Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 11 - POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK
Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to područje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha istodobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje. Danas se osobita pozornost poklanja poboljšanju sigurnosti i kvalitete hrane, očuvanju okoliša, obnovi i razvitku ruralnih područja, očuvanju kulturnog blaga i tradicionalnih običaja. Promiče se ruralni razvoj uključujući seoski turizam, tradicionalne obrte, poboljšanje infrastrukture, kao i promicanje kvalitetnih ekoloških i autohtonih poljoprivrednih proizvoda.
Promjene za Hrvatsku Primjena zakonodavstva Europske unije pozitivno će se odraziti na poljoprivrednike i prehrambenu industriju, kao i na potrošače.
Pristup većem tržištu i europskim fondovima Hrvatska je s Europskom unijom uskladila svoje propise kojima regulira proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda na zajedničkom tržištu, kao i trgovinu s trećim zemljama. Članstvo u Europskoj uniji značit će također slobodan pristup unutarnjem tržištu, kao i mogućnost korištenja fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak. Hrvatskim poljoprivrednicima bit će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Očekivane koristi od članstva u Uniji uključuju širenje tržišta i povećanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, uključujući veću stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda i učinkovitiju administraciju. Osim toga, reformirana poljoprivredna politika pridonijet će racionalizaciji hrvatskog poljoprivrednog proračuna, olakšat će planiranje, a time i poboljšati poslovanje u poljoprivredi. Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima pružit će se prilika da se bez sadašnjih trgovinskih zapreka natječu na velikom unutarnjem tržištu s proizvođačima Europske unije. Stoga je glavni izazov na ovom području prilagodba hrvatskih poljoprivrednika uvjetima otvorenog zajedničkog tržišta Unije s oko 500 milijuna potrošača.
Poticaji U Hrvatskoj će se pristupanjem Europskoj uniji tako primjenjivati sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, u kojemu poticaji više neće ovisiti o količini proizvodnje, već o poštivanju dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje (višestruka sukladnost). Pritom će se zadržavati vezana plaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) te za ovce i koze (543 tisuća grla). Da bi ostvarili prava na izravna plaćanja, poljoprivrednici će morati ispuniti određene zahtjeve, u skladu s propisima višestruke sukladnosti. Radi lakše prilagodbe Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem će poljoprivrednik ostvarivati pravo na poticaj čak i ako se – do isteka tog perioda – i ne bude pridržavao određenih propisa. Osnovne su koristi članstva u Uniji: financiranje izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja iz poljoprivrednih fondova Unije te korištenje europskih sredstava za restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje, čime će se rasteretiti nacionalni proračun; podizanje konkurentnosti poljoprivrede.
Izravna plaćanja Hrvatska će nakon pristupanja Europskoj uniji zadržati postojeću razinu izravnih plaćanja (između 300 i 400 milijuna eura). U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima povećavat će se, dok će se dio financiran iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. Udio Unije bit će 25% u prvoj godini članstva, 30% u drugoj, 35% u trećoj i 40% u četvrtoj godini članstva. Od pete godine nadalje, taj će se postotak povećavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dostigao 100%.
Ruralni razvoj Osim toga, Hrvatskoj će unutar poljoprivrednih fondova Europske unije biti na raspolaganju značajna sredstva za financiranje mjera ruralnog razvoja. Nadalje, nakon pristupanja Uniji, povrh iznosa predviđenih za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvatskoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura godišnje za vinogradarstvo te 9,6 milijuna eura u narednom desetogodišnjem razdoblju za minirane i minski sumnjive površine, koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni. Naši poljoprivrednici i ruralne zajednice već su imali priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Unije, čime su ne samo dobili financijsku pomoć, nego su također stekli znatno iskustvo i znanje za buduće uspješno korištenje proračunskih sredstava Unije.
Agencija za plaćanja Osnivanjem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hrvatska je dobila tijelo koje će biti temeljna poveznica između hrvatskih poljoprivrednika te nacionalnih institucija i institucija Europske unije, koje kroz svoje programe financiraju razvoj tog značajnog sektora. Agencija detaljno obrađuje korisničke zahtjeve, odobrava a potom i pravodobno isplaćuje novčane poticaje i naknade svojim krajnjim korisnicima, u skladu s nacionalnim i europskim propisima.
Prijelazne mjere U prve tri godine članstva Hrvatska će imati pravo da isplaćuje određene nacionalne potpore za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, iako te potpore nisu dio zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Imat ćemo i pravo korištenja nacionalne rezerve, tj. Utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.
Zaštita i registracija proizvoda Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja registrira i zaštiti na razini Unije poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut). Na zajedničkom tržištu Unije moći će se prodavati "pekmez", tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. U listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će također uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.
Pregovaračka poglavlja ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
1. IZRAVNA PLAĆANJA I OSTALE POTPORE U POLJOPRIVREDI
Utvrđeno referentno razdoblje. Hrvatska je osigurala da razdoblje 2005–2007. Bude referentno za biljnu i stočarsku proizvodnju. Iznimka je proizvodnja mlijeka, gdje je kao referentno razdoblje određena 2007. godina, i proizvodnja šećera, gdje je referentno razdoblje 2004–2008. Referentno razdoblje služi za izračunavanje financijske omotnice za izravna plaćanja koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon pristupa Europskoj uniji, kao i za izračunavanje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera.
Financijska omotnica za minirano poljoprivredno zemljište. Slijedom svoje specifične situacije zbog Domovinskog rata, Hrvatska je osigurala da se u izračun financijske omotnice za izravna plaćanja uključi minirano i minski sumnjivo poljoprivredno zemljište koje se nije moglo koristiti u referentnom razdoblju. U proračunu Europske unije za minirano i minski sumnjivo zemljište predviđena je rezerva, svota od 9,6 milijuna eura (na temelju podataka o razminiranom zemljištu u razdoblju 2005–2009. i stanju miniranih površina od 1. siječnja 2010).
Korištenje nacionalne rezerve. Hrvatska je osigurala mogućnost korištenja nacionalne rezerve (pod uvjetom da nacionalna rezerva ne iznosi više od 20% vrijednosti nacionalne omotnice), tj. utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana, u okviru modela jedinstvenih plaćanja (eng. single payment system – SPS) sukladno propisima Europske unije. SPS-model je sustav izravnih plaćanja koji nije povezan s proizvodnjom, a pravo na potporu ostvaruje se na temelju utvrđenih prava na plaćanja izračunatih na temelju obujma proizvodnje i ostvarenih plaćanja iz referentnog razdoblja (za Hrvatsku je to, ovisno o proizvodnji, dio plaćanja iz 2011. i dio plaćanja iz 2012. godine). Pritom se u prava na plaćanja ne uračunava moguće povećanje ili do neke mjere smanjivanje proizvodnje u idućem razdoblju. Proizvođači u SPS-modelu imaju slobodu izbora što proizvoditi, a obvezni su zadovoljavati uvjete višestruke sukladnosti (eng. cross-compliance), što znači da moraju ispunjavati propisane uvjete povezane sa zaštitom okoliša, zdravljem ljudi, životinja i bilja te s dobrobiti životinja, kao i uvjete povezane s dobrom poljoprivrednom i okolišnom praksom.
Postupno usklađivanje s propisima o višestrukoj sukladnosti. Hrvatska je osigurala postupnu primjenu određenih propisa Europske unije koji se tiču zahtjeva koje su poljoprivrednici dužni ispuniti radi ostvarivanjaprava na izravna plaćanja, u skladu s propisima višestruke sukladnosti na način da:
• uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdravljai zdravlja životinja te označavanja i registracije životinja postanu obveza uostvarivanju prava na izravna plaćanja od 1. siječnja 2014. godine;
• uvjeti glede javnog zdravlja te zdravlja životinja i bilja, kao i izvješćivanja o bolestima postanu obveza u ostvarivanju prava na izravna plaćanja od 1. siječnja 2016. godine;
• uvjeti glede dobrobiti životinja postanu obveza u ostvarivanju prava na izravna plaćanja od 1. siječnja 2018. godine.
Tim modelom omogućit će se da se kroz prijelazno razdoblje zahtjevi višestruke sukladnosti uvode postupno, posebice zbog potreba provedbe nužne edukacije, informiranja i pripreme velikog broja poljoprivrednih gospodarstava, te funkcionalne uspostave cijelog sustava.
100 eura: minimum godišnjih izravnih plaćanja. Hrvatska je osigurala da se kao minimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih plaćanja u određenoj godini za korisnike izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos od 100 €.
Namjera je da se na korisnike izravnih plaćanja u Hrvatskoj primijeni isključivo kriterij vrijednosti ukupnog iznosa izravnih plaćanja, to jest prag od 100 € po korisniku.
100 eura: minimum godišnjih izravnih plaćanja. Hrvatska je osigurala da se kao minimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih plaćanja u određenoj godini za korisnike izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos od 100 €.
Mogućnost primjene dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja do punog iznosa potpore od prve godine članstva. U prvih deset godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji izravna plaćanja poljoprivrednicima postupno će prelaziti s nacionalnih sredstava na europske fondove. U skladu s time, nakon što Hrvatska postane članicom Europske unije, iznos kojim će Europska unija iz svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja povećavat će se na sljedeći način tijekom desetogodišnjeg razdoblja: 25% od cjelokupnog iznosa za izravna plaćanja prve godine članstva, 30% druge, 35% treće i 40% četvrte godine, a nakon toga desetpostotno povećanje svake naredne godine. S obzirom na to Hrvatskoj je zbog takvog postupnog porasta udjela financiranja izravnih plaćanja nacionalne omotnice iz poljoprivrednih fondova Europske unije odobrena primjena dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja do punog (100%) iznosapotpore od prve godine članstva. To znači da će Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju, od prve godine članstva, zadržati istu razinu izravnih plaćanja koja se danas isplaćuju (oko 373 milijuna eura). Puni iznos potpore od prve godine članstva omogućit će ravnopravnu poziciju hrvatskim poljoprivrednicima na jedinstvenom europskomtržištu poljoprivredno‑prehrambenihproizvoda i njihovo uključivanje na to tržište bez naglih šokova izazvanih promjenama razine potpore, odnosno veću stabilnost dohotka od poljoprivrede. Treba također napomenuti da, za razliku od Hrvatske, uprošlom, petom valu proširenja, nijednoj državi nije odobrena tzv. dopuna financijske omotnice sredstvima iz nacionalnog proračuna do 100% tj. do punog iznosa.
Državna pomoć produžena za još 3 godine. Hrvatska je osigurala da joj se u prijelaznom razdoblju od 3 godine od dana pristupanja Europskoj uniji dozvoli primjena mjera državne pomoći koje su bile na snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati u statusu postojeće državne pomoći, uz obvezu da u roku od najviše četiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji popis postojećih mjera državne pomoći. Ovo znači da će u razdoblju od tri godine od pristupanja Uniji Hrvatska imati pravo isplaćivati određene mjere nacionalne državne pomoći koje nisu dio zajedničke politike Europske unije. Te se mjere odnose na šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.
Izravna plaćanja za krave dojilje, ovce i koze. Hrvatska je osigurala mogućnost isplate izravnih plaćanja povezanih s brojem grla za najviše 105.270 grla krava dojilja te za najviše 542.651 grla ovaca i koza. Hrvatska temelji ovaj zahtjev na broju krava dojilja te ovaca i koza za koje je ostvareno pravo na izravna plaćanja u proizvodnim godinama 2009. i 2010, kao i na očekivanom smanjenju prihvatljivog broja životinja u skladu s planiranim manjim modifikacijama nacionalnih propisa za razdoblje od 2011. godine. Hrvatska već dugi niz godina primjenjuje plaćanja po grlu za krave dojilje te ovce i koze. Stoga je predviđeno zadržavanje sustava proizvodno vezanih plaćanja za krave dojilje, ovce i koze.
2. TRGOVINSKI MEHANIZMI
Zbog postojećih trendova u razmjeni sa zemljama Europske unije koji ukazuju na mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz država članica Unije nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pregovorima osigurala pravo primjene zaštitnih mehanizama koji stoje na raspolaganju drugim državama članicama Europske unije, jer bi se u suprotnome našla u neravnopravnom položaju na europskom zajedničkom tržištu. Slijedom navedenog, postignuto je sljedeće:
Izvozne subvencije i posebne zaštitne mjere. Hrvatska je osigurala danom pristupanja Europskoj uniji pravo primjene svih odredaba pravne stečevine Europske unije koje se tiču korištenja izvoznih subvencija i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih trgovinskih mjera koje stoje na raspolaganju državama članicama Unije.
3. UREĐENJE TRŽIŠTA PO SEKTORIMA
Zaštitne mjere od povećanog unosa proizvoda. Hrvatska je osigurala danom pristupanja Europskoj uniji pravo primjene zaštitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog povećanog unosa proizvoda iz drugih država članica Unije.
Šećer. Hrvatska je osigurala godišnju proizvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u visini od 192.877 tona. Hrvatska je osigurala za prijelazno razdoblje od tri godine od dana pristupanja Europskoj uniji nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šećera za rafinaciju u visini 40.000 tona godišnje uz plaćanje carine od 98 € po toni. Tražena kvota u visini od 40.000 tona odgovara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska organizacija. Hrvatska je osigurala da se kao kriterij za priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju sirovog šećera u slučaju Hrvatske ne primjenjuje razdoblje koje je inače predviđeno pravnim propisima Europske unije, već da se uzme u obzir prosječno ostvarena rafinacija u razdoblju 2007–2008. Sve tri hrvatske šećerane proizvode šećer iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer, čime osiguravaju optimalno korištenje svojih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno dobivanja uvoznih licenci, i nakon pristupanja Europskoj uniji.
