Kultura : Ostalo

Objavljeno: 5.10.2018. u 14:15
Prikaza: 1460
|
Autor: Marija Radošević

Najbolji mladi povjesničari

Povijest sve manje privlačna

Marija Radošević/SBplus
Foto: Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus
  • Marija Radošević/SBplus

Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i s današnjim političkim zbivanjima, na natječaj pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka za povijest i do potencijalno zainteresiranih istraživača koje povijest zanima. Bilo bi zanimljivije da se svake godine pojave i neka nova imena, no propozicije natječaja dozvoljavaju i ponavljanje nagrada.

SLAVONSKI BROD - Promičući istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske i potičući historiografska istraživanja i pisanja u najmlađoj populaciji,šestu godinu za redom, slavonskobrodska Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, nagradila je ponajbolje mlade povjesničare, do 28.godina.

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je samo osam radova od kojih je Povjerenstvo u sastavu znanstvenika Zlate Živaković-Kerže, Suzane Leček, Stana Andrića, Miroslava Akmade i Roberta Skenderovića, izabralo ponajbolje. 

Tako je prva nagrada dodijeljena radu koji govori o demografskoj povijesti Osijeka u 19.stoljeću, mlade znanstvenice Eldine Lovaš koju povijest zanima od osnovne škole, a posebice njezin istraživački dio.

Za analizu osječkog građanstva odlučila se, veli, jer je vezana uz njezinu doktorsku disertaciju koja se u širem kontekstu bavi stanovništvom Osijeka prema popisu iz 1714. godine, a u analizu ulazi i upisnik građana koji se vodio od 1809.godine do prve polovice 19.stoljeća. "Upisnik je vođen na latinskom jezik,u a ima upisa i na njemačkom te gotici", kazala je.

Istraživanjem je došla do zaključka da se broj upisanih građana Osijeka u razdoblju između 1809. i 1814.godine smanjuje, da najviše ima obrtnika i trgovaca te da se, zbog osnivanja magistrata, povećava broj školovanih ljudi. A što se tiče nacionalne pripadnosti zaključila je da su se neki izjašnjavali po nacionalnoj pripadnosti kao Mađar, Hrvat, ali i lokalno, kao Slavonac, Osječanin, Tirolac, Austrijanac... Ipak, najviše je bilo upravo Slavonaca.

Druga je nagrada vezana uz razdoblje Domovinskog rata i izbjegličko naselje u Gašincima, suautorski rad Marije Rotim i Nikoline Vuković, koje su već ranije nagrađivane. U svom su radu napravile pregled nastanka Centra u kojem je živjelo oko 3500 muslimanskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine: Analizirale su smještajnu problematiku, humanitarnu pomoć te kako su se izbjeglice uklopile.

"Cilj nam je bio istražiti i kako su živjeli sa Đakovštinom, je li postojao suživot i zaključile smo kako nije bilo većih incidenata u vrijeme njihovog boravka od 1992.-99. godine. Naime to je osjetljivo razdoblje u kojem se događao i rat u Hrvatskoj kao i rat u Bosni i Hercegovini i hrvatsko-muslimanski sukob u Rami kada je u Đakovštinu doseljen i veliki broj Hrvata iz Rame. Nije bilo većih sukoba što potvrđuje da su se hrvatske vlasti odlično odnosile prema izbjeglicama" kazala je Rotim. Sukoba je, doduše, bilo među samim izbjeglicama (između Abdićevaca i Izetbegovićevih pristaša), no sve je ipak bilo pod kontrolom.

Gašinci su, uz financijsku pomoć hrvatske vlade i muslimanske humanitarne organizacije, izabrani za smještaj izbjeglica zbog već postojeće infrastrukture (ranije je boravila vojska) i poligon je izdvojen od sela pa se moglo zaštititi stanovništvo koje ondje živi, pojašnjava suautorica Vuković.

"Prvo su živjeli u šatorskim naseljima, a onda su s humanitarnom pomoći izgrađeni mali stambeni objekti s desetak ljudi. U početku je bilo problema s vodom, što je brzo riješeno, prehrana je bila prilagođena muslimanskom jelovniku, nije bilo alkohola, kocke... a o njihovom duhovnom životu brinuo je hodža", dodaje Vuković. 

Temu su, naglašavaju obje izabrale zbog aktualnosti problematike i svjetskog problema s izbjeglicama, pokazujući kako je bez obzira na različitosti kulture, običaj, vjere, suživot moguć.

Treća je nagrada pripala Ivanu Milecu (koji je prošle godine bio prvonagrađen) s radom iz političke povijesti Slavonskog Broda, odnosno brodskog kotara u razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata.

Svojevrsni je to nastavak prošlogodišnjeg rada vezano za političke prilike u Slavonskom Brodu, kaže autor, jer je kroz prošlogodišnji rad primjetio kako postoji veliki utjecaj politike na funkcioniranje lokalne samouprave iako se tada kao i danas često naglašavala potreba za depolitizacijom.

"Proglašenjem diktature kralja Aleksandra 1929., režim je shvatio da mora promijeniti gotovo sve nelojalne općinske načelnike i odbornike. Brodski kotar je zanimljiv jer je netipičan. Naime kroz razdoblje diktature tu je ostalo gotovo 50 posto starih,legalno izabranih načelnika iz 1927.."

U svom se radu bavi i svojevrsnim vraćanjem polupolitičkog sustava nakon 33.godine kada se provode ograničeni lokalni izbori na kojima sudjeluje samo režimska stranka dok HSS-ovska opozicija proglašava apstinenciju.

Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i sa današnjim političkim zbivanjima, na natječaj Instituta za povijest pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Podružnice, Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka za povijest i do potencijalno zainteresiranih istraživača koje povijest zanima. "Bilo bi zanimljivije da se svake godine pojave i neka nova imena, no propozicije natječaja dozvoljavaju i ponavljanje nagrada ukoliko su radovi po mišljenju Povjerenstva bili u stručnom i znanstvenom smislu najkvalitetniji, relevantnošću teme, poznavanjem zanata povjesničara, načinom na koji su tekstualno prezentirali svoje istraživanje..." 

A ovogodišnji laureati to i jesu pa su zato primili povelje, knjige i simboličnu novčanu nagradu.

    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    29.5.2020. | 19:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    28.5.2020. | 19:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    27.5.2020. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    26.5.2020. | 20:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    25.5.2020. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    24.5.2020. | 19:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    23.5.2020. | 18:10
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    22.5.2020. | 18:59
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

    Izložba koju ne smijete propustiti

    Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

    16.5.2020. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

    Cool KUL centar ne staje

    Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

    13.5.2020. | 8:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svijet bajki u virtualnom izdanju?

    Bude li volje i truda

    Svijet bajki u virtualnom izdanju?

    14.4.2020. | 16:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

    Zbog tradicionalne povorke

    U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

    20.2.2020. | 13:20
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

    Poznati povjesničar u Slavonskom Brodu:

    'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

    30.1.2020. | 8:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

    Umorni čuvar kolektivne memorije

    Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

    26.1.2020. | 16:18
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

    Kazališno-plesna radionica

    Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

    4.1.2020. | 18:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

    Izložba povodom stote obljetnice

    Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

    28.11.2019. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Kroz par godina, projekt će izrasti u konkretan proizvod'

    KUL centar - jučer, danas, sutra!

    'Kroz par godina, projekt će izrasti u konkretan proizvod'

    22.11.2019. | 22:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Fra Drago Bojić o Kraljevstvu Božjem i nacionalizmu

    Večeras u Državnom arhivu govoriti će

    Fra Drago Bojić o Kraljevstvu Božjem i nacionalizmu

    7.11.2019. | 13:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :