Kontejneri za otpad okupirali su centar grada

SLAVONSKI BROD - Na stranicama SBplus portala objavljeni su brojni članci o štetnom ponašanju pojedinaca koji nepropisnim odlaganjem svoga otpada na javnim površinama u Slavonskom Brodu stvaraju "divlje" deponije, zagađuju okoliš i potencijalno ugrožavaju zdravlje svih koji žive u blizini tih nezakonitih odlagališta.

Osim o divljim deponijama, koje su se počele opasno približavati centru grada, SBplus je puno pisao i o odlaganju otpada neodgovornih pojedinaca na mjestima gdje se već nalaze kontejneri sa poznatim korisnicima, tj. o ostavljanju hrpe vreća sa otpadom pored spremnika koje su zadužili stanari višestambenih zgrada ili poslovni subjekti.

Brođani plaćaju saniranje divljih deponija

Bilo je više slučajeva da su građani uočili kako iz zaustavljenih automobila pojedinci vade vreće sa otpadom i ostavljaju ih pored tuđih kontejnera, praveći drugima štetu jer ne žele plaćati zbrinjavanje svoga "smeća". Također, pisali smo i o građevinskom otpadu koje su neki odlagali u prirodu, stvarajući divlje deponije, jer nisu željeli odvesti taj otpad na gradsko odlagalište "Vijuš", znajući da to moraju platiti. To je posebice izraženo kod određenih "poduzetnika" koji misle na taj način uštedjeti prilikom izvođenja radova, iako im nitko ne brani da te troškove zbrinjavanja građevinskog otpada ukalkuliraju u cijenu koju plaća naručitelj.

Takvo ponašanje ide direktno na naplatu građanima Slavonskog Broda

U jednom od prethodnih članaka konstatirali smo kako osobe koje se na ovakav način odnose prema okolišu, izbjegavajući sudjelovati u postojećim "društvenom ugovorima" koji podrazumijevaju minimalno poštivanje zakonskih propisa i zdravog razuma, možemo bez ikakve grižnje savjesti nazvati divljacima. A to divljačko ponašanje plaćaju svi građani Slavonskog Broda.

Takvo ponašanje ide direktno na naplatu građanima Slavonskog Broda jer Grad naručuje i plaća Komunalcu uslugu uklanjanja otpada sa ilegalnog odlagališta na javnoj površini. Brođani imaju i indirektan trošak jer Komunalac, zbog čišćenja divljih deponija, svoje resurse troši na neplanirane poslove zbog kojih trpe redovne aktivnosti (npr. uređenje zelenih površina temeljem ugovora sa Gradom).

Dakle, tema stvaranja divljih deponija, i suočavanje Grada sa posljedicama istih, zauzela je značajan prostor na SBplus portalu. Vjerojatno će kratkoročno ta tema i dalje biti prisutna, jer proizvodnja otpada neće "trpjeti", a niti će divlji proizvođači otpada mirovati.

Kazne za odbacivanje otpada u okoliš su od 10 tisuća do 200 tisuća kuna

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom, koji je stupio na snagu u srpnju 2021. godine, stoji da je proizvođač otpada svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad te da se na proizvođača otpada odnosi načelo prema kojem „onečišćivač plaća" troškove mjera gospodarenja otpadom. To znači da je proizvođač otpada financijski odgovoran za provedbu sanacijskh mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad.

Člankom 18. istoga Zakona zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš, što podrazumijeva „svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom, a ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada". Predviđena kazna za odbacivanje otpada u okoliš je od 10.000 do 50.000 kuna  za fizičke osobe i od 20.000 do 200.000 kuna za pravne osobe.

U članku 196. Kaznenog zakona RH stoji da "tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

Onaj tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Obzirom na postojeće zakonske odredbe jasno je da sankcije za odbacivanje otpada u okoliš itekako postoje. Drugo je pitanje u kojoj mjeri represivna tijela u Slavonskom Brodu (komunalni redari i policija) koja su zadužena za kažnjavanje neodgovornih pojedinaca ili tvrtki primjenjuju prethodno navedene zakonske odredbe.

Građani i tvrtke moraju voditi brigu o svojem otpadu

Ono o čemu se do sada jako malo pisalo jeste odgovornost samih građana i poslovnih subjekata u Slavonskom Brodu, koji su zadužili kontejnere za odlaganje otpada (miješani komunalni otpad, plastika, papir, staklo), za nered i vrlo ružne prizore koje izazivaju kontejneri sa „poznatim vlasnicima" (svaki je spremnik čipiran). Naime, veliki je broj kontejnera koji se godinama nalaze na javnim površinama u Slavonskom Brodu i koji svojim izgledom izazivaju zgražavanje kako slučajnih prolaznika tako i samih proizvođača otpada.

Nerijetko stanari višestambenih zgrada koji proizvode otpad, točnije vlasnici otpada odloženog u kontejnere smještene na javnim površinama, negoduju zbog nereda koji se stvara oko tih kontejnera te traže od Grada Slavonskog Broda ili Komunalca da se pobrine za njihovo „smeće". A zapravo bi, ti koji negoduju, trebali prvo pogledati u svoje dvorište i vidjeti što mogu sami napraviti kako bi se nered oko kontejnera smanjio.

Dogovor između stanara višestambenih zgrada, koje imaju dovoljno vlastitog prostora za "parking" svojih kontejnera za otpad, mora postojati, bilo kroz raspored u kojem pojedini stanar (suvlasnik) dođe na red svakih 12 tjedana (ovisno o broju stanova u zgradi) za izvoz spremnika, ili zaduživanjem predstavnika stanara da on to obavlja. kao dio svoji redovnih aktivnosti. Naime, iz pričuve bi se trabala plaćati naknada ne samo tvrtki koja upravlja zgradom već i predstavniku stanara (recimo 150-200 kn mjesečno). 

Najveći dio korisnika usluga TD Komunalac u Slavonskom Brodu, kada je odvoz otpada u pitanju, uredno jednom tjedno izvezu kantu za mješoviti ili korisni otpad iz svoga dvorišta i ostave je pored kolnika kako bi ju komunalno vozilo ispraznilo. Nakon pražnjenja istu tu kantu vrate u svoje dvorište.

Jedan dio građana i poslovnih objekata svoje kante ili kontejnere ostavljaju cijelo vrijeme na javnoj površini, a imaju dovoljno prostora na svojoj parceli ili u svome poslovnom prostoru za odlaganje istih. Time sebe stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na veliku većinu Brođana koji uredno svoje spremnike iznose isključivo noć prije ili na dan odvoza.

Građani bi trebali prvo pogledati u svoje dvorište i vidjeti što mogu sami napraviti kako bi se nered oko kontejnera smanjio.

Kante i kontejneri koji godinama stoje na javnoj površini i svojom pojavom nagrđuju okolni prostor najuočljiviji su u centru grada (Trg Stjepana Miletića, Ulica Petra Krešimira IV, Stadlerov trg…), zatim u Cesarčevoj ulici, Naselju Slavonija I, Naselju Slavonija II, Naselju Andrije Hebranga itd.

Grad je kriv što nije zabranio postavljanje kontejnera na javnim površinama

Prema tumačenju onih koji malo duže pamte, početkom Domovinskog rata brojne prostorije u višestambenim zgradama koje su nekada služile za pohranu kanti za otpad pretvorene su u skloništa koja su služila kao zaštita građana tijekom granatiranja Slavonskoga Broda. Završetkom ratne opasnosti kante za otpad, u pravilu, nisu vraćene u unutrašnjost zgrada, a same te prostorije su ili dobile novu namjenu ili su postale privatno vlasništvo.

Bez obzira što je aktualna gradska uprava naslijedila ovaj problem sa kontejnerima na javnim površinama, zbog dugotrajnog upravljanja Gradom, ista ne može biti oslobođena odgovornosti jer je dopustila da i drugi građani i tvrtke kontejnere za otpad smjeste na gradske javne površine koje su vrlo brzo postale „otoci smeća" te baze za nove divlje deponije. Grad je odgovoran jer nije zabranio postavljanje kontejnera na javnim površinama te što za nepoštivanje te zabrane nisu određene adekvatne kazne za proizvođače otpada (višestambene zgrade, kućanstva, ili tvrtke).

Dakle, nužno je da se kontejneri (i kante) stave na privatne parcele (u dvorište ili u unutrašnjost zgrade), a ne da ostanu na javnoj površini.

U slučaju da neka višestambena zgrada nema mogućnost postavljanja kontejnera za odlaganje svoga otpada na vlastitoj parceli onda se može zatražiti suglasnost, uz naknadu, od Grada Slavonskoga Broda za korištenje javne površine u svrhu postavljanja spremnika za otpad.

Grad bi, također, mogao osmisliti nekoliko tipskih rješenja za vanjska spremišta u kojima bi bili smješteni kontejneri za otpad, kako ne bi došlo do druge krajnosti i postavljanja neprimjerenih objekata. Podrazumijeva se da bi i ta tipska spremišta trebali proizvođači otpada platiti, a ne Grad. Na taj način bi se smanjila mogućnost odlaganja otpada u spremnike stanara, od strane osoba/divljaka koji ne stanuju u toj zgradi. 

Komunalac nije odgovoran za nered koji vlada u javnom prostoru

Dakako, Trgovačko društvo Komunalac d.o.o. Slavonski Brod ni na koji način nije odgovoran za nered koji vlada u javnom prostoru zbog kontejnera za otpad jer je dužnost ove gradske tvrtke samo da svojim kamionima pokupi otpad koji su stvorili građani i tvrtke, a ne da određuje na kojoj lokaciji će ti kontejneri biti smješteni.

Nužno je da se kontejneri (i kante) stave na privatne parcele (u dvorište ili u unutrašnjost zgrade), a ne da ostanu na javnoj površini.

Kako bi se ostvarila povoljnija cijena za građane možda je moguće da Grad ili TD Komunalac nabavi veću količinu spremišta za kontejnere kako bi se postigla niža cijena za krajnjeg korisnika.

Sigurno je da nije ista cijena nabave jednog ili 100 spremišta. A ta tipska spremišta bi morala biti vizualno prihvatljiva, ali prvenstveno funkcionalna (sa zaključavanjem i olakšanim pristupom ) kako bi se onemogućilo divlje odlaganje otpada.

Moguće je potpuno maknuti kontejnere sa Trga Stjepana Miletića

Jedan od najekstremnijih negativnih primjera brige o otpadu vidljiv je u najužem centru Slavonskoga Broda. Na Trgu Stjepana Miletića nalazi se desetak kontejnera koji i kada su prazni šalju ružnu sliku, a kamoli kada su puni. Te kontejnere koriste isključivo poslovni subjekti sa Korza, a radi se većinom o ugostiteljskim objektima koji svakodnevno proizvode velike količine otpada. Najveća količina otpada u tom dijelu grada može se vidjeti u ponedjeljak, nakon vikenda tijekom kojega ugostitelji imaju najviše posla. A kao da to nije dovoljno onda još i pojedinci dovoze sa strane svoj otpad stvarajući pravo ruglo u centru grada.

Svojedobno je bilo govora o tome kako Grad Slavonski Brod razmišlja postaviti u blizini Korza dvije velike podzemne platforme koje bi omogućile spuštanje kontejnera pod zemlju te korištenje spremnika samo za registrirane korisnike. Takva jedna platforma je napravljena uz novi autobusni kolodvor. Opravdanost postavljanja takvih platformi, zbog kroničnog nedostatka prostora, uz tri nebodera na Korzu ne bi trebala biti upitna. S druge strane, ulaganje Grada u postavljanje podzemnog spremnika na Trgu Stjepana Miletića možda i nije nužno.

Umjesto u kontejnere, otpad se može odlagati u kante koje će korisnici držati u svome prostoru, ili se otpad može stavljati u tipske plastične vreće Komunalca.

Obzirom da navedene spremnike koriste uglavnom ugostitelji sa Korza, moguće je potpuno maknuti te kontejnere sa navedene lokacije i uspostaviti drugačiji model prikupljanja otpada od proizvođača otpada sa nekada „najljepšeg trga u Hrvatskoj". Naime, umjesto u kontejnere, otpad se može odlagati u kante koje će korisnici držati u svome prostoru, ili se otpad može stavljati u tipske plastične vreće Komunalca.

Kupovinom tih vreća (40-120 litara), čija se cijena kreće od 4,56 do 13,56 kn po komadu, korisnici ujedno plaćaju odvoz otpada. Pored crnih vreća za miješani komunalni otpad, koje se moraju kupiti, korisnici mogu dobiti besplatne vreće za zbrinjavanje korisnog otpada (papir, plastika i staklo). S tim da, navodno, crne vreće za otpad ne idu na deponiju već se sadržaj istih prazni i onda taj otpad ide na deponiju, a crne vreće se razvrstavaju kao plastični otpad.

Navedene kante i/ili vreće sa otpadom, korisnici bi ostavljali na samom Korzu, na prethodno dogovorenim mjestima te bi ih potom manja vozila Komunalca (zapremnine od 5 do 7 kubika) odvozila prema predviđenom rasporedu. Učestalost pražnjenja može biti i tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda, petak), ovisno od procjene Komunalca i utvrđenih potreba korisnika. Dakako, odvoz otpada sa Korza morao bi se odvijati u ranim jutarnjim satima, kada je najmanje ljudi na tom prostoru.

Micanje kontejnera sa Trga Stjepana Miletića i uređenje toga prostora unaprijedilo bi ne samo izgled najužeg centra grada, već i poslovno okruženje za ugostitelje na Korzu, kojima zasigurno ti spremnici ne donose dodanu vrjednost. Dapače. Bez obzira što ugostitelji najviše i koriste te spremnike.

FOTO: Zaštitno spremište sa kontejnerima za otpad u dvorištu poslovne zgrade u centru Slavonskoga Broda je primjer dobre prakse i uredne brige o otpadu

Što mogu građani i poslovni subjekti napraviti u Slavonskom Brodu?

• Uvesti svoje kontejnere i kante za otpad unutar vlastite parcele (dvorišta)

• Zakupiti javnu površinu od Grada

• Postaviti na javnoj površini tipska zaštitna spremišta za spremnike

• Puno više odvajati otpad

• Više koristiti tri gradska reciklažna dvorišta u koja se može besplatno odvesti većina otpada

Što može Grad napraviti?

• Donijeti odluku o micanju spremnika za otpad sa javne površine

• Za neke višestambene zgrade koje nemaju dovoljno prostora na svojoj parceli omogućiti najam javne površine

• Spremnike na javnoj površini postaviti u tipska spremišta

• Kažnjavati nepoštivanje gradskih odluka o zbrinjavanju otpada

• Zabraniti kontejnere na Trgu S. Miletića 

• Uspostaviti Kontrolni centar i postaviti, sukladno zakonskm propisima, značajan broj video kamera po cijelom gradu 

• Za uspostavu Kontrolnog centar osmisliti projekt i isti kandidirati prema europskim fondovima

• Educirati građane o zbrinjavanju otpada

• Izgraditi kompostanu i sortirncu

Što može TD Komunalac napraviti?

• Izvoditi radove postavljanja tipskih spremišta za kontejnere

• Kupiti tipska spremišta za kontejnere

• Podijeliti kante za otpad korisnicima na Korzu te imati učestaliji odvoz otpada (npr. tri puta tjedno)

• Sa manjim komunalnim vozilima odvoziti otpad sa Korza, kako sama podloga Korza ne bi se još više oštetila

• Educirati građane o zbrinjavanju otpada

• Uz pomoć Grada, izgraditi kompostanu i sortirnicu