Politika : Europska unija

Objavljeno: 3.3.2014. u 0:04
Prikaza: 2750
|
Autor: Borislav Stipić

Interview: Davor Ivo Stier

Dignitet, solidarnost, razvoj

Borislav Stipić
Foto: Borislav StipićIvo Stier u Slavonskom Brodu
  • Borislav Stipić
  • Tomislav Delić
  • Borislav Stipić
  • Tomislav Delić
  • Borislav Stipić
  • Borislav Stipić

Ekskluzivno za sbplus 28. veljače 2014. razgovarali smo s Davorom Ivom Stierom koji Europski parlament ne koristi kao govornicu za obraćanje svojim biračima u Hrvatskoj, već za konkretne inicijative, a s građanima se izravno susreće i razgovara u svoje 'slobodno vrijeme'.

Gospodine Stier, širi povod za ovaj razgovor nakana je posjetiteljima Sbplusa pružiti informaciju o čitavom nizu susreta i programa u kojima danas sudjelujete na području Brodsko-posavske županije… 

Stier: Zajedno s kolegama iz HDZ-a, odlučili smo, naravno nakon što od ponedjeljka do četvrtka ili srijede, ovisno o tjednu, odradimo naš posao u Parlamentu, preostale dane biti u kontaktu s hrvatskim građanima. Naime, smatramo kako ne možemo dobro raditi naš posao ako nismo u jednom otvorenom dijalogu s ljudima gdje možemo dobiti izravnu povratnu informaciju o tome kako oni vide naš posao, čuti komentare, pitanja, kritike ili prijedloge… i upravo u tom kontekstu danas sam u Slavonskom Brodu i u Brodsko-posavskoj županiji. Dakle, kako bih čuo građane, ali i da bih i ja njima prenio ono što smo mi do sada, u ovih prvih sedam mjeseci od kada smo ušli u EU Parlament, učinili.

Osobna karta (najkraće) 

Stier: Obitelj je iz Slavonije otišla odavno, tata je imao četiri godine, u Argentinu gdje sam ja 1972. rođen i 1990. došao prvi puta u Hrvatsku. Od 1996. godine do 2011. bio sam u hrvatskoj diplomaciji, bio sam u Veleposlanstvu u Washingtonu i u Bruxellesu (misija pri NATO). Radio sam na ulasku Hrvatske u NATO i na deblokadi političkih prepreka koje smo imali, prvenstveno sa Slovenijom, oko pregovora s Europskom unijom. Od 2011. zastupnik sam u Hrvatskome saboru, a od 2013. zastupnik u Europskom parlamentu.

Nakon Vašeg osobnog iskustva i poznavanja rada, primarno Europskog parlamenta, možete li reći ima li istine u onoj metafori po kojoj je Hrvatska litra dobrog vina u 100 litara vode. Kakav je to gemišt? 

Do našega ulaska u EU parlamentu nije se govorilo o unitarizmu u BIH i o položaju hrvatskoga naroda. Kad smo mi došli, naš nacionalni interes uklopili smo, artikulirali unutar zajedničke europske politike.

Dignitet, čiji, čega?

Stier: Dakle, ono što je jasno – nama bi bilo puno gore da nismo ušli u Europsku uniju, da smo čekali Srbiju i onda, u paketu, ulazili u Europsku uniju. Svjestan sam kako EU nije rješenje za sve naše probleme i da neće nitko umjesto nas napraviti 'domaću zadaću' , ali isto tako da nam EU pruža instrumente korištenjem kojih možemo biti uspješniji. Jedna Poljska, na primjer, postala je puno utjecajnija i ojačala vlastitu državnost nakon što je ušla u NATO i EU – jer je to znala iskoristiti. Dakle, bit je u tome da želimo i da znamo naše nacionalne interese artikulirati u Europi. Dakle, ne treba Europu gledati kao neku ideologiju koja bi trebala biti anacionalna. Naprotiv – Europska unija nam treba biti jedan instrument da bi mi jačali hrvatske pozicije i ukoliko to učinimo, takvom politikom mi doista možemo imati i imat ćemo koristi od članstva u Europskoj uniji. Jedan primjer: Do našeg ulaska u Europski parlament, u svim dokumentima ili raspravama u politici se, na primjer prema Bosni i Hercegovini, uglavnom isključivo gledalo da ne dođe do komadanja Zemlje i da je separatizam loš. Ali, ništa se nije govorilo o unitarizmu, i o položaju hrvatskog naroda. Kad smo mi došli, krenili, mi smo naš nacionalni interes uklopili, artikulirali unutar zajedničke europske politike. To znači, ako imate jasan cilj, možete iskoristiti i Europsku uniju za ostvarivanje i nacionalnih ciljeva i nacionalne politike. Ali to morate znati i željeti i činiti.

Svoj rad u Europskom parlamentu Vi osobno sažimate u tri riječi: dignitet, solidarnost i razvoj. Možemo li to raščlaniti pa, redom – dignitet, čiji, čega? Zapravo, pitao bih Vas ovako: U Europskom parlamentu, na Vašu inicijativu i u suradnji s njemačkim zastupnikom Berndom Posseltom, prošle godine prvi puta obilježena je obljetnica pada Vukovara. 

Stier: Važnost ovoga je u tome što su, prvi puta, svi europarlamentarci, na našu inicijativu, poklonili Vukovarskoj Žrtvi. To je važno jer pokazuje kako je Hrvatska u Europsku uniju ušla s vlastitim vrijednostima i identitetom, a to jesu upravo vrijednosti Domovinskoga rata, i to smo potvrdili i tom izložbom, odnosno obilježavanjem pada Vukovara u samom sjedištu Europskoga parlamenta. Naravno, EU je puno toga, i mnogi ju doživljavaju kroz fondove i kroz ekonomske prilike koje se otvaraju, ali važno je da se mi ne utopimo u toj EU, da budemo svjesni i naših vrijednosti i da njih prezentiramo i u Europi, i da to bude prihvaćeno, i upravo zbog toga je ova izložba za mene bila toliko važna, i izuzetno mi je drago što sam to mogao učiniti i s prijateljem Berndom Posseltom iz Bavarske.

Presedan kao test za slučajeve poput Veljka Marića

Vašom inicijativom u EP dogodio se presedan - rezolucija kojom prvi puta EP traži poštivanje ljudskih prava hrvatskog državljanina. 

Ivo Stier i Borislav Stipić(Foto: Tomislav Delić)
Stier: To je bila zajednička inicijativa mađarske kolegice Kinge Gál i moja, jer se radi o Elődu Tóásóu, državljaninu Mađarske i Mariu Tadiću, državljaninu Republike Hrvatske koji je i hrvatski branitelj iz 1. gardijske brigade. Oni su već pet godina, protupravno, zatočeni u Boliviji – njegova supruga i sin, kojega nije ni upoznao i koji su, inače, ovdje u Slavoniji, čekaju pošteno suđenje, i bilo je važno da Europski parlament pošalje vrlo jasnu poruku bolivijskim vlastima da se moraju poštivati ljudska prava, odnosno da suđenje mora biti pošteno i nepristrano što do sada nije bio slučaj jer su oni tamo protupravno zatočeni. Mi nismo suci – o njegovoj krivici, ili nevinosti, mora odlučiti sud, ali EU traži da građane, Hrvatske i Madžarske, koji su, onda, i građani EU, da se poštuju njihova ljudska prava i pravo na nepristrano suđenje. Druga dimenzija tog slučaja je to što je za mene to bio prvi test i presedan kako bih stvorio koaliciju unutar EU Parlamenta za druge slučajeve hrvatskih državljana koji su u vrlo čudnim pravosudnim procesima u zemljama izvan EU. Konkretno mislim na Veljka Marića. Sud u Beogradu koji je proglasio nadležnost u slučaju u kojem su isključivo povezani hrvatski državljani, i koji se dogodio u hrvatskoj, po meni je apsolutno neprihvatljiv princip univerzalne jurisdikcije, i to je još jedna stvar koju ću nastojati nastaviti u okviru Odbora za građanske slobode. 

HDZ je pučka stranka, po definiciji šira stranka desnoga centra, šira čak i od demokršćanstva, ali koja u svojoj okosnici, naravno, ima i demokršćanske elemente koje ja zastupam i promičem. U tom smislu i moje političko djelovanje potpuno je u skladu i s vizijom HDZ-a, kao moderne stranke desnoga centra.

Krajem listopada prošle godine usprotivili ste se izvješću zastupnice te potpredsjednice Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Edite Estrele o "Spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima". Je li razlog tomu Vaš osobni svjetonazorski stav, možda baštinjen iz obitelji, ili se tu radi i o političkom stavu koji izvire iz HDZ-ovog ideološkog postava. 

Stier: I jedno i drugo. Kao kršćanski demokrat, naravno, za poštivanje sam digniteta svake ljudske osobe i poštivanje prava i u primjeru Jage Stojak da odbije sudjelovati u pobačaju pozivajući se na priziv savjesti, što je pravo koje svaki hrvatski državljanin ima i po Povelji o temeljnim pravima Europske unije. Stoga, Jaga Stojak je protupravno izbačena s posla, i drago mi je što je pozivajući se i na tu Povelju EU, evo, vraćena na posao. HDZ je pučka stranka, po definiciji šira stranka desnoga centra, šira čak i od demokršćanstva, ali koja u svojoj okosnici, naravno, ima i demokršćanske elemente koje ja zastupam i promičem, tako te smatram da u tom smislu i moje političko djelovanje potpuno je u skladu i s vizijom jednog modernog HDZ-a, moderne stranke desnoga centra koja će u pitanjima zaštite prava i dostojanstva ljudske osobe biti vrlo snažna u poštivanju ovih univerzalnih vrijednosti koje proističu iz naše kršćanske tradicije a koji će, nadahnuti i socijalnim naukom Crkve, u ekonomskim pitanjima  zauzeti se za socijalno tržišno gospodarstvo, dakle za slobodno tržište koje se neće okrenuti protiv društva i protiv Države, nego će voditi računa i da se socijalna prava poštuju.

Zajedničko djelovanje Stiera i Picule 

U suradnji s Toninom Piculom pokrenuli ste inicijativu za prihvaćanje Rezolucije koju je sastavila Doris Pack a koja je rezultirala time da je po prvi puta Europski parlament osudio sarajevski, odnosno bošnjački i bosansko-unitaristički centralizam. Po pisanju nekih medija, tu suradnju s Piculom, kao i vaše zajedničko sudjelovanje na obilježavanju našeg ulaska u EU Washingtonu Vama je zamjerio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, jednako kao što je Toninu Piculi istu stvar zamjerio predsjednik SDP-a Zoran Milanović? 

Stier: Moje djelovanje u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta i suradnja s Toninom Piculom potpuno je u skladu s politikom HDZ-a koju je, evo, i predsjednik Karamarko na susretu HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Mostaru prošloga ljeta najavio, a i posebno, sâm predsjednik Karamarko javno je rekao kako je zadovoljan mojim radom u Europskom parlamentu. Suradnja s Piculom je upravo stoga što smatram kako bi bilo nelogično od Hrvata u BiH tražiti suradnju oko strateških pitanja nacionalnog interesa surađuju i da se ne dijele, a da mi tu istu suradnju, bez obzira na naše stranačko opredjeljenje, ne možemo ostvariti ovdje u Republici Hrvatskoj. Nisam ja manji HDZ-ovac, niti je Picula manji socijaldemokrat ako zajedno možemo učiniti nešto što je dobro za položaj hrvatskog naroda u BiH. Bitno je kakva je ta politika, a mi smo u toj Rezoluciji vrlo jasno označili da je to politika potpore hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, politika koja osuđuje i separatizam i centralizam i koja nudi federalna rješenja koja će omogućiti svakom konstitutivnom narodu, pa tako i Hrvatima u BiH, da mogu izabrati svoje legitimne predstavnike. Ta Rezolucija ne bi mogla biti ni usvojena kad ne bi bilo suradnje jer ja, kao HDZ-ovac, u EU parlamentu dio sam kluba zastupnika Europske pučke stranke koja, doduše, jest najveća grupacija u EU parlamentu, ali nema apsolutnu većinu, tako da za donošenje Rezolucije treba nam dijalog i dogovori i s drugim klubovima. To smo učinili na dobrobit Hrvata u BiH.

Generacije Nijemaca morale su plaćati ratnu odštetu, ne zbog toga što taj novac nekome može vratiti sina, oca ili brata, već zato što je to garancija da se takva politika nikada više neće ponoviti. Dakle, ako mlađim naraštajima želimo osigurati mir, mi moramo insistirati i na provedbi Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije.

Pitanje implementacije Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i Srbije 

Ovih dana aktualne su i teme uzajamnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid ali i početak pristupnih pregovora EU i Srbije. Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, neki dan, prilikom preuzimanja preslika (!?) zemljovida Hrvatske, u Beogradu, izjavila je žaljenje što tužbe nisu povučene… 

Stier: U Europskom parlamentu donijeli smo rezoluciju o Srbiji a u njoj je i amandman koji sam, zajedno s drugim kolegama, dao, a koji traži otvaranje arhive JNA baš zbog pitanja nestalih. Upravo u tim arhivama je ključ za rješavanje ovoga pitanja a Srbija ih nije otvorila i nije dala sve informacije. Zašto? Vjerojatno jer je svjesna kako bi time dala i dokaze o velikosrpskoj agresiji za vrijeme Slobodana Miloševića. Srbija, ako se doista želi europeizirati, mora se suočiti s tim razdobljem Miloševićeve agresorske politike, to osuditi, i sanirati posljedice. Zato sam tražio i od povjerenika Fülea, kroz zastupničko pitanje, da otvori i pitanje implementacije Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i Srbije iz 1996. godine čiji članak 7 regulira pitanje ratne odštete. Dakle, tražim da Srbija poštuje ono što je sama prihvatila i potpisala. Mislim kako ni jedan političar u Hrvatskoj, i to je moj odgovor na Vaše pitanje o poziciji i stavu ministrice Pusić, mislim da ni jedan političar u Hrvatskoj nema pravo odustati i ne provoditi ugovore koji su važeći. Bez obzira što je to potpisano za vrijeme Franje Tuđmana, to je važeći ugovor i Hrvatska mora insistirati na njegovoj implementaciji. Ne zbog otvaranja novih sukoba, već zbog izgradnje nove arhitekture mira na ovim prostorima. I Njemačka se europeizirala – ali generacije Nijemaca morale su plaćati ratnu odštetu ne zbog toga što taj novac nekome može vratiti sina, oca ili brata, već zato što je to garancija da se takva politika nikada više neće ponoviti. Dakle, ako mlađim naraštajima želimo osigurati mir, mi moramo insistirati i na provedbi Sporazuma o normalizaciji odnosa.

Ključ konkurentnosti i ključ za otvaranje novih radnih mjesta 

Jedno od Vaših glavnih područja rada u Europskom parlamentu je razvoj digitalne ekonomije. Ulaže li Hrvatska dovoljno u razvoj i istraživanje novih tehnologija i zašto bi baš taj sektor trebao biti važan? 

Stier: Taj sektor je važan jer je to ekonomija budućnosti. Za par godina 50 posto svih transakcija u svijet bit će preko Interneta. Internet ekonomija raste osam posto godišnje čak i u uvjetima ekonomske krize. Ona stvara najviše radnih mjesta. Ako Hrvatska ne prepozna taj segment ekonomije a, kako sam rekao, to je ekonomija budućnosti, mi jednostavno nećemo biti konkurentni ni uspješni u Europi. Zemlje poput Slovačke, Češke, baltičkih republikâ, upravo su kroz ulaganja u internet tehnologije omogućile brži rast ali danas preko 90 posto njihovih učenika u školama potpuno su educirani za Internet a mi smo na razini ispod Grčke, negdje oko 50 posto. Ulažemo svega 0,7 posto našeg BDP-a u istraživanje i razvoj a cilj EU je ulaganje od tri posto! U isto vrijeme jedna Kina ide prema pet posto BDP-a za istraživanje i razvoj. Tu je ključ konkurentnosti, tu je ključ za otvaranje novih radnih mjesta – pogotovo za mlade. Zato se zalažem da koristimo i europske fondove za edukaciju naših ljudi i za ulaganja u nove tehnologije.

Važnost izbora za EU parlament

Je li HDZ-ova lista kandidata za EU parlament definirana? S kim će HDZ koalirati? Gdje ste Vi u toj priči?

Stier: Uopće nisam opterećan s mojom pozicijom jer sam uvjeren kako se Hrvatskoj može služiti iz bilo koje pozicije. Ono u što sam apsolutno uvjeren jest da u Predsjedništvu HDZ-a sjede vrlo kvalitetni i odgovorni ljudi koji će znati sastaviti jednu vrlo kvalitetnu listu i koja će hrvatskim građanima ponuditi jednu novu nadu kako će HDZ i dalje biti taj hrvatski glas u Europskom parlamentu. 

Prošlosrpanjski izbori za EU parlament u Hrvatskoj imali su najslabiji mogući odaziv uz iskazano izrazito nezadovoljstvo (oko 5 % nevažećih listića!) – očekujete li sličnu situaciju i na predstojećim izborima?

Stier: Prošli puta Vlada je namjerno išla prema niskoj izlaznosti jer nije htjela europske i lokalne izbore održati iste nedjelje, već ih je razdvojila a pri tom nije vodila nikakvu institucionalnu kampanju da bi naši građani uopće znali da se održavaju izbori. Vidimo – tu grešku, ili namjeru, ponovo čine. Danas je, zbog toga, jako malo ljudi svjesno da se 25. svibnja održavaju europski izbori i da na tim izborima oni mogu izabrati tko će biti predsjednik nove europske vlade, dakle Europske komisije. Tu institucionalnu kampanju Vlada je dužna provesti. Mi, zastupnici u EU parlamentu, naravno činimo naš dio posla, upravo obilaskom gradova i županija diljem Hrvatske i otvorenim razgovorom s našim građanima. Očekujem da će izlaznost, stoga, biti veća, ali ona neće biti dovoljna ukoliko i Vlada ne krene ozbiljno u jednu institucionalnu kampanju i informira hrvatske građane kada su izbori, zašto su oni važni, zašto 80 posto našeg zakonodavstva izravno ili posredno se oslanja na zakone koje donosi Europski parlament i zašto je, onda, bitno i da Hrvati u tome sudjeluju.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
dara

dara

Komentirano: 2.3.2014. | 23:59

1

Djed mu je bio dobar

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ništa od obrta 'Prosjak Luka'

Crtica s istoka

Ništa od obrta 'Prosjak Luka'

21.11.2019. | 11:30
U ovom je gradu prolaznicima zabranjeno davanje novca prosjacima. Bešćutno ili s razlogom - provjerili smo s lokalcima.
U ovom je gradu prolaznicima zabranjeno davanje novca prosjacima. Bešćutno ili s razlogom - provjerili smo s lokalcima.
SBplus.hr, Slavonski Brod : I ovdje smo pronašli 'manjinašicu'

Crtice iz Rumunjske

I ovdje smo pronašli 'manjinašicu'

20.11.2019. | 8:10
Da je bolje šutjeti, pognuti glavu, ne 'talasati' i uklopiti se u masu, smatraju mnogi koji pripadaju manjinskom stanovništvu.
Da je bolje šutjeti, pognuti glavu, ne 'talasati' i uklopiti se u masu, smatraju mnogi koji pripadaju manjinskom stanovništvu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo koja zanimanja se traže

Nijemci trebaju 1,5 milijuna radnika

Evo koja zanimanja se traže

14.5.2019. | 18:30
U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je porast potražnje za radnicima“, rekao je Alexander Kubis iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), koje djeluje povezano s Agencijom za zapošljavanje.
U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je porast potražnje za radnicima“, rekao je Alexander Kubis iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), koje djeluje povezano s Agencijom za zapošljavanje.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto građani Istočne Europe ne mare za glasanje?

Usputne zabilješke

Zašto građani Istočne Europe ne mare za glasanje?

4.5.2019. | 19:30
Na posljednjim europskim izborima 2014. Hrvatska je na primjer bila među onima s najnižom izlaznošću u EU, tek nešto više od 25%. Još su gore su bile Češka sa 18,20% i Slovačka s najnižih 13,05% dok su Poljska sa 23,83% i Mađarska sa 28,97% bile tek nešto bolje.
Na posljednjim europskim izborima 2014. Hrvatska je na primjer bila među onima s najnižom izlaznošću u EU, tek nešto više od 25%. Još su gore su bile Češka sa 18,20% i Slovačka s najnižih 13,05% dok su Poljska sa 23,83% i Mađarska sa 28,97% bile tek nešto bolje.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jutros objavljen neobičan filmić kojeg vrijedi pogledati

Drugačiji poziv na glasovanje

Jutros objavljen neobičan filmić kojeg vrijedi pogledati

25.4.2019. | 18:20
Emotivnim kratkim filmom koji poziva na izlazak na izbore za Europski parlament, autori su zapravo željeli poručiti kako svatko od nas danas bira Europu u kakvoj će živjeti novorođena djeca.
Emotivnim kratkim filmom koji poziva na izlazak na izbore za Europski parlament, autori su zapravo željeli poručiti kako svatko od nas danas bira Europu u kakvoj će živjeti novorođena djeca.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tinejdžerka na ulice izvukla tisuće ljudi

Hrabar potez

Tinejdžerka na ulice izvukla tisuće ljudi

22.2.2019. | 18:05
'Ovo je nešto novo i dobro, kvalitetno, ovo nam treba.'
'Ovo je nešto novo i dobro, kvalitetno, ovo nam treba.'
SBplus.hr, Slavonski Brod : EK donijela prijedlog za ukidanje pomicanja kazaljki sata

Nakon provedene ankete i želje građana

EK donijela prijedlog za ukidanje pomicanja kazaljki sata

12.9.2018. | 11:55
Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama.
Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Princeza, prljavu pelenu bacila na travu pored parkirališta

I toga ima

Princeza, prljavu pelenu bacila na travu pored parkirališta

21.8.2018. | 18:15
"Užasno su me uzrujali. Mene su učili da se kao gosti pristojno ponašamo, a ne da prljave pelene bacamo po cestama naših domaćina."
"Užasno su me uzrujali. Mene su učili da se kao gosti pristojno ponašamo, a ne da prljave pelene bacamo po cestama naših domaćina."
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prijave za besplatan internet

Tko bude znao i htio

Prijave za besplatan internet

22.3.2018. | 16:45
U okviru Programa WiFi4EU općinama se nudi vaučer u vrijednosti od 15 000 eura za uspostavu pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim mjestima, primjerice u: knjižnicama, muzejima, javnim parkovima i trgovima.
U okviru Programa WiFi4EU općinama se nudi vaučer u vrijednosti od 15 000 eura za uspostavu pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim mjestima, primjerice u: knjižnicama, muzejima, javnim parkovima i trgovima.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako možete doći do dijela od 169 milijuna eura?

Novi natječaj

Kako možete doći do dijela od 169 milijuna eura?

16.1.2018. | 13:35
Europska komisija je osigurala 169 milijuna eura za projekte promicanja EU poljoprivrednih proizvoda. Evo tko sve može konkurirati.
Europska komisija je osigurala 169 milijuna eura za projekte promicanja EU poljoprivrednih proizvoda. Evo tko sve može konkurirati.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Njemačka biskupija zabranila mise u čast zločinca Praljka

Hrvatski teolozi pobjesnili

Njemačka biskupija zabranila mise u čast zločinca Praljka

27.12.2017. | 16:00
"U hrvatskim katoličkim zajednicama Biskupije Rottenburg-Stuttgart ne smiju se održavati nikakve komemoracije, a niti svete mise za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, osuđenog na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Nije na Vama, koji ste – kao pastoralne suradnic
"U hrvatskim katoličkim zajednicama Biskupije Rottenburg-Stuttgart ne smiju se održavati nikakve komemoracije, a niti svete mise za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, osuđenog na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Nije na Vama, koji ste – kao pastoralne suradnic
SBplus.hr, Slavonski Brod : Veselite se većem minimalcu?

Ovo će vam otvoriti oči

Veselite se većem minimalcu?

5.12.2017. | 15:00
Za kraj godine premijer Andrej Plenković najavio je paket mjera usmjeren na borbu protiv siromaštva, među kojima bi najznačajnija trebala biti ona o povećanju minimalne plaće. Osim rasta redovnih primanja najslabije plaćenih radnika za 164 kune, planiraju se zakonske izmjene koji
Za kraj godine premijer Andrej Plenković najavio je paket mjera usmjeren na borbu protiv siromaštva, među kojima bi najznačajnija trebala biti ona o povećanju minimalne plaće. Osim rasta redovnih primanja najslabije plaćenih radnika za 164 kune, planiraju se zakonske izmjene koji
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kolike su saborske, a kolike brodsko-posavske mirovine

Usporedba

Evo kolike su saborske, a kolike brodsko-posavske mirovine

20.11.2017. | 10:00
Sadašnja situacija najvjerojatnije je posljedica odlaska u mirovinu osoba koje su pravo na onu povlaštenu ostvarile po nekima od starih zakona i to im se pravo priznaje i danas.
Sadašnja situacija najvjerojatnije je posljedica odlaska u mirovinu osoba koje su pravo na onu povlaštenu ostvarile po nekima od starih zakona i to im se pravo priznaje i danas.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko sam ja u Europi?

Saznajte kroz kratak kviz

Tko sam ja u Europi?

19.11.2017. | 19:15
Eurostatov alat za nas je zanimljiv način da saznamo nešto novo o sebi, drugima i svijetu koji nas okružuje, barem sa stajališta statistike, ali činjenica je da se radi i o pametnom načinu Europske unije da kroz odgovore na postavljena pitanja sazna što više o svojim građanima te
Eurostatov alat za nas je zanimljiv način da saznamo nešto novo o sebi, drugima i svijetu koji nas okružuje, barem sa stajališta statistike, ali činjenica je da se radi i o pametnom načinu Europske unije da kroz odgovore na postavljena pitanja sazna što više o svojim građanima te
SBplus.hr, Slavonski Brod : Migranti, Schengen i euro

Iz izvješća o sastanku Europskog vijeća

Migranti, Schengen i euro

9.11.2017. | 16:00
Jedan od zaključaka rasprave je i potreba za intenziviziranjem suradnje s državama Afrike, posebice državama Maghreba (takozvani „zapadni islamski svijet" ili područje sjeverozapadne Afrike).
Jedan od zaključaka rasprave je i potreba za intenziviziranjem suradnje s državama Afrike, posebice državama Maghreba (takozvani „zapadni islamski svijet" ili područje sjeverozapadne Afrike).
SBplus.hr, Slavonski Brod : Referendum o euru?

STRUČNJACI O UVOĐENJU ZAJEDNIČKE VALUTE

Referendum o euru?

7.11.2017. | 17:25
“Ovo je još jedan korak bliže tome, na koji smo se odlučili referendumom, gdje smo većinski prihvatili kako želimo da Hrvatska bude zemlja punopravna članica EU-a. A ne da stalno lupamo - zašto nismo u Schengenu, nego imamo granice ili zašto nemamo euro, nego kunu i tome slično.
“Ovo je još jedan korak bliže tome, na koji smo se odlučili referendumom, gdje smo većinski prihvatili kako želimo da Hrvatska bude zemlja punopravna članica EU-a. A ne da stalno lupamo - zašto nismo u Schengenu, nego imamo granice ili zašto nemamo euro, nego kunu i tome slično.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Što će biti s plaćama i kreditima nakon uvođenja eura?

Prilagodba

Što će biti s plaćama i kreditima nakon uvođenja eura?

26.10.2017. | 9:15
Uvođenje eura umjesto kune svako malo kod nas postane velika vijest. Sad su se navodno i premijer Plenković i guverner Vujčić dogovorili da će uvesti euro.
Uvođenje eura umjesto kune svako malo kod nas postane velika vijest. Sad su se navodno i premijer Plenković i guverner Vujčić dogovorili da će uvesti euro.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Radnika svugdje u EU platiti isto

Hrvatska suzdržana

Radnika svugdje u EU platiti isto

25.10.2017. | 15:40
Članice EU za reformu direktive o izaslanom radu. Među suzdržanima bila i Hrvatska.
Članice EU za reformu direktive o izaslanom radu. Među suzdržanima bila i Hrvatska.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ruža Tomašić budno motri velikosrpske marifetluke

Revna zaštitinica Hrvata

Ruža Tomašić budno motri velikosrpske marifetluke

19.10.2017. | 12:00
Mada ne bi bilo loše da europarlamentarka Ruža Tomašić, povremeno, dobre Hrvate štiti od loših im sunarodnjaka, ponekad, nije za podcijeniti njezina zaštita Hrvata od velikosrba. Vidljivo je to i iz zastupničkog pitanja kojeg je uputila Europskoj komisiji, a mi ga donosimo u pril
Mada ne bi bilo loše da europarlamentarka Ruža Tomašić, povremeno, dobre Hrvate štiti od loših Hrvata, ponekad, nije za podcijeniti njezinu zaštitu Hrvata od Srba. Vidljivo je to i iz njezina pitanja Europskoj komisiji kojeg donosimo u prilogu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Suradnjom do zajedničke Europe bez nejednakosti

Vojvodstva i županije

Suradnjom do zajedničke Europe bez nejednakosti