Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajima opisanim u članku)(Foto: SBplus/ARHIVA)'Bitno je da pale manje hrpice. Većina ih zapali na dvije, tri strane kako bi ono što imaju prije izgorjelo, no ne shvaćaju da tada dolazi do problema jer vjetar promjeni smjer u sekundi te napravi neželjenu štetu. Apeliram da ako već pale, neka to rade u manjim količinama i obavezno budu prisutni s pripremljenom kanticom vode za svaki slučaj.'
POŽEGA / SLAVONSKI
BROD - U posljednje vrijeme na području Požeštine gotovo ne postoji dan koji je prošao mirno - bilo
za ljude ili, pak, prirodu. Dolaskom ljepšeg vremena svakodnevni su postali i
požari - što na otvorenom prostoru, što u obiteljskim domovima.
Prema jučerašnjem priopćenju Policijske uprave
Požeško-slavonske, samo tijekom ponedjeljka došlo je do četiri požara u Čečavačkom
Vučjaku, Novom Štitnjaku, između Poloja i Bučja te u Doljancima. Nasreću, u sva četiri slučaja bila je riječ o požarima na otvorenom gdje je izgorjela
samo suha trava i nisko raslinje, no ni takvi požari nisu bezazleni.
Požari u obiteljskim domovima itekako su mogli završiti kobno zbog njihove jačine, ali - nasreću - prošli su samo s velikom materijalnom štetom - od nekoliko stotina tisuća kuna. Dva takva zabilježena su u posljednja dva mjeseca u Požegi
kada je u plamenu
nestala obiteljska kuća u kojoj je bila nepokretna osoba te u Pleternici
kada je obitelj s troje djece probudilo pucketanje
vatre.
Što se tiče Brodsko-posavske županije, situacija je ove godine i teža nego u Požeško-slavonskoj.
Prema informacijama Policijske uprave brodsko-posavske, od početka 2022. godine evidentirana su ukupno 34 požara, od čega osam na prometnim sredstvima, 11 na građevinskim objektima i 15 na otvorenim prostorima. Ono po čemu se razlikuju ove dvije županije jest da je u brodsko-posavskim požarima, ove godine, jedna osoba smrtno stradala, dok je druga zadobila lakše tjelesne ozljede.
- Ovom prilikom upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje. - poručili su iz PU brodsko-posavske.
Veliki broj požara, potaknuo nas je da provjerimo koliko je
Javna vatrogasna postrojba Grada Požege bila 'aktivna' tijekom 2021. godine.
Prema njihovom Izvješću,
JVP Grada Požege u 2021. godini je sudjelovala u ukupno 1046 intervencija na
svom području djelovanja. U odnosu na 2020. godinu, to je povećanje tehničkih
intervencija, dok su ostale intervencije u prosjeku posljednjih godina - što je
vidljivo u tablici.
Kad govorimo o vrstama požara, 2021. godina je po tom pitanju bila prosječna je nisu izostajale intervencije požara otvorenog prostora u
proljeće, ali ni početkom zime kada je JVP zabilježila porast broja požara na
građevinskim objektima. Prema podatcima iz izvješća, ukupno je došlo do 32
požara na objektima, dva na prijevoznim sredstvima te 20 na otvorenom prostoru
dok je u 2020. godini takvih slučajeva bilo manje - 23 na objektima, tri na
prijevoznim sredstvima te 13 na otvorenom.
Koji je najveći uzrok zbog kojega dolazi do ovakvih požara
te što bi ljudi trebali činiti u takvim situacijama, otkrio nam je zapovjednik
JVP Grada Požege, Dalibor Hrunka.
- Krenula je sezona čišćenja korova i svega ostaloga zbog
čega ljudi kreću s paljenjem, a po Zakonu o poljoprivredi ljudi ne bi smjeli
paliti već kompostirati. 99 posto uzroka svih požara je ljudski faktor. U
većini slučajeva, čovjek zapali vatru i napusti to mjesto unatoč tomu što još
uvijek gori. Svi znamo da je vatra kontrolirano gorenje - požar to nije, a to
nastane kada čovjek ne pazi. Do požara najviše dolazi jer ljudi pomisle kako im
je ostalo još malo dok sve izgori te odu, a ne shvaćaju da u današnje vrijeme
ima sve više vjetra koji raširuje tu vatru na neposredno raslinje ili dio šume.
- za SBplus pojasnio je zapovjednik Hrunka, dodajući kako je do 1. srpnja
paljenje dopušteno. Pritom je svima napomenuo da, ako već i pale vatru, neka barem ostanu uz nju dok sve ne
izgori.
- Većina ih zapali na dvije,
tri strane kako bi ono što imaju prije izgorjelo, no ne shvaćaju da tada dolazi
do problema jer vjetar promjeni smjer u sekundi te napravi neželjenu štetu.
Apeliram da, ako već pale, neka to rade u manjim količinama i obavezno budu
prisutni s pripremljenom kanticom vode za svaki slučaj. Znam da je vrijeme
orezivanja voćaka i da je to nepotrebno granje, no bolje da pale u manjim
hrpicama dva, tri dana nego da pale sve u jednom danu zbog čega dolazi do
požara. Na kraju kada dođe policija svi se hvataju za glave kada im bude
uručena kazna, a sve zbog njihove nepažnje i nebrige. - zaključio je Hrunka,
dodajući kako je najbolje ne paliti ništa.
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja
izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna
zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove
požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti
za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.
Zakon propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne
dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu
počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom
radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako
je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna
zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.