Mlijeko.Hrvatska je osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od 750.000 tona te dodatnu kvotu za restrukturiranje u sektoru mljekarstva u visini 2% nacionalne kvote koja bi Hrvatskoj bila na raspolaganju od 1. travnja prve kvotne godine nakon pristupanja Europskoj uniji u mjeri u kojoj je u razdoblju 2009–2012. Smanjena potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda na gospodarstvima. Nadalje, s obzirom na promjene u sustavu uređenja tržišta mlijeka uvedene promjenom pravnih propisa Europske unije, Hrvatska je osigurala da joj se prilikom pristupanja Europskoj uniji odobri jednokratno povećanje kvote u iznosu od 2%, sukladno povećanju mliječne kvote od 1% godišnje koje je odobreno državama članicama Unije tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s proizvodnom godinom 2013/2014.
Mliječna mast. Hrvatskoj je odobren referentni udio mliječne masti u mlijeku u iznosu od 4,07%, to jest 40,7 g/kg mlijeka.
Zaštićene oznake izvornosti. Hrvatska je osigurala uvrštenje sljedećih zaštićenih oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće pravne propise Europske unije:
1. Dalmatinska zagora
2. Dingač
3. Hrvatsko primorje
4. Istočna kontinentalna Hrvatska
5. Hrvatska Istra
6. Moslavina
7. Plešivica
8. Hrvatsko Podunavlje
9. Pokuplje
10. Prigorje-Bilogora
11. Primorska Hrvatska
12. Sjeverna Dalmacija
13. Slavonija
14. Srednja i Južna Dalmacija
15. Zagorje-Međimurje
16. Zapadna kontinentalna Hrvatska.
Uvrštena vinogradarska područja. Hrvatska je osigurala uvrštavanje svojih vinogradarskih područja u odgovarajuće pravne propise Europske unije:
• zona B – površine pod vinogradima u podregijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje
• zona CI – površine pod vinogradima u podregijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija
• zona CII – površine pod vinogradima u podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija, Srednja i Južna Dalmacija.
Uvrštene tradicionalne oznake. Hrvatska je osigurala uvrštavanje sljedećih tradicionalnih oznaka na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa Europske unije:
• "kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom" ili "kvalitetno vino KZP" (uz ovaj izraz može stajati "mlado vino", "arhivsko vino", "desertno vino");
• "vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom" ili "vrhunsko vino KZP"; (uz ovaj izraz može stajati "arhivsko vino", "desertno vino", "kasna berba", "izborna berba", "izborna berba bobica ", "izborna berba prosušenih bobica", "ledeno vino"). Hrvatska je osigurala da se u Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa Europske unije uključe tradicionalne oznake:
• "kvalitetno biser vino"
• "vrhunsko pjenušavo vino".
Opolo, Plavac, Bermet, Mlado vino portugizac. Hrvatska je osigurala da se tradicionalne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa Europske unije. Hrvatska je usto osigurala da se aromatizirano vino Bermet definira u odgovarajućempropisu Europske unije i uključi na spomenutu listu sa svojom zemljopisnom oznakom kao "Samoborski bermet". U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado vino portugizac Hrvatska je osigurala da se vina stavljena na tržište ili označena tom oznakom prije dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji mogu prodavati do iskorištenja zaliha.
Tradicionalni izrazi za vino. Hrvatska je osigurala da se hrvatski tradicionalno korišteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće propise Europske unije, čime se omogućuje njihovo daljnje korištenje i nakon pristupanja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na razini Europske unije.
Financijska omotnica za sektor vina. Hrvatska je osigurala da se za obračun financijske omotnice za vinarski sektor, predviđene za financiranje programa u vinogradarstvu, koriste podaci o proizvodnji vina u referentnom razdoblju 2005–2007. te podatak o površini pod vinogradima u 2007. godini. U skladu s tim Hrvatskoj je odobren iznos od 10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu za vinarski sektor. Vinarski sektor je važan gospodarski sektor s dugom tradicijom u Hrvatskoj. Hrvatskoj je utvrđena financijska omotnica za vinarski sektor sukladno metodologiji izračuna vinske omotnice za sve države članice Europske unije u kojima se proizvodi vino od grožđa iz vlastitih vinograda. Omotnica će se koristiti u skladu s propisima Europske unije, tj. za financiranje programa u vinarskom sektoru.
Jaka alkoholna pića. Hrvatska je osigurala uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise Europske unije sljedećih jakih alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.
Marmelada. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, u razdoblju od dana pristupanja Europskoj uniji do iskorištenja zaliha, proizvoda pod nazivima "domaća marmelada" i "ekstra domaća marmelada". Nakon isteka prijelaznog razdoblja, marmelada će se i dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je izrađena od citrusnog voća. Marmelade od ostalog, dakle necitrusnog voća će se i dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod novim nazivom, "džem" i "ekstra džem". Na tržištu Europske unije proizvod pod nazivom "marmelada" ima različite parametre kakvoće i proizvodi se isključivo iz citrusnog voća u odnosu na proizvod koji se pod istim nazivom proizvodi u Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj se proizvod pod nazivom "marmelada" proizvodi i od drugih vrsta voća. Uzimajući u obzir navike hrvatskih potrošača kao i potrebe proizvođača da se usklade s novim zahtjevima, potrebno je prijelazno razdoblje do iskorištenja zaliha za stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda pod nazivima "domaća marmelada" i "ekstra domaća marmelada".
Pekmez. Hrvatska je osigurala mogućnost stavljanja na zajedničko tržište Europske unije tradicionalnog hrvatskog proizvoda pod nazivom "pekmez", koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. Proizvod pod nazivom "pekmez" je tradicionalan proizvod u Hrvatskoj. Budući da se takav proizvod ne proizvodi u Europskoj uniji i nije propisan pravnim propisima Europske unije, u interesu potrošača je daljnja proizvodnja ovoga proizvoda. Trend porasta proizvodnje (sa 297.000 kg u 1998. godini na 662.000 kg u 2007. godini), prepoznatljivost te visoka kvaliteta proizvoda razlozi su zbog kojih se traži mogućnost stavljanja tog proizvoda pod nazivom "pekmez" na hrvatsko tržište i zajedničko tržište Europske unije.
4. POLITIKA KVALITETE
Za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji na dan pristupanja Europskoj uniji budu već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razini bilo oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla ili oznakama tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut i sl.), Hrvatska je postigla da se zahtjevi za njihovu registraciju na razini Europske unije mogu predati i do 12 mjeseci od dana pristupanja.
5. RURALNI RAZVOJ
Potpore samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima i potpore za uspostavu proizvođačkih organizacija. Hrvatska je osigurala mogućnost da u prijelaznom razdoblju financira mjere potpore za pretežno samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva te za uspostavu proizvođačkih organizacija sredstvima Europskog poljoprivrednog fondaza ruralni razvoj (EAFRD) do 31. prosinca 2017. godine, a s obzirom na strukturne poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi.
Financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Hrvatska je osigurala mogućnost da u novom programskom razdoblju (2014–2020) planira za polovicu manje sredstava za provedbu mjera ruralnog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od trenutačno važećeg obaveznog minimuma, a s obzirom na početak primjene LEADER pristupa u ruralnom razvoju u smislu financiranja rada lokalnih akcijskih grupa i realizacije njihovih projekata sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).
Nitratna direktiva. Hrvatska je osigurala mogućnost da u novom programskom razdoblju (2014–2020) financira sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) većim intenzitetom potpore (do maksimalnih 75%) one projekte koji su povezani s provedbom Nitratne direktive (rukovanje stajskim gnojivom), a s obzirom na potrebu ispunjenja europskih standarda u zaštiti okoliša i činjenicu da takvi projekti ne generiraju dobit u ekonomskom pogledu.
Od IPARD-a do Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ex-post evaluacija programa IPARD je obveza koja proizlazi iz međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osigurala mogućnost financiranja te aktivnosti sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u novom programskom razdoblju. Hrvatska je osigurala mogućnost da se sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) tijekom 2014, 2015. i 2016. godine sufinanciraju izravna plaćanja, a s obzirom na činjenicu visoke razine izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu rasterećenja državnog proračuna u prvim godinama članstva u Europskoj uniji.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
don_Luka12.01.2012. u 19:06
Predugačak tekst koji nam ne može objasniti kako smo uspjeli prepoloviti proizvodnju mesa i mlijeka u odnosu na predratnu, i još nam objašnjava kako je ovakova prepolovljena proizvodnja proglašena zatečenim stanjem koje se više ne smije povećavati. Ugovorom smo se... Prikaži sve obavezali da ćemo iz EU morati uvoziti najnekvaliteniju govedinu i mlijeko iz EU.
-