Kultura : Ostalo

Objavljeno: 10.10.2018. u 15:00
Prikaza: 1186
|
Autor: Marija Radošević

Znanstveni skup o Dunavu

Nekada se uz Dunav dobro živjelo

MR/SBplus
Foto: MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus

"Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao".

SLAVONSKI BROD - Kao što je poznato, Dunav je najveća rijeka u Europi bez Rusije pa je već zbog toga  značajna tema za mnoge znanstvene discipline, no kada je riječ o humanističkim znanostima do sada nije bio značajnije tematiziran osim u arheologiji.

Nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok" sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu.

U  povijesnoj struci pak, po prvi puta, slavonskobrodska podružnica Hrvatskog institura za povijest Slavonije,Srijema i Baranje te Gradski muzej Vukovar, u suradnji s brodskom Gradskom knjižnicom, organizira trodnevni Znanstveni skup na temu Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, danas u brodskoj knjižnici, sutra u Vukovaru i ponovo u petak u Brodu.

S naglaskom na hrvatski dio Dunava, skup je na tragu onoga što je u ostalim podunavskim zemljama već učinjeno. "Želimo potaknuti da se Dunav kao civilizacijska tema u većoj mjeri osvijesti i u okviru hrvatske historiografije i srodnih humanističkih disciplina (arheologija, etnologija, književna povijest, povijest umjetnosti). Cilj je skupa da se multidisciplinarnim pristupima sustavnije istraže raznovrsni aspekti – ekohistorijski, ekonomski, politički, administrativni, kulturni, simbolički, ikonografski – povijesne baštine povezane s Dunavom na njegovom odsječku koji je u prošlosti omeđivao ili danas omeđuje hrvatske krajeve" navodi predstojnik brodske podružnice, dr.sc. Stanko Andrić. 

Brojne su zanimljivosti vezane uz Dunav o čemu će govoriti 30-ak znanstvenika iz Osijeka, Zagreba, Novog Sada, Beograda, Čakovca, Iloka, Vukovara, Slavonskog Broda... Tako  primjerice Branko Ostajmer iz Zagreba govori o vukovarskoj svakodnevici na obali Dunava između 19. i 20. stoljeća. 

Autor kaže kako je život bio "prilično bujan na dunavskoj obali,  puno više nego je to danas.

"Riječ je o svijetu koji je gotovo nestao jer se kroz proteklih stotinjak godina izmijenio Vukovar i Dunav, a i ljudi. U to vrijeme na Dunavu je bilo primjerice 30-ak vodenica  koje su radile po cijele dane, a njezini su vlasnici po ugledu i moći bili  među prvim gazdama Vukovara, dok se navečer čula pjesma vodeničara. Kada su se početkom 20. stoljeća počeli graditi suhozemni mlinovi, vodenice su polako nestajale. Bilo je i gradilište malih lađa, "čikli", a godišnje ih je u 19. stoljeću proizvodilo 170".  Autor kaže kako je na Dunavu bilo puno ribara koji su prema kraju 19.stoljeća jako dobro živjeli,  jer su uzimali zakup na vodama. Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se - za živčane bolesti, pa nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je  možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište  s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao.  

Društveni život grada također se odvijao na obali Dunava, naročito  Najparova bašča s velikom gostionicom gdje su se vikendima održavale društvene zabave s najstarijim pjevačkim društvom "Dunav", navodi autor.

Od starog i srednjeg vijeka Dunav je bio značajan prijelaz sa slavonskosremske i bačke strane, a u vrijeme ugarske srednjovjekovne države postoje tzv. skelski prijelazi, kao glavno prijevozno sredstvo između dvije dunavske obale,  koji su prevozili stoku i ljude s jedne na drugu stranu. Jedno od značajnijih prijelaza, zbog položaja Dunava, bila je i Šarengradska  skela o čemu je govorio Vladan Gavrilović, redovni prof.Filozofskog fakulteta u Novom Sadu."Postoje naznake da je ta skela radila i u tursko vrijeme a Habsburzi su je oslobađanjem Slavonije 1686.godine ponovo formirali. Habsburška država daje skelu u podzakup za 20 zlatnih forinti, a prevozili su konje i raznu rogatu marvu, ali i žitarice i naravno bio je to protok ljudi s jedne na drugu stranu" kaže prof. Gavrilović.

Sutra će Stanko Andrić u Vukovaru  govoriti o najstarijim podunavskim putopisima koji govore o našim krajevima iz 16. i 17. stoljeća, a u fokusu su oni putopisi koji su ilustrirani, crtežima, akvarelima, prikazima mjesta uz Dunav što su u stvari, kaže autor, najstariji sačuvani likovni  prikazi Vukovara, Erduta, Iloka...Napokon, nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok", naknadno naslovljen "Imagines urbium quarundam Hungariae et Turciae", sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu. Među njima su i prikazi sedam slavonsko-srijemskih mjesta: Osijeka, Erduta, Vukovara, Šarengrada, Petrovaradina, Slankamena i Zemuna. Iznimnu povijesnu vrijednost tih realističkih crteža naglašava činjenica da su to najstariji poznati likovni prikazi zapadne provenijencije koji predočuju izgled naselja u današnjem hrvatskom Podunavlju" zabilježio je autor. 

Antonio Grgić iz Zagreba pozabavio se pak jedinstvenim primjerom rijeke kao dijelu kompozicije spomeničkog kompleksa "Pobjeda" u Batini, na obali Dunava. Riječ je o spomeniku monumentalnih dimenzija posvećenog Crvenoj armiji, radu hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, koji je sagrađen  na mjestu Batinske bitke iz studenog 1944. godine  između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane, te jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge. Spomenik je naročito značajan zbog njegova odnosa s Dunavom, koji je "odredio" mjesto održavanja Batinske bitke kao i oblikovanje samog spomenika. "I ne samo to, Dunav je nerazlučivi dio kompozicije spomenika, koji svojim monumentalnim tokom pojačava monumentalnost arhitektonike spomeničkog kompleksa i metaforički naznačuje kulturološki definiranu poziciju spomenika kao onog koji prkosi prolaznosti i opire se toku vremena" kaže autor.

O Dunavu, rijeci  kojom su od pamtivijeka putovali ljudi i materijalna dobra, razmjenjivala se kulturna dostignuća i ideje i ovaj trodnevni znanstveni skup će dati svoje obilježje kroz tridesetak zanimljivih tema.

    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

    Za dogradnju 9,7 milijuna kuna

    Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

    1.7.2020. | 16:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

    Nekad 'gol', danas prepun drveća

    Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

    9.6.2020. | 12:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    31.5.2020. | 20:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    30.5.2020. | 18:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    29.5.2020. | 19:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    28.5.2020. | 19:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    27.5.2020. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    26.5.2020. | 20:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    25.5.2020. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    24.5.2020. | 19:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    23.5.2020. | 18:10
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    22.5.2020. | 18:59
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

    Izložba koju ne smijete propustiti

    Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

    16.5.2020. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

    Cool KUL centar ne staje

    Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

    13.5.2020. | 8:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svijet bajki u virtualnom izdanju?

    Bude li volje i truda

    Svijet bajki u virtualnom izdanju?

    14.4.2020. | 16:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

    Zbog tradicionalne povorke

    U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

    20.2.2020. | 13:20
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

    Poznati povjesničar u Slavonskom Brodu:

    'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

    30.1.2020. | 8:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

    Umorni čuvar kolektivne memorije

    Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

    26.1.2020. | 16:18
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

    Kazališno-plesna radionica

    Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

    4.1.2020. | 18:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

    Izložba povodom stote obljetnice

    Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

    28.11.2019. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :