Jedni plaćaju, drugi prodaju 'pamet'

SLAVONSKI BROD / OSIJEK - Do 22. studenog otvoren je Natječaj Brodsko-posavske županije, namijenjen njezinim žiteljima koji su studenti integriranog preddiplomskog i diplomskog studija zdravstvenog usmjerenja - smjer doktor medicine.

Županija će i ove godine na taj način pomoći budućim liječnicima, ali ih ujedno pokušati zadržati na svom području.

Predviđeno je sedam stipendija u iznosu od 1500 kuna koje će Županija studentima isplaćivati kroz deset mjeseci jedne akademske godine. Sveukupno će, dakle, po studentu izdvojiti 15 tisuća kuna, a cijeli je Natječaj 'težak' ukupno 105 tisuća kuna.

Kriteriji za dodjelu stipendija su opći uspjeh, materijalni (imovinski) status te sudjelovanje roditelja/staratelja u Domovinskom ratu. Više o uvjetima i načinu prijave moguće je saznati OVDJE.

Korisnici stipendije imaju obvezu nakon završetka obrazovanja zaposliti se na području Županije najmanje onoliko vremena koliko su primali stipendiju. I u tomu, zapravo, leži cijeli smisao ovog Natječaja.

I dok se Brodsko-posavska županija na taj način trudi osigurati barem kojeg 'liječnika više' za zdravstvene ustanove na svom području te razmišlja dugoročno o mogućem i sve izvjesnijem nedostatku zdravstvenih stručnjaka u budućnosti, u Osječko-baranjskoj županiji priča je nešto drugačija. Osim što njihovi studenti medicine već godinama odlaze van zemlje, sada Sveučilište i educira one koji tu zasigurno neće ostati.

Naime, ove jeseni počela je nastava prvoj generaciji studenata medicine na njemačkom jeziku. Pored već postojeća tri studija medicine na engleskom, ovo je prvi u Hrvatskoj koji se izvodi na njemačkom jeziku.

Semestar košta 8.000 eura pa je jasno kako nije namijenjen 'domaćima', nego onima koji iz nekog razloga drugdje ne mogu upisati i završiti medicinu. No, jednako je tako jasno kako, nakon studentskog boravka u Osijeku i upoznavanja s njim, većina polaznika tog studija neće ostati u Hrvatskoj, nego će nastaviti 'put Njemačke'.

Osim kratkoročne financijske koristi, dakle, Hrvatska neće imati puno od onih koje na tržište rada 'izbaci' taj sustav jer su ovdašnja radna mjesta tim ljudima nezanimljiva. No, s obzirom na već postojeći ogroman 'odljev mozgova' iz zdravstvenog sektora i to koliko se u europskim zemljama cijene ti hrvatski stručnjaci, možda nije loše da se Hrvatska 'prekvalificira' u europsku studentsku Meku za buduće liječnike. Negativna je - 'tek' - činjenica da će Hrvati, žele li tu kvalitetnu liječničku pomoć, po nju morati odlaziti u druge 'razvijenije' zemlje Europske unije.

Osim s mozgom, slično se događa i s drugim sirovinama. Primjerice, kvalitetna hrvatska drvna građa jeftino se prodaje drugim zemljama, a potom se komadi namještaja izrađeni od nje nude (i) Hrvatima po basnoslovnim cijenama. Srž problema jednaka je - ne znamo cijeniti, iskoristiti i nagraditi ono što imamo.