." Ne  samo da im zahvalimo nego da pokažemo da računamo na njih i da smo ih se sjetili te da brodsku javnost pozovemo u Muzej. To je davno učinio i utemeljitelj Hoffmann pozivajući "brodske sinove da shvate vrijednost očuvanja materijalne kulture i kulturne baštine i da  to predaju na čuvanje Muzeju".  

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Stipe

Stipe

Komentirano: 23.1.2019. | 15:54

1

Valjda Pariz ondašnje Europe? Pariz današnje Europe se zove i dalje Pariz ili ...

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

29.5.2020. | 19:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

28.5.2020. | 19:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

27.5.2020. | 19:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

26.5.2020. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

25.5.2020. | 19:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

24.5.2020. | 19:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

23.5.2020. | 18:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

22.5.2020. | 18:59
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

Izložba koju ne smijete propustiti

Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

16.5.2020. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

Cool KUL centar ne staje

Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

13.5.2020. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Svijet bajki u virtualnom izdanju?

Bude li volje i truda

Svijet bajki u virtualnom izdanju?

14.4.2020. | 16:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

Zbog tradicionalne povorke

U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

20.2.2020. | 13:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

Poznati povjesničar u Slavonskom Brodu:

'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

30.1.2020. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

Umorni čuvar kolektivne memorije

Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

26.1.2020. | 16:18
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

Kazališno-plesna radionica

Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

4.1.2020. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

Izložba povodom stote obljetnice

Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

28.11.2019. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Kroz par godina, projekt će izrasti u konkretan proizvod'

KUL centar - jučer, danas, sutra!

'Kroz par godina, projekt će izrasti u konkretan proizvod'

22.11.2019. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Fra Drago Bojić o Kraljevstvu Božjem i nacionalizmu

Večeras u Državnom arhivu govoriti će

Fra Drago Bojić o Kraljevstvu Božjem i nacionalizmu

7.11.2019. | 13:30
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :