Foto: D.Z./SBplus/Brod-plinBudući izgled brodske punionice SPP-a
Foto: D.Z./SBplusLokacija brodske punionice SPP-a
Foto: K.M./Brod-plinBrodska punionica SPP-a, u izgradnji
Foto: K.M./Brod-plinBrodska punionica SPP-a, u izgradnji
Foto: K.M./Brod-plinBrodska punionica SPP-a, u izgradnji
Foto: K.M./Brod-plinBrodska punionica SPP-a, u izgradnji
Foto: K.M./Brod-plinBrodska punionica SPP-a, u izgradnji
Foto: K.M./Brod-plinVozilo Brod-plina na SPP
Foto: Brod-plinBudući izgled punionice na SPP
Zbog uporabe vozila na SPP ostvaruju se znatne financijske uštede (30 do 40 posto) u odnosu na vozila koja pogone benzinski i dizel motori, ali posljedično dolazi i do velikog smanjenja onečišćenja koje nastaje u prometu.
SLAVONSKI BROD – U travnju 2017. godine najavili smo projekt izgradnje punionice stlačenog prirodnog plina (SPP eng. CNG - compressed natural gas) u Slavonskom Brodu, koji je pripremala gradska tvrtka Brod-plin. Tada je Dalibor Bukvić, dipl. ing., direktor Brod-plina, kazao kako u ovome trenutku u Slavonskom Brodu nema veliki broj vozila koji bi koristili njihovu uslugu, naglasivši da ako ne postoji punionica nitko neće niti kupiti automobil na prirodni plin.
- Pokazalo se da mi prvo trebamo napraviti punionicu. Stvoriti ponudu, na osnovu koje će se ljudima isplatiti ulagati u vozila na plin. To je prirodni plin stlačen na 200 bara. Obzirom da se radi o 200 bara, spremnici u vozilima su od 40 kila što je dovoljno za 500 do 600 kilometara vožnje, plus 30 litarski spremnik za benzin. U Češkoj, koja ima 48 punionica, gotovo su sva vozila na tome. Ali mi ne možemo očekivati kako će kod nas netko preći na plin, ako mu je prva punionica primjerice u Zagrebu.- kazao je tada za SBplus direktor Bukvić.
Brod-plin d.o.o. je u ožujku 2020.
započeo sa izgradnjom punionice, raspisavši javni natječaj. Dinamika realizacije projekta, prema projektnoj dokumentaciji vrijednog 4.000.000 kn (bez PDV-a), planirana je
u dvije faze. U prvoj fazi je trebalo izvršiti građevinske radove, a u drugoj
dobaviti i ugraditi opremu za punjenje stlačenog plina u vozila. Lokacija punionice je na adresi
Ulica Trešnjica 7 u Slavonskom Brodu (ulaz u Podvinje sa Sjeverne vezne ceste). Brod-plin financiranje ovoga projekta provodi sredstvima osiguranim kreditom kod komercijalne banke.
Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje građevinskih radova na izgradnji punionice prirodnog plina u Slavonskom Brodu Brod-plin je donio 22. travnja ove
godine. Procijenjena
vrijednost nabave bila je 1.500.000 kn (bez PDV-a). Nakon provedenog postupka javne nabave, posao je sklopljen sa
obrtom Elektroinstalater monter iz Sibinja koji je ponudio 1.050.280,20 kn (bez PDV-a). Na natječaj su se javili još i tvrtka
Ceste d.o.o. iz Požege sa ponudom od 1.079.249,50 kn (bez PDV-a) te
Techno-Elektro d.o.o. iz Đakova ponudivši 1.469.257,37 kn (bez PDV-a). Rok završetka izvođenja radova
bio je 60 dana od dana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi te su isti do početka kolovoza ove godine i
odrađeni .
Europa ima preko 3500 CNG punionica od čega samo u Italiji 1063 te u Njemačkoj 868. Od susjednih zemalja najviše punionica na stlačeni prirodni plin ima Srbija (25), slijede Mađarska (21), Slovenija (5) i BiH (3).
Za izvršenje druge faze projekta,
nakon provedenog postupa javne nabave, Brod-plin je 7. listopada 2020. donio
odluku kojom se odabire tvrtka Macel plin d.o.o. iz Samobora, sa ponudom od 2.389.002,00 kn (bez PDV-a), kao
najpovoljnija. Na natječaj je pristigla još i ponuda tvrtke Piraex d.o.o. iz
Svete Nedelje (3.826.332,79 kn, bez PDV-a). Procijenjena vrijednost nabave druge
faze iznosila je 2.500.000,00 kn (bez PDV-a) i natječajem je bila obuhvaćena
dobava robe te ugradnja i puštanje u pogon punionice. Rok za završetak druge faze
izgradnje punionice je četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao.
- Trenutno smo građevinske i nisko-obrtničke
radove završili. Gotovost je za sada na malo više od 50 posto punionice.
U postupku smo dobave strojarske i elektrotehničke opreme i
njihovog izvođenja odnosno ugradnje. Strojarska oprema obuhvaća kontejner,
montažu i spajanje dispanzera za punjenje vozila, kompresor…, dok u elektrotehnički
dio ulazi rasvjeta punionice i sustav naplate. Kroz nekih 3 mjeseca svi radovi bi
trebali biti gotovi.- za SBplus rekao je Krešimir Marijanović, dipl. ing., voditelj ovoga projekta Brod-plina.
Iz natječajne dokumentacije je vidljivo kako je projektnim
zadatkom obuhvaćena izvedba punionice koja će biti kontejnerskog tipa te ugradnja
dva agregata za punjenje stlačenog plina u vozila - jedan za automobile (s dva
priključka) i jedan za autobuse i kamione (s jednim priključkom). Punionica
stlačenog prirodnog plina za vozila će prirodni plin u plinovitom stanju tlačiti
na tlak od 250 bara pri 15 °C, a koji se koristi za pogon motornih vozila
(automobili, autobusi, kamioni). Punionica se gradi kao "Javna postaja za opskrbu gorivom", a radno vrijeme će joj biti, za početak, najmanje u dvije smjene dok bi u konačnici trebala biti dostupna 24 sata. Predviđene su dvije prometne trake: jedna za automobile i jedna za
autobuse i kamione (teška vozila).
U Slavonskom Brodu
gradi se peta punionica stlačenog plina u Hrvatskoj
Europa ima preko 3500 CNG punionica od čega samo u Italiji 1063 (sa više od milijun vozila) te u Njemačkoj 868. Od susjednih zemalja najviše punionica na stlačeni prirodni plin ima Srbija (25), slijede Mađarska (21), Slovenija (5) i BiH (3). Obližnja Austrija ima čak 170, Švicarska 146, a Bugarska 118 punionica.
Puno veću dobit bi mogao ostvariti grad Slavonski Brod i njegovi stanovnici jer izgradnjom punionice na stlačeni plin ostvaruju se infrastrukturne pretpostavke za masovnije korištenje vozila na stlačeni prirodni plin.
Danas u Hrvatskoj postoje ukupno
četiri punionice, tako da će ova u Slavonskom Brodu biti peta, a jedina od
Zagreba do Beograda. Trenutno su u funkciji dvije zagrebačke punionice (jedna za
javne namjene i druga samo za potrebe ZET-a), jedna u Rijeci (javne namjene) i
jedna u Puli (samo za potrebe javnog gradskog prijevoza). Sve navedene punionice (Zagreb,
Rijeka, Pula) imaju posadu, tj. trošak osoblja za rad, dok se u Slavonskom
Brodu gradi samoposlužna punionica. Samo punjenje plina u vozila na budućoj
slavonskobrodskoj punionici će biti moguće tek nakon što sustav provjeri (za
par sekundi) „solventnost" kupca, jer će se naplata obavljati isključivo putem
kartica (tekućeg računa, kreditnih kartica, specijaliziranih kartica za
prijevoznike, kartica Brod-plina itd.).
- Predviđeni kapacitet brodske punionice je
325 m3/h plina (cca 230 kg/h). Prosječan spremnik vozila koja mi posjedujemo,
automobila Vw Up (mali gradski auto) je 11 kg plina, a Vw Caddy (gospodarsko vozilo) 26 kg. Brzina punjenja je, zbog visokog tlaka plina na toj poziciji i izlaza od 30 bara, ubrzana na svega 3,5
do 5 minuta za ta naša vozila. Također punjenje autobusa i
kamiona ne bi trebalo biti sporije zbog veličine spremnika. Predviđeno je u studiji isplativosti da ćemo morati puniti minimalno
100 vozila gradskih tvrtki i privatnih osoba dnevno ili 70 vozila s autoceste
kako bi ovaj projekt punionice bio održiv. Smatramo da će kroz kratko vrijeme rasti broj vozila na SPP i da je opravdano računati na gradski promet i tranzitni promet s autoceste.- kazao nam je voditelj projekta Krešimir Marijanović.
Projekt bi trebao donijeti velike koristi za grad Slavonski Brod i
cijelu Brodsko-posavsku županiju
Kao i svaka druga tvrtka,
Brod-plin želi ostvariti dobit na ovome poslu i unaprijediti svoje poslovanje,
što bi ovaj projekt i mogao polučiti zbog strateškog prometnog položaja
Slavonskog Broda u Hrvatskoj i velikog prometa koji se odvija na autocesti A3
Zagreb-Lipovac. Naime, značajan broj prijevoznika (posebice u teretnom prometu)
u Europi koristi vozila na stlačeni prirodni plin i zbog toga je lokacija ove
punionice (na spoju Sjeverne vezne ceste i Ulice Čavlički kraj) vrlo dobra jer
se nalazi u blizini autoceste.
Puno veću dobit bi mogao
ostvariti grad Slavonski Brod i njegovi stanovnici jer izgradnjom punionice na
stlačeni plin ostvaruju se infrastrukturne pretpostavke za masovnije korištenje
vozila na stlačeni prirodni plin. Naime, zbog uporabe vozila na CNG ostvaruju
se znatne financijske uštede (30 do 40 posto) u odnosu na vozila koja pogone
benzinski i dizel motori, ali posljedično dolazi i do velikog smanjenja onečišćenja koje nastaje u prometu.
Prema podacma koje smo dobili od Brod-plina, smanjenje onečišćenja osobnih
vozila na CNG/SPP je slijedeće: SPP (stlačeni prirodni plin) je gorivo s
najmanjom emisijom stakleničkih plinova (CO2, NOX, teški metali,
mikročestice), koje rezultira sa 30 posto smanjenja emisije CO2, do 95 posto smanjenja NOx i sumpora, a u
potpunosti anulira mikročestice. Za 50 posto je manja količina emisija od vozila s
hidrokarbonskim emisijama,a značajno je manji zagađivač od vozila na benzin. Pozitivna posljedica korištenja je i manja
buka motora vozila i to za 10db, odnosno 50 posto.
Realizacijom ovoga projekta Grad
Slavonski Brod može vozila u svom vlasništvu i vozila u vlasništvu ustanova i
trgovačkih društva kojima je osnivač prebaciti na stlačeni plin, tj. može nabaviti
takva vozila. Brod-plin već od ranije posjeduje manju internu punionicu za osobna vozila na kojoj se punjenje odvija pod tlakom od 3 bara što je deset puta sporije nego što će biti slučaj na budućoj brodskoj punionici.
Grad može uvjetovati budućem gradskom koncesionaru javnog
prijevoza nabavu autobusa na stlačeni prirodni plin. Lokalni prijevoznici mogu
također početi koristiti vozila na CNG, kao i svi ostali pravni subjekti koji
svakodnevno koriste vozila u gradskom prometu (dostavna vozila, taxi prijevoz…).
Komprimirani prirodni plin, za što se koristi kratica CNG (eng. compressed natural gas, ili hrv. stlačeni prirodni plin-SPP) je alternativno gorivo. Riječ
je o tehnološki obrađenom prirodnom plinu komprimiranom na 200-250 bara. Kao takav
zauzima malo prostora, pa je prikladan kao gorivo za automobile, kamione te
javni prijevoz putnika. CNG ima veću toplinsku vrijednost od benzina i dizela.
Kao alternativno gorivo ima i čistije izgaranje, a motori su i tiši od benzina
i dizela. Komprimirani prirodni plin
(CNG) i dalje se često zamjenjuje za autoplin (UNP), ali to su dvije potpuno
različite vrste goriva. CNG nastaje tehnološkom obradom prirodnog plina (koji
se sastoji od 99 posto metana). Prvo se izvadi iz mreže, a zatim iscijedi na 200 ili više bara, navodi se na stranici cng.si.
Autoplin (LPG, eng. liquified petroleum gas) je
nusproizvod prerade sirove nafte u rafinerijama. To je smjesa propana i butana
koja ne nudi alternativu u pogledu korištenja obnovljivih izvora. CNG vozila također se
razlikuju od LPG vozila po nekim voznim svojstvima. Pogotovo zimi, LPG vozilima
treba više vremena da se prebace na plin prilikom pokretanja i vožnje, kada je
potrošnja najveća, i tako dulje voze na benzin, dok CNG vozila nemaju tih
problema, prelazak na plin događa se brže, a većina novih vozila započinje
izravno na plin do - 10 ° C.
Doseg CNG vozila - Svako CNG vozilo ima dva
spremnika, jedan za CNG, a drugi za benzin. Doseg vozila ovisi o veličini oba
spremnika i u načelu je jednak ili veći od dometa automobila na benzinski pogon. Energetska vrijednost
jednog kilograma CNG-a jednaka je 1,57 litara benzina, 1,39 litara dizel
goriva i 1,98 litara autoplina. CNG vozila tvornički su
razvijena i proizvedena te stoga pouzdana. Vozila su slična benzinskim
vozilima, pa je i opseg održavanja sličan. Uz to se moraju održavati plinske
instalacije za CNG vozila. Troškovi održavanja stoga su nešto veći nego za
benzinska vozila, ali niži nego za dizelska vozila