Kultura : Ostalo

Objavljeno: 22.5.2020. u 18:59
Prikaza: 1758
|
Autor: Stanko Andrić

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)Grad Brod oko 1780. godine(Foto: V. Antipov (MBP))

Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijskom upotrebom riječi 'brod', dok u drugom dijelu izlaže kontroverziju oko najstarijeg pisanog spomena grada, a u trećem pokazuje da se ni riječ brod niti mjesto Brod ne spominju u povelji iz 1244. godine.

SVA zemljopisna imena pohranjuju u sebi povijesne podatke manje ili veće starine.[1] Toponimi redovito uključuju kronološku ili povijesnu dubinu koja se očituje na fonomorfološkom ili semantičkom planu, često i na oba istodobno. To vrijedi i za toponime koji se čine značenjski posve prozirnima i za današnje govornike razumljivima. Jedan je takav toponim, obično u funkciji ekonima, ime Brod. Posrijedi je očito apelativ ili opća imenica koja je iz određenih razloga postala vlastito ime određenog mjesta. Riječ brod u današnjem hrvatskom znači 'veće plovilo, lađa'. No, ta riječ ima i drugo, doduše blisko ali ipak različito značenje, koje je vjerojatno starije i toj riječi izvorno. Ono se definira kao "mjesto kud se prohodi priko rijeke” (kako piše stari hrvatski leksikograf Jakov Mikalja)[2]  ili kao "mjesto na rijeci gdje nije duboko, gdje se može pregaziti ili kolima ili stokom preko vode prijeći”[3]. To je značenje riječi brod danas u hrvatskom arhaično i nema ga više u živoj jezičnoj uporabi, osim kao stručnog termina u historiografskoj literaturi. Spomenuto se značenje u današnjem hrvatskom ne izriče riječju brod, nego riječima gâz, pličina, prijelaz na vodi.

Prelaženje pješice, na konju ili na kolima preko gazova ili pličina, osobito na manjim vodotocima (a i na većim u doba niskih vodostaja), bilo je nesumnjivo raširena praksa u srednjovjekovnom, pa i kasnijem kopnenom prometovanju. No, uređeno društvo i njegove vlasti nastojale su ipak s vremenom na što više takvih mjesta omogućiti sigurnije i lagodnije načine prelaženja vode. Na manjim su se vodotocima tako u tu svrhu gradili drveni ili, puno rjeđe, zidani mostovi, a na većima postavljala plovila za prelazak s jedne na drugu obalu, obično splavi kakve se u današnjem hrvatskom nazivaju posuđenicama skela i kompa. Za čvrstu građevinu od jedne do druge obale u hrvatskom je od iskona postojala posebna riječ, most, s kojom se riječ brod nije značenjski brkala. Nasuprot tome, značenje riječi brod zarana se proširilo i na plovilo kojim se prelazi vodu od obale do obale. U stvarnosti, u kasnijem srednjovjekovlju, "brodovi” su najčešće bili upravo mjesta na vodotocima gdje se ove moglo prelaziti na splavima ili drugim plovilima namijenjenim toj svrsi.[4]

Sve je to terminološki razrađenije i raščlanjenije u glavnom kulturnom i službenom jeziku zapadnokršćanske Europe u srednjem vijeku, latinskome. U njemu je u ovom sklopu temeljni pojam bila riječ portus, vjerojatno jezičnopovijesno srodna hrvatskoj brod. U klasičnom i mlađem latinitetu temeljno značenje riječi portus jest 'luka, pristanište'.[5] U srednjovjekovnom latinitetu riječ portus nije značila samo luku ili pristanište, mjesto gdje uz obalu pristaju plovila i na njih se ukrcavaju putnici i stvari, nego i čitav takav prijelaz preko vode s plovilom i pristaništima, a onda i pristojbu koja se naplaćuje korisnicima takva prijelaza.[6] Budući da je značenje latinske riječi portus uže, u "topografskom” smislu, od pojma "riječni prijelaz” ili "mjesto pogodno za prijelaz preko vode”, u latinskome za taj pojam postoji druga riječ, vadum. Njeno je temeljno značenje 'pličina, gaz'. Ta je imenica tijesno povezana s glagolom vado, vadere 'ići' i po tome je ona prava istoznačnica hrvatskoj riječi brod u njezinu starom značenju.[7] U srednjem vijeku vadum je glavna latinska riječ kojom se označavaju prijelazi preko rijeka, a uz to i pristojba koju ondje ubiru vlasnici prijelaza.[8] Uz riječi portus i vadum u našim se srednjovjekovnim tekstovima kao manje-više sinonimne kadšto pojavljuju i općenitije riječi traiectus i transitus 'prijelaz; prelazak'. U nekim se primjerima više tih riječi pojavljuje zajedno, u međusobno razlučenim i iznijansiranim značenjima.

( ... )

[1]  O toponimima kao povijesnom izvoru v. npr. komparativnu studiju Stephana Bühnena "Place names as an historical source: an introduction with examples from southern Senegambia and Germany”, History in Africa 19 (1992), 45-101.
[2]  Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, dio 1, ur. Đ. Daničić (Zagreb: JAZU, 1880-1882), 666-667, s. v. brod.
[3] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 4 sv. (Zagreb: JAZU, 1971-4), sv. 1: 216, s. v. broditi.
[4] Usp. za to Vladimir Mažuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik / Dodatci uz Prinose za hrvatski pravno-povjestni rječnik, 2 sv. (Zagreb, 1908-1922, 1923; pretisak Zagreb: Informator, 1975), sv. 1: 102, s. v. brod.
[5] Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik za škole, 2. izdanje (Zagreb: Naklada Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, 1900; pretisak 1987), 811.
[6] Jan Frederik Niermeyer, Mediae latinitatis lexicon minus (Leiden: E. J. Brill, 1976), 816-817, s. v. portus.
[7] Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, 1114; Alfred Ernout i Antoine Meillet, Dictionnaire étymologique de la langue latine. Histoire des mots, 4. rev. izd. prir. Jacques André (Paris: Klincksieck, 1985; pretisak 2001), 710-711, s. v. uado i uadum.
[8] Niermeyer, Mediae latinitatis, 1058; Antonius Bartal, Glossarium mediae et infimae latinitatis regni Hungariae (Lipsiae: B. G. Teubner, 1901; pretisak Budapest: Állami Könyvterjesztő Vállalat, 1983), 887; Zlatko Herkov, Građa za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske, 2 sv. (Zagreb: JAZU, 1956), sv. 2: 559.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ovo ću raditi do kraja života!'

Smijehom protiv straha

'Ovo ću raditi do kraja života!'

4.6.2022. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : U pripremi zanimljiv projekt na Autobusnom kolodvoru

Hoće li ga po ovome pamtiti putnici?

U pripremi zanimljiv projekt na Autobusnom kolodvoru

21.4.2022. | 8:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Photovoice je izložba koju vrijedi pogledati

Osnovna škola, IPC i Gradska knjižnica

Photovoice je izložba koju vrijedi pogledati

15.4.2022. | 14:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Za to ne trebate posebnu istraživačku spremu'

Izdanja plodonosne brodske Podružnice

'Za to ne trebate posebnu istraživačku spremu'

29.3.2022. | 15:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Bilo bi mi žao potpuno napustiti akrobatski rock 'n' roll'

Nekada natjecatelj - danas sudac

'Bilo bi mi žao potpuno napustiti akrobatski rock 'n' roll'

4.1.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Znate li koje je danas neslavno ime nosio ovaj brodski trg?

Promjene imena prije osamdeset godina

Znate li koje je danas neslavno ime nosio ovaj brodski trg?

18.12.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nikad nije prerano, može biti samo prekasno'

U utrobi prepoznaju majčin glas

'Nikad nije prerano, može biti samo prekasno'

16.12.2021. | 16:46
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rad djelatnika hitne medicinske službe kroz fotografiju

Izložba Marija Boića

Rad djelatnika hitne medicinske službe kroz fotografiju

4.12.2021. | 20:07
SBplus.hr, Slavonski Brod : Postoji li interes za očuvanje ovih dragulja gradskih ulica?

Slavonski Brod 'krije' ih mnogo

Postoji li interes za očuvanje ovih dragulja gradskih ulica?

27.10.2021. | 7:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako spojiti naizgled nespojivo - redovništvo i ratništvo?

Život i borba 'pod znakom križa'

Kako spojiti naizgled nespojivo - redovništvo i ratništvo?

21.9.2021. | 15:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Devastirano židovsko groblje ogledalo je naše kulture

Sretna vam nova godina

Devastirano židovsko groblje ogledalo je naše kulture

7.9.2021. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Je li zaslužio bolje mjesto?

Zaboravljen i zarastao u dubokoj travi

Je li zaslužio bolje mjesto?

9.8.2021. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladi danas ne znaju čija se kuća tu nalazila

Povijest starog Broda pada u zaborav

Mladi danas ne znaju čija se kuća tu nalazila

8.8.2021. | 18:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

Znanstvenik Stanko Andrić otkrio:

Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

15.6.2021. | 21:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

Prve sportašice u 'muškom društvu'

'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

10.5.2021. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

Umjesto sms, gif i inih poruka

Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

31.3.2021. | 19:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Policija u Gradskoj knjižnici

U Slavonskom Brodu

Policija u Gradskoj knjižnici

6.3.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ni maškare nisu što su nekad bile

U Slavonskom Brodu i Požegi

Ni maškare nisu što su nekad bile

13.2.2021. | 23:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

Nakon 'Galerokaza'

Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

13.2.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

Riznica s tisućama riječi

Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

1.2.2021. | 21:45
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :