JOŠ O BRODSKOM SVEUČILIŠTU (2)
Zašto sveučilište?
Čak i sa sadašnjim, manjim brojem, studenata koji su u Brod doselili zbog studija, odgovor na ovo pitanje naslućuje svaki brodski stanodavac, ugostitelj, trgovac ili drugi davatelj usluga, a naročito zaposlenik fakulteta, bio on domar ili docent. Kad se govori o potencijalima i komparativnim prednostima Broda, svi se slažu kako Brod ima dobar prometni položaj. Istovremeno, taj ga položaj (nedaleko Đakova i Osijeka, par stotina kilometara od mora, Međugorja, Zrća, Zagreba i Beograda) čini turističkom destinacijom za mali broj noćenja. Što je još važnije, teško je odgovoriti po što bi to netko, bio on radnik, poduzetnik ili turist, u Brod mogao doći. Nedavno sam se u manjem društvu šalio kako bi Brod, kao podjednako udaljen od tri homofobne metropole, mogao velike investicije privući LGBT turizmom, organizirajući svake godine Gay pride – u usporedbi s tradicionalnom motorijadom ekološki prihvatljiviju, a vjerojatno daleko posjećeniju i financijski isplativiju manifestaciju.
S obzirom na konzervativnost naše sredine, realnijim mi se čini iskorištavanje dobrog položaja Broda za razvijanje visokog školstva i, zajedno s njim – akademskog turizma. Uđemo li u Evropsku uniju naša će visoka učilišta postati primamljivija i građanima susjednih država. Koliko bi njihovih mladih građana željelo imati diplomu iz EU? Kolike bi školarine bili spremni platiti, i koje bi im evropsko sveučilište bilo najbliže? Tako razvijanje visokog školstva ne treba smatrati samo jačanjem intelektualnog, kulturnog i prosvjetnog potencijala grada, jer sa svakim studentom dolazi i novac, sa svakom studijskom grupom i nova radna mjesta. Trenutni manjak ili višak pojedinih obrazovnih profila u ovom dijelu Hrvatske ne treba nikako biti glavni razlog pokretanja ili zatvaranja pojedinih studijskih programa ili ustanova. Nama fakulteti nisu potrebni isključivo zbog zadovoljavanja lokalnih potreba, niti zbog toga da bi naša djeca studirala doma – njima pokušajmo omogućiti studiranje onoga što žele i gdje žele, neka vide svijeta i vrate se u svoj grad u naponu intelektualne i kreativne snage. Fakultete osnivajmo kako bismo ovamo privukli novac i ljude, pametne i kreativne ljude koji iz Broda u pravilu samo odlaze, kako bismo stvorili nove centre izvrsnosti koji će bitno utjecati na razvoj lokalne sredine, kao što to već desetljećima čini brodski strojarski fakultet.
Fakultete osnivajmo kako bismo ovamo privukli novac i ljude, pametne i kreativne ljude koji iz Broda u pravilu samo odlaze, kako bismo stvorili nove centre izvrsnosti koji će bitno utjecati na razvoj lokalne sredine, kao što to već desetljećima čini brodski strojarski fakultet.
Registar kadrova
Otkako se u Brodu manje stidljivo progovara o razvoju visokog školstva, obavezno se uz to ističe problem nedostatka kadrova koji bi predavali na visokim učilištima, a nitko se do sada, koliko je meni poznato, nije potrudio pobrojati ljude sa znanstvenim titulama (dr. sc., mr. sc.), znanstvenim (zn. sur. itd.) i, dakako, znanstveno-nastavnim (doc., izv. prof. itd.) zvanjima koji žive u Brodu i okolici, ili dalje, a bili bi voljni sudjelovati u ustrojavanju kakvog studijskog programa. Stvaranje registra takvih kadrova i kolegija u čijem izvođenju oni mogu sudjelovati prvi je i osnovni korak. Tek kada utvrdimo koji su to raspoloživi iskusni sveučilišni nastavnici, znanstvenici, a naročito hobisti koji su znanstvene titule, pa i znanstveno-nastavna zvanja postigli uz rad (u proizvodnji, u brodskim zdravstvenim ustanovama, školama itd.), tek kada uz njih vežemo kolegije koje bi oni mogli predavati, tek tada možemo naslutiti na koje bi studije u početku – naglašavam, u početku, buduće sveučilište moglo računati.
Da pojednostavim: studijske programe u prvo bi vrijeme određivao profil kadrova koji su nam trenutno na raspolaganju. Ukoliko je među njima dovoljno eksperata s područja tehničkih, biokemijskih ili društvenih disciplina, u tim bi okvirima valjalo oblikovati i prve studijske programe. Tom ću se problemu joj vratiti, a sada bih spomenuo i problem mladih suradnika u nastavi. Njihovi bi se znanstveni interesi usmjerili nakon okvirnog određivanja studijskih programa i lociranja „rupa" koje će u njima trebati popuniti (npr. ukoliko obvezne kolegije nosi vanjski suradnik), a treba ih, uz stroge ugovore o stipendiranju poslijediplomskih studija, regrutirati iz redova najboljih studenata koji su već pokazali sklonost znanstvenom radu, što se u pravilu „mjeri" objavljenim znanstvenim ili stručnim radovima. Kada je riječ o područjima neodvojivima od praktičnog iskustva na radnom mjestu, kao što je primjerice slučaj s medicinom, svakako je nužna suradnja s matičnim ustanovama kako bi mladom čovjeku osigurale potrebne uvjete za znanstveni rad i pohađanje poslijediplomskog studija. Treba pri tom imati na umu da na gotovo svakom većem fakultetu u Zagrebu, a vjerojatno i na drugim sveučilištima, Brod ima svoje manje ili više utjecajne zavičajnike spremne pomoći svom gradu djelujući kao vanjski suradnici-predavači i/ili mentori mladim novacima, kojima bi uputama pomogli da što prije doktoriraju i steknu znanstveno-nastavno zvanje, kako bi mogli biti nositelji kolegija. Čini mi se da se osječko sveučilište do danas u tom pogledu nije pokazalo naročito dobrim osloncem, ali o tom više pred kraj ovog članka.
Koji studiji?
Uz dva postojeća certificirana sveučilišna studijska programa koja se provode na Strojarskom fakultetu, i dva na brodskom dislociranom odjelu Učiteljskog fakulteta u Osijeku, u početku bi, na temelju popisanih kadrovskih kapaciteta, trebalo razmišljati o novim studijima koji su infrastrukturno manje zahtjevni. Novoustrojeno Katoličko sveučilište započet će iduću akademsku godinu sa samo tri studija (sociologija, povijest, psihologija), koja se u Zagrebu već mogu studirati na dvije različite ustanove. Na prvi pogled, blesavije bi bilo jedino iste smjerove otvarati u istoj ulici, a upravo to se dogodilo u studenom 1992. kada su Hrvatski studiji započeli s radom u zgradi udaljenoj stotinjak metara od zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Danas su Hrvatski studiji respektabilna visokoškolska i znanstvena ustanova, i nema sumnje da će to postati i Katoličko sveučilište. Netko će reći kako se to ne može uspoređivati jer su Hrvatski studiji navodno imali potporu Tuđmana, a Katoličko sveučilište iza sebe ima Crkvu, no metoda je ista - krećeš od onog što ti je već na raspolaganju, a poslije osiguraš programsku fleksibilnost. Upravo bi spomenuta baza kadrova i kolegija brodskom sveučilištu stvorila preduvjet za programsku fleksibilnost - u nju bi ulazile nove osobe različitog statusa (stalno zaposleni, novaci, vanjski suradnici itd.) s novim kolegijima, otvarajući tako mogućnost povremenog slaganja novih studijskih programa i dokidanja starih, što bi opet omogućilo udovoljavanje zahtjevima tržišta rada i tržišta znanja.
Tržište rada poticat će one studijske programe koji daju u regiji deficitarne struke, dok je tržište znanja nešto složenije, pa se svake godine na studije antropologije i komparativne književnosti pokušava upisati nekoliko puta više studenata nego što ih se prima, a studij politologije je, prema „Vjesnikovim" podacima, 2011. bio četvrti na listi najtraženijih, iza ekonomije, građevinarstva i prometa, a ispred elektrotehnike, novinarstva i javne uprave. Odatle je danas jasno da ideja koja je svojevremeno došla s brodskog odjela Učiteljskog fakulteta (koliko se sjećam, od dr. Matanovića), o pokretanju studija politologije s naglaskom na međunarodne odnose uopće nije bezvezna, kako su to tada htjeli prikazati neki lokalni političari. Kod nas se često zaboravlja upravo na tržište znanja, i na njemu bi brodsko sveučilište trebalo ponuditi tražene programe, te diplome koje bi se mogle nostrificirati i u drugim zemljama – tu dakako prije svega mislim na Vojvodinu i sjever Bosne i Hercegovine u kojoj, od Bijeljine preko Orašja i Banja Luke do Bosanskog Novog, danas školarine plaćaju brojni izvanredni studenti iz naše županije Naravno, iskustva brodskog strojarskog fakulteta pokazuju kako Sava i Dunav nikako ne bi smjele biti konačne granice međunarodnih ambicija brodskog visokog školstva, a da netko ne bi pomislio da kao slavist navodim priču na vlastiti mlin, moram napomenuti da smatram kako, bez obzira na određeni kadrovski potencijal, u Brodu ne bi trebalo inzistirati na kroatocentričnim studijima (kroatistika, kroatologija itd.) - ne toliko zbog zasićenosti tržišta rada stručnjacima iz tih područja koliko zbog slabih mogućnosti njihova profiliranja u međunarodnim razmjerima u odnosu na neke druge, kao što su studiji strojarstva, sestrinstva, informatike i međunarodnih odnosa.
(Završetak slijedi.)
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
PBasic11.06.2012. u 12:33
"Zato nam je tako važno da realiziramo projekt Sveučilišta u Koprivnici i tako osiguramo siguran razvoj grada. Mogućnost da brojna djeca iz naše regije studiraju, ali i da dolaze najbolji studenti iz Evrope u najbolje mjesto za stjecanje znanja. Na... Prikaži sve Na mjestu vojarne koja neumitno propada već danas su studenti mogli stjecati znanja. No umjesto da se nadmećemo tko će koji fakultet dovesti, tko kojeg profesora motivirati da dođe na naše sveučilište, izlikama se stvaraju prepreke kako bi se sputa gradski projekt. A drugi pak razmišljaju kako to da pripadne njima, a ne koprivničkom sveučilištu. A ja Vas pitam čemu danas vojarna služi? Koliko je ideja o koprivničkom sveučilištu Žarko Dolinar pala na plodno tlo govori i da sam jučer dobio pismo 25 sveučilišnih. Prof. znanstvenih savjetnika i stručnjaka, neopterećenih politikom koji su iskazali spremnost sudjelovanja u stvaranju i realizaciji ovog projekta." (Mršić, gradonačelnik i saborski zastupnik Kporvnice!!??)
-