Kultura : Ostalo

Objavljeno: 15.6.2021. u 21:15
Prikaza: 2420
|
Autor: Željka Gavranović

Znanstvenik Stanko Andrić otkrio:

Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplusPranje rublja na Savi (Autor: Vasilij Petrovič Antipov (MBP)). U krugu: Stanko Andrić
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus

Nestručnjaci su desetljećima u zdravorazumskoj raspravi uspijevali nadjačati stručnjake. Otud i zabluda da je ime naselja koje je preteča grada Slavonskog Broda spomenuto u Belinoj povelji 1244. godine.

SLAVONSKI BROD - Povodom 25. godišnjice Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, danas je u velikoj dvorani Gradske knjižnice Slavonski Brod održano peto u nizu javno predavanje dr.sc. Stanka Andrića - „Pitanje najstarijeg pisanog spomena grada Slavonskog Broda”, bitno ne samo kao odgovor na pitanje o tomu kada je ime grada na Savi prvi put zapisano, nego i kao prikaz toga u kojem smjeru može otići povijesno istraživanje kada se u njega upletu nestručnjaci.

Od Drugog svjetskog rata u Slavonskom se Brodu intenzivnije počela oblikovati za mnoge atraktivna teza o spomenu Broda u Belinoj povelji, kojoj je doprinio ugled glavnog zagovaratelja takvog stajališta, Vladimira Rema, u brodskoj kulturnoj sredini.

- Radi se o raspravi i prikazu problematike prvog pisanog spomena Broda na Savi u srednjovjekovnim dokumentima. Osnovno pitanje je spominje li se Brod uistinu 1244. godine u poznatoj Povelji, odnosno, Potvrdnici kralja Bele IV., kao što se to smatra u jednom dijelu historiografije, posebice one lokalne brodske. To je jedna kulturna i povijesna "činjenica" koja je u Brodu zaživjela te su se na tu tezu kasnije oslanjale brojne publikacije i manifestacije. Međutim, istinita i prava činjenica je da u znanstvenoj historiografiji to mišljenje nikad nije bilo prihvaćeno te za njega nema nikakvih argumenata. Dakle, Povelja Bele IV. ne spada u dokumente pisanog spomena Broda, što znači kako taj prvi pisani spomen grada ne datira iz 1244. - kazao je Stanko Andrić.

Kako se uopće počela rađati zabluda?

Mišljenje da se Brod spominje u povelji Bele IV., zajedno s preinakom izvornih toponima, kao gotovu je stvar preuzeo povjesničar modernog radništva i socijalističkih ideja, Ivan Kovačević, koji je od 1952. do 1961. bio ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja.

Kovačević je 1956. objavio kratki ilustrirani vodič za Slavonski i Bosanski Brod, gdje je u poglavlju o povijesti prvi put izričito konstatirao: „Grad se spominje prvi put 1244. godine pod imenom 'villa Broid' kao zemljišni posjed srednjovjekovne feudalne porodice Berislavić".

Od Drugog svjetskog rata u Slavonskom se Brodu intenzivnije počela oblikovati za mnoge atraktivna teza o spomenu Broda u Belinoj povelji, kojoj je doprinio veliki ugled glavnog zagovaratelja takvog stajališta, Vladimira Rema, u brodskoj kulturnoj sredini.

Vladimir Rem je svojim djelovanjem i stvaranjem, prvenstveno u 'narodu', a daleko manje u znanstvenoj zajednici - žarkom željom da grad Slavonski Brod bude što stariji - uspio 'progurati' neargumentiranu i netočnu tezu. Koliko god klimava bila, nisu je uspjele srušiti ni činjenice koje je iznio drugi autor. Jedan je franjevac, naime, odavno dokazao kako Broda u Belinoj povelji nema.

Cvekanova argumentacija bila je razumski jača, ali Brođanima se nije svidjela

- Knjiga franjevca Paškala Cvekana, monografija „Franjevci u Brodu" objavljena 1984. godine, mogla je odmah riješiti zabludu o 1244. kao godini prvog pisanog spomena Broda, ali nije. Rem se 1987. „Brodskim temama i dilemama" suprotstavio Cvekanu te je još jače zagovarao 1244. kroz dva imena iz Beline darovnice - Boaraida i vila Braida. Sa stajališta povjesničara, nije bio dorastao raspravi, no u godinama koje su slijedile prevladalo je Removo mišljenje. Promašeno je, pritom, stajalište da pitanje stvarne starosti nekog naselja ovisi o tomu kada je njegovo ime prvi put zabilježeno. - pojasnio je Andrić.

Argumentacija Cvekanova stajališta temeljena je na tomu da je, umjesto da se drži Koprivčevićeva prijepisa kraljevske povelje, posegnuo za Smičiklasovim izdanjem izvornoga teksta.

- Zaključio je da „ona dva imena spomenuta u Belinoj darovnici: Boaraida i vila Braida nisu spomen starog Broda na tome području, kako se poveselio i utvrdio Vladimir Rem, nego ime Brazda, negdje pred vrhom brda kod današnjeg sela Paka”. Takvo tumačenje imenskih oblika iz 1244. Cvekan je potkrijepio povezavši Belinu darovnicu s listinom požeškog kaptola iz 1422. koju je gotovo u cijelosti objavio Mesić i u kojoj je još podrobnije opisano razgraničenje vlastelinstva bosanskih biskupa na zapadnoj strani, napose prema imanjima Čeha Levanjskih. - kazao je Andrić.

Cvekan: 'To ne znači, da naselje Brod nije i prije postojalo.'

Cvekan je, stoga, donio ovakav pravorijek: „Sve u svemu Belina darovnica iz 1244. ne spominje Brod. Brod ostaje zapadno od granične crte darovanih posjeda bosanskog biskupa (...) Nakon svega: prvi do sada poznati zapis Broda nalazi se godine 1470. i 1483., dakle u 15. stoljeću. To ne znači, da naselje Brod nije i prije postojalo. Možda i u 13. stoljeću kao i Tomica, ali pisanog dokaza nema. Da se ono vila Braida ili Remov Broid odnosi na Brod, Mesić, Brođanin, bi to sigurno s radošću istaknuo, jer je Belino pismo iz 1244. (...) poznavao. (...) Godina 1244. kao najstariji zapis o Brodu odpada (op.a. izvorni tekst) kao neopravdana.".

Usprkos tomu, Brođani su i u desetljećima koje su uslijedile, nastavili vjerovati Removoj tezi.

- Rasprava o autentičnosti spomena 1244. do daljnega je obustavljena, a sumnje u nju gurnute u stranu, kao nepotrebno „okolišanje". Tako je teza o prvom spomenu Broda 1244. u lokalnim razmjerima zaživjela punim životom tijekom 1990-ih godina. Ratni uvjeti života u Brodu, osobito izraženi 1991. i 1992. godine, zacijelo nisu išli naruku smirenom kritičkom promišljanju toga pitanja. Naprotiv, takve su prilike po svemu sudeći olakšale da se prihvati i proslavi krupna obljetnica navodnoga prvog spomena grada što je padala u 1994. godinu. - napisao je Andrić u svom radu.

Kad nestručnjaci 'nadjačaju' stručnjake

Zašto je u Brodu godinama vladalo potpuno netočno uvjerenje, Andrić je u današnjem predavanju pojasnio i vrlo jednostavnom usporedbom između toga kako stručnjaci i nestručnjaci pristupaju povijesnim činjenicama i istraživanju.

- Profesionalci i amateri u povijesnom istraživanju možda bi se mogli usuglasiti u tomu da se imena zapisana u rukopisima, posebno kada su oni, takoreći, posredovani preko inozemstva, ne može uzimati doslovce. Međutim, nakon te početne suglasnosti, stručnjaci i nestručnjaci se razilaze. Nestručnjaci vide površinsku sličnost imena i skloni su zanemariti sve što se ne uklapa u zaključak kojem teže, a to je u ovom slučaju mišljenje da Povelja spominje Brod. Stručnjaci trebaju nastojati uzeti u obzir sve pa i najsitnije okolnosti kako bi došli do uvjerljivog odgovora na pitanje što se krije iza tih iskrivljenih imena u Povelji iz 1244. Kada se tako pristupi istraživanju, s priličnom se sigurnošću može kazati o čemu se radi u tim nazivima. Isto tako, u kontekstu nastale kontroverze oko prvog pisanog spomena Broda, može se navesti čitav niz razloga zašto Boaraida i Braida nikako ne mogu biti Brod. Ti su razlozi topografski i filološki. - zaključio je Andrić, pojasnivši kako se u povelji ne radi o Brodu (na Savi), nego mjestima imena Barázda i Brazda (na Dilj gori), o čemu je više moguće pročitati OVDJE i OVDJE.

Kada se, dakle, prvi put u pisanom dokumentu spominje Brod?

Naselje Brod na rijeci Savi (današnji Slavonski Brod) koje se u srednjem vijeku nalazilo u jugoistočnom kutu Požeške županije, pojavljuje se u sačuvanim izvorima pod tim imenom tek u drugoj polovici 15. stoljeća. Najraniji podaci odnose se na 1450. godinu, ali je sama povelja koja ih sadrži nešto kasnija. To su još u 19. stoljeću utvrdili povjesničari i izvrsni poznavatelji diplomatičkog gradiva Matija Mesić i Dezső Csánki. Podatak o takvu, relativno kasnom javljanju Broda u svjetlu pisanih vrela ponavljao se u stručnoj literaturi sve do članka o Brodu u prvoj Enciklopediji Jugoslavije, iz 1968.

Po završetku predavanja te pozivu prisutnih na razgovor, raspravu i pitanja, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr. sc. Ivan Medved, kazao je kako, između ostalog, i zbog takvih rasprava Institut ima obvezu napraviti novu monografiju Slavonskog Broda.

- To ne znači da će time sa sigurnošću biti odgovoreno na pitanje o prvom pisanom spomenu Broda jer je tu još uvijek puno nedoumica. - dodao je Medved.

Na pitanje iz publike o tomu kako se zvala institucija-prethodnica današnje slavonsko-baranjsko-srijemske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, također je iz publike odgovorio Medved kazavši: „Centar za društvena istraživanja Slavonije i Baranje".

No, nije se zvao samo tako. Naime, od 1961. do 1991. u Slavonskom je Brodu djelovao Centar za povijest Slavonije i Baranje koji je tijekom svoga postojanja više puta mijenjao ime. Od 1961. radio je pod nazivom Centar za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta, od 1963. djelovao je kao Historijski institut Slavonije, od 1973. kao Historijski institut Slavonije i Baranje, od 1982. nosi naziv Centar za društvena istraživanja te od 1986. Centar za povijest Slavonije i Baranje.

Kako god se zvale, sve te institucije (dosad) ipak Brođane nisu uspjele uvjeriti da pisanog spomena njihova grada u Belinoj povelji - nema.

Portal SBplus Andrićev je rad o prvom pisanom spomenu grada Broda prošle godine objavio u deset nastavaka.

    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

    Prve sportašice u 'muškom društvu'

    'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

    10.5.2021. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

    Umjesto sms, gif i inih poruka

    Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

    31.3.2021. | 19:50
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Policija u Gradskoj knjižnici

    U Slavonskom Brodu

    Policija u Gradskoj knjižnici

    6.3.2021. | 17:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ni maškare nisu što su nekad bile

    U Slavonskom Brodu i Požegi

    Ni maškare nisu što su nekad bile

    13.2.2021. | 23:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

    Nakon 'Galerokaza'

    Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

    13.2.2021. | 13:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

    Riznica s tisućama riječi

    Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

    1.2.2021. | 21:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od zaborava spasili životna djela i rad brodskog kipara

    'Vidljivi i u koroni'

    Od zaborava spasili životna djela i rad brodskog kipara

    30.1.2021. | 13:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zanimljiva izložba rekonstrukcije lica baruna Trenka

    Muzej Brodskog Posavlja

    Zanimljiva izložba rekonstrukcije lica baruna Trenka

    25.1.2021. | 18:55
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Koliko smo čitali u protekloj 'koronagodini'?

    E-knjige vs. 'knjiga u ruci'

    Koliko smo čitali u protekloj 'koronagodini'?

    25.1.2021. | 10:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako do velikog broja knjiga za svega 30 kuna

    Akcija traje još kratko

    Evo kako do velikog broja knjiga za svega 30 kuna

    13.11.2020. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Izabrani najbolji radovi mladih autora

    Podružnica za povijest SBS

    Izabrani najbolji radovi mladih autora

    27.10.2020. | 10:25
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Hvala za slobodu da predstavu napravimo kako smo zamislili'

    Projekt koji je povezao Brođane

    'Hvala za slobodu da predstavu napravimo kako smo zamislili'

    21.10.2020. | 18:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tragajući za ovcama koje piju more, pronašao je ljude

    Novinar, javni radnik i pisac S. Ferić

    Tragajući za ovcama koje piju more, pronašao je ljude

    29.9.2020. | 21:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

    Vrijedna donacija

    'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

    25.7.2020. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

    Za dogradnju 9,7 milijuna kuna

    Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

    1.7.2020. | 16:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

    Nekad 'gol', danas prepun drveća

    Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

    9.6.2020. | 12:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    31.5.2020. | 20:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    30.5.2020. | 18:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    29.5.2020. | 19:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    28.5.2020. | 19:30

    Vezani članci

    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

    22.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog ćemo dana, u nastavcima, objavljivati rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponim
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

    23.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

    24.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

    25.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

    26.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

    27.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

    28.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

    29.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

    30.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    Rješavanje kontroverzije u nastavcima

    Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

    31.5.2020.
    Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijsko
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :