Kultura : Književnost

Objavljeno: 5.12.2019. u 22:00
Prikaza: 2369
|
Autor: A. P./I.C./SBplus

Jeziku je svejedno

'Knjiga koja baca bombu u srce hrvatske jezične ideologije'

Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus
  • Ina Cirkveni/SBplus

"Knjiga o kojoj je riječ je politički možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine. No, pored svega toga, ta je knjiga i zaista sjajno štivo. Jer, osim što je znanstvena knjiga o jeziku, istodobno je i provrazredna društvena satira."

SLAVONSKI BROD - "Ta knjiga je prvorazredni aktivistički čin. To je knjiga koja baca kasetnu bombu u samo srce hrvatske jezične ideologije, ostavljajući za sobom skršene okrajke koje, nadam se, nitko nikada više neće ni pokušati polijepiti. Knjiga o kojoj je riječ je politički možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine. No, pored svega toga, ta je knjiga i zaista sjajno štivo. Jer, osim što je znanstvena knjiga o jeziku, istodobno je i prvorazredna društvena satira.", napisao je novinar Jurica Pavičić o knjizi "Jeziku je svejedno", a koja je, nakon Interlibera, večeras predstavljena i u Slavonskom Brodu.

"Iz pozicije moći netko jednom preko noći smisli listu zabranjenih riječi i onda, takozvanih, poželjnih riječi. Sad vi preko noći morate odjednom naučiti koje su to prikladne, a koje nisu prikladne riječi. To znamo iz devedesetih kad ste, preko noći, morali odjednom promijeniti način govora i pogotovo pisanja, jer ste mogli postati državni neprijatelj koristeći dijalektalne oblike."

U Gradskoj knjižnici o njoj su govorili autori dr. sc. Anđel Starčevićdr. sc. Mate Kapović, dok je njihova kolegica i suatorica dr. sc. Daliborka Sarić, bila spriječena nazočiti brodskoj promociji, za koju je muški dvojac kazao kako je zapravo riječ o "predstavljanju rezultata bavljenja jezičnim ideologijama i perskriptivizma u Hrvatskoj na primjerima iz Hrvatskog jezika." 

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Sandorf, a do sada je već proizvela dosta burne reakcije, jer njezini autori kritički analiziraju jezične predrasude i dominantne jezične ideologije koja se promoviraju kao neutralne. 

 - Bavimo se proučavanjem dominantnih i manje dominantnih ideologija, odnosno stavova koji se uvijek kreću između lingvistike, kao znanosti o jeziku, i ideoloških stavova, koji mogu postati dominantni ili manje dominantni, a koji inače mogu biti i prirodni. Ako možemo to interpretirati kao signal koji ima smisao i nešto znači, onda smo mi lingvisti shvatili da moramo analizirati i neverbalni dio komunikacije. Jezične ideologije ne bave se samo jezikom nego često uključuju i nekakvu viziju društva izvan jezičnosti. - kazao je dr. sc. Anđel Starčević, dodajući kako jezik ne služi samo kao sredstvo komunikacije, nego i za iskazivanje identiteta i njegovu izgradnju.  - Način na koji razgovaramo s nekime već mu sugerira tko smo, što smo, kako bismo htjeli da nas ljudi dožive, je li situacija formalna ili neformalna, jesmo li prijateljski nastrojeni ili nismo. No osim za iskazivanje identiteta, znamo kako se jezik može koristiti i kao instrument moći. - dodao je dr. sc. Starčević, apostrofirajući da "profesionalci koji se bave jezikom ili 'i jezikom', moraju znati razlikovati činjenicu od stavova".

U hrvatskoj javnoj sferi se, naglasio je, često subjektivni i štetni stavovi prezentiraju kao objektivne znanstvene činjenice. To je ono što je, poručio je jedan od troje autora, veliki problem u kojem jezični profesionalci moraju reagirati i shvatiti što je činjenica, a što stav. - Zadnji element ideologije standardnog jezika glasi da 'ako ne budemo svi govorili hipernormiranim, krutim i strogim standardnim dijalektom u javnoj sferi, doći će do urušavanja komunikacije'. Nemamo takav podatak da je ikad došlo do kaosa tog tipa. Pogotovo ne od strane govornika. Istina je sasvim suprotna. Institucije su te koje, obično, unose kaos u jezik, a ne govornici. Iz pozicije moći netko jednom preko noći smisli listu zabranjenih riječi i onda, takozvanih, poželjnih riječi. Sad vi preko noći morate odjednom naučiti koje su to prikladne, a koje nisu prikladne riječi. To znamo iz devedesetih kad ste, preko noći, morali odjednom promijeniti način govora i pogotovo pisanja, jer ste mogli postati državni neprijatelj koristeći dijalektalne oblike. - objasnio je dr. sc. Starčević problem unošenja kaosa u jezik od strane institucija.

Glavni razlog koji je troje autora potakao na pisanje knjige potpuno je zagušenje javnog prostora produkcijom razno raznih jezičnih savjeta, koji, kako naglašavaju, redovito ignoriraju temeljne spoznaje lingvistike kao znanosti o jeziku te stvaraju, kod prosječnih govornika, jezičnu nesigurnost. Uz to, što je dodatno otežavajuće, promoviraju isključivost i netoleranciju prema svemu što se ne uklapa u rigidno zamišljen standard.

 - OK je da se kaže 'ovo nije standardno', 'ovo je standardno' ili 'ovo je malo neformalnije', a 'ovo je formalno', ali problem je kada ljude proglašavate da ne znaju svoj jezik samo zato što nešto govore. Prema ideologiji hrvatskog preskriptivizma, ne može se reći 'nedaleko Zagreba', nego 'nedaleko od Zagreba' zato što se kaže 'daleko od Zagreba'. Međutim, kaže se 'blizu Zagreba', a ne 'blizu od Zagreba'. Traži se neka simetrija, iako jezik nije uvijek simetričan. - pojasnio je dr.sc. Mate Kapović.

Za razliku od primjera 'oko dvadesetak', u kojem - prema jezičnim savjetima - moramo reći ili 'oko dvadeset' ili 'dvadesetak', Kapović je naveo primjer u kojem je redundancija poželjna. - Ne možete reći 'sa ili bez šlaga' jer 'sa' ide s instrumentalom, dok 'bez' ide s genitivom pa se onda mora reći 'sa šlagom ili bez šlaga' odnosno 'sa šlagom ili bez njega'. Sad je tu redundancija dobra. - pojasnio je.

Autori su u dosadašnjim promocijama i predstavljanjima više puta jasno istaknuli kako njihov rad nije usmjeren protiv standardnog jezika, nego je svojevrsna kritika njegovih 'samozvanih čuvara', što je posebno do izražaja došlo nakon hrvatskog osamostaljenja kada je gotovo prerastao u sredstvo manipulacije. Svoj rad nazivaju 'lingvistički aktivizam', a knjiga je nastala s ciljem da 'široj publici pruži osnovne uvide u problematiku perskriptivizma i ideologije standardnog jezika'.

O autorima:
Dr. sc. Anđel Starčević (1979.) zaposlen je kao docent na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz engleske gramatike i sociolingvistike. Doktorirao je na temi hrvatsko-engleskog iseljeničkog bilingvizma u Kanadi, a bavi se kontaktom engleskog i hrvatskog jezika u Hrvatskoj i inozemstvu te jezičnim ideologijama i kritičkim pristupom jezičnoj politici i planiranju.
Dr. sc. Mate Kapović (1981.) radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Napisao je preko 50 znanstvenih članaka, objavio tri i uredio dvije lingvističke knjige, među kojima i Čiji je jezik? (Algoritam, 2011.), Povijest hrvatske akcentuacije (Matica hrvatska, 2015.) te urednički The Indo-European Languages (Routledge, 2017.). Osim sociolingvistikom i jezičnom politikom, bavi se povijesnom lingvistikom i akcentologijom (najviše slavenskom i indoevropskom), dijalektologijom te, općenito gledano, fonologijom i morfologijom.
Dr. sc. Daliborka Sarić (1979.) radi kao viša lektorica na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz portugalske gramatike. Autorica je radova iz područja portugalske i hrvatske sintakse i semantike te suradnik u knjizi Hrvatsko-romansko-germanski rječnik poredbenih frazema (Knjigra, 2016.). Najviše se bavi aspektologijom i jezičnim ideologijama. Članica je Centra za lingvistiku Sveučilišta u Portu.

Broj komentara: 6

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
MENTALIST

MENTALIST

Komentirano: 7.12.2019. | 8:28

1

Neće, to je sigurno , samo prvo da bi se pokrenuli iz ove moralne kajluže moramo naći grupu ljudi koja će nas probuditi, to je problem, od pjevanja anemije ,laži dvoličnosti ,prava i pravde se ne živi , da ne bude zabune odosi se na sve stranke i ljude u njima
Loner

Loner

Komentirano: 6.12.2019. | 23:17

2

„… politički možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine.“!?! A ja mislio da je najvažnija knjiga ove godine „Mika Špiljak – revolucionar i državnik“ koju je napisao Špiljkov nećak Hrvoje Klasić!?! S koliko novaca je hrvatsko ministarstvo kulture financiralo ovo smeće? Kako će se zvati slijedeća svinjarija koju će nam servirati boljševička klatež? Možda „Simo Dubajić – humanist i marksist“? Ili „Legenda o Đoki Jovaniću“. Skojevski jurišnik Mato Kapović, istaknuti član Centralnog komiteta Radničke fronte, poznat je po svojoj facebook objavi iz 2015.: „Serem vam se na Bleiburg“. Za ovakvu izjavu bi normalnoj zemlji dobio kaznenu prijavu zbog negiranja genocida. Kad pročitam biografije Klasića i Kapovića na Wikipediji okreće mi se želudac. Kakva je ovo država gdje su njih dvojica predavači na Filozofskom fakultetu? U kojoj drugoj zemlji šugave Europske unije bi takvo što bilo moguće? Evo, danas gledam aktualne Pupovčeve ćirilićne jumbo plakate. Zašto provocira? Tko to plaća? Ljudi, bojim se da sve ovo neće izaći na dobro...
Kradezej_zna

Kradezej_zna

Komentirano: 6.12.2019. | 9:48

3

http://mojfaks.com/akademska-cetvrt/gastarbajteri-zaradjuju-vani-a-njihova-djeca-uzimaju-stipendije-tko-zna-koliko-studenata-dobiva-socio-ekonomsku-a-da-to-uopce-ne-zasluzuje?
MENTALIST

MENTALIST

Komentirano: 6.12.2019. | 9:31

4

Joso , Mrsunja, u pravu ste draža mi je naša pevaljka koja pjeva po rođendanima , ulazi u muške svlačionice, arlauče , laže. od fakultetski obrazovanog čovjeka ,vjerovatno je kupio diplomu na nekom faxu u dijaspori, podržavam Vas a možda i žalim nije nam lako Što će našoj djeci fakultet veća im je plaća u irskoj kao smetlaru neko kod nas sa diplomom , što apsolutno ste u pravu, nakon rođenja pravac irska i metla u ruke,Ovdje ostaju samo pošteni katolici kojima je sveto načelo ne kradi , ne laži , pomozi sirotinji odjebi bogate , zemlja blagostanja i sreće,bravo momci komentari na mjestu
vladoo

vladoo

Komentirano: 6.12.2019. | 9:10

5

dobro ljudi dali ste vi pročitali šta je čovjek govorio. Govorio je o JEZIKU i ljudima koji ga ne znaju. Pokazao je primjere grešaka i objasnio zašto su to greške...i onda još kako se ispravno kaže i zašto. Kad vidim titulu ispred njegovog imena pomislim kako još ima nade za te fakultete, a i "crvendaći" mi izgledaju sve primamljivije
Mrsunja

Mrsunja

Komentirano: 5.12.2019. | 22:18

6

kad vidiš ispred imena jednog kapovića dr. sc, zgadi ti se pomisao na te fakultete, politiku, doktorate i knjige takvih autora

Broj komentara: 6

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Radioaktivna heretičnost dr. sc. fra. Drage Bojića

Daidža, reći će kolege mu iz Hercegovine

Radioaktivna heretičnost dr. sc. fra. Drage Bojića

12.11.2019. | 11:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Sumorna vremena nose bolje pjesničke uspjehe'

Hrvatska je dobra za stvaralaštvo:

'Sumorna vremena nose bolje pjesničke uspjehe'

4.11.2019. | 20:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nikola Tesla je svjetska baština!

Premijerno u Brodu-Teslina izložba u MBP

Nikola Tesla je svjetska baština!

15.10.2019. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Gradska knjižnica u potrazi za pojačanjem

U raspisanom oglasu poznata i primanja

Gradska knjižnica u potrazi za pojačanjem

19.8.2019. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : „Erotika u fantastici”

8. lipnja 8. Marsonikon

„Erotika u fantastici”

29.5.2019. | 19:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dva mjeseca uložila u izradu slikovnice

Pobjednica je Viktorija iz Križevaca

Dva mjeseca uložila u izradu slikovnice

8.4.2019. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Uplovljavamo u svijet bajki Ivane Brlić Mažuranić

Objavljen program manifestacije

Uplovljavamo u svijet bajki Ivane Brlić Mažuranić

3.4.2019. | 16:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : U pisanju nalazi slobodu koju si u službi ne može dopustiti

Svakomu je potreban ispušni ventil

U pisanju nalazi slobodu koju si u službi ne može dopustiti

16.3.2019. | 9:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nitko više ne govori, svi pričaju'

Nives Opačić:

'Nitko više ne govori, svi pričaju'

9.3.2019. | 9:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Od snova se nikad ne odustaje'

Mija je 'čuđenje u svijetu' i poručuje:

'Od snova se nikad ne odustaje'

10.2.2019. | 19:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jesu li Brođani i Posavljaci humoristični?

Smijeh je pola zdravlja

Jesu li Brođani i Posavljaci humoristični?

9.2.2019. | 9:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ukoričena izdanja majstorskih kolumnista Mazureka i Hedla

'PLUS' - najveći brodski nakladnik

Ukoričena izdanja majstorskih kolumnista Mazureka i Hedla

15.12.2018. | 11:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vanja je umjesto predaje izabrao pobjedu

Svima poručio: 'Borite se!'

Vanja je umjesto predaje izabrao pobjedu

4.12.2018. | 22:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Priča o velikoj životnoj borbi

Vanja će sutra knjigu predstaviti Brodu

Priča o velikoj životnoj borbi

3.12.2018. | 20:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Promocija knjige Vladimira Šeksa - Državni udar

U petak 30. studenog

Promocija knjige Vladimira Šeksa - Državni udar

26.11.2018. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čovjek požali što nije živio u tim vremenima

Toldijeve vječne brodske priče

Čovjek požali što nije živio u tim vremenima

22.11.2018. | 10:15
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :