Foto: P.S./SBplusMihaela Markovac i Vinko Tadić
Foto: P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplus
'Postoje dobri i zli Hrvati, dobri i zli Srbi, dobri i zli Francuzi, dobri i zli Rusi, dobri i zli Sirijci,... Važno je poštovati slobodu i dostojanstvo svakoga ljudskog bića te njegovo pravo da osmisli svoj život onako kako želi.'
POŽEGA - Članovi
i članice Povijesnoga društva Požega trude se razvijati toleranciju u našoj
sredini. Važno je ukazivati na to koliko je zla učinjeno tijekom prošlosti zbog
nedostatka tolerancije. Ovim predavanjem željeli smo podsjetiti na važnost
poštivanja drugačijih ljudi u društvu. - kazao je sinoć predsjednik Povijesnog
društva Požega, Vinko Tadić, na
samom početku predavanja „Tolerancija u prošlosti i suvremenom kontekstu" koje
je održano u Dvorani znanja Gradske knjižice Požega.
- Danas u svijetu djeluju ličnosti različitih pogleda na
svijet: konzervativci, liberali, socijalisti, komunisti.. Tu su mnogobrojni
narodi i vjerske zajednice. Medu svim narodima, vjerama i zagovornicima
spomenutih ideologija postoje dobri i zli ljudi. Dobro i zlo u čovjeku nema veze
s njegovom (ne)vjerom i nacionalnom pripadnošću. Postoje dobri i zli Hrvati,
dobri i zli Srbi, dobri i zli Francuzi, dobri i zli Rusi, dobri i zli Sirijci,...
Važno je poštovati slobodu i dostojanstvo svakoga ljudskog bića te njegovo
pravo da osmisli svoj život onako kako želi.
'Postoje dobri i zli Hrvati, dobri i zli Srbi, dobri i zli
Francuzi, dobri i zli Rusi, dobri i zli Sirijci,... Važno je poštovati slobodu
i dostojanstvo svakoga ljudskog bića te njegovo pravo da osmisli svoj život
onako kako želi.'
Mnogi veliki ljudi isticali su da je ljepota u različitosti.
Da bismo tu ljepotu doživjeli moramo postati tolerantni i otvoreni. Zbog
zalaganja za tolerantno i otvoreno društvo mnogi su stradali tijekom prošlosti,
a na različite načine stradavaju i danas. Učinimo koliko možemo da naša sredina
postane ugodan zavičaj svim građankama i građanima. Gdje nema poštovanja i tolerancije,
vlada nasilje, mržnja, isključivost,... U našoj sredini žive različiti ljudi.
Neka nam svima bude lijepo u zajedničkom zavičajnom ambijentu, a da bismo to
ostvarili za početak se moramo suočiti s tamnim stranama slojevite prošlosti.
Druge i drugačije trebamo susretati s uvažavanjem i razumijevanjem. - dodao je
Tadić uvodeći nas u samu bit predavanja koje je održala jedna od članica
Predsjedništva Povijesnog društva Požega, Mihaela
Markovac.
Naime, gospođa Markovac završila je studij povijesti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje diplomiranog povjesničara te je
zaposlenica Osnovne škole Zdenka Turkovića u Kutjevu. Koji je cilj ovoga
predavanja za SBplus otkrila je upravo ona.
- Predavanje sam podijelila na dva dijela - u prvom dijelu
govorim o samom pojmu tolerancije, odnosno, o tome kako se tolerancija
manifestira u prošlosti i sadašnjosti. Drugi dio nazvala sam „Lice i naličje
tolerancije" jer smatram da svaka tolerancija ima svoje drugo lice što znači da
ona može preći u netoleranciju i obrnuto. U prošlosti, ovisno o kontekstu,
tolerancija u Osmanskom i Perzijskom carstvu je bila veća dok su u zapadnoj
Europi - gdje su bili vjerski sukobi - ona bila puno manja. Što se današnjeg
vremena tiče, tolerancija je sve manja. Smatram da su tome doprinijele dosta
društvene mreže koje su postale izvor provjerenih i ne provjerenih vijesti. Mislim
da je tu bitno i koliko politika, odnosno, vlast 'korigira' toleranciju i
netoleranciju u društvu. - za SBplus kazala je Markovac.
'Što se današnjeg vremena tiče, tolerancija je sve manja.
Smatram da su tome doprinijele dosta društvene mreže koje su postale izvor
provjerenih i ne provjerenih vijesti. Mislim da je tu bitno i koliko politika,
odnosno, vlast 'korigira' toleranciju i netoleranciju u društvu.'
Problem sve manje tolerancije, za današnje društvo, je
itekako velik, a gospođa Markovac otkrila je kako ga riješiti.
- Prije svega edukacijom, smatram da je ona veoma bitna.
Naravno, bitno je i u kakvom se okruženju nalazimo - obiteljskom, društvenom,…
- tu su i zakonski okviri, što znači da ako je u pitanju nekakav govor mržnje
trebao bi se sankcionirati. Oko toga bismo svi trebali biti složni kako bismo
pitanje ne tolerancije riješili na pravi način, no riječ je o dugotrajnom
procesu. - zaključila je Markovac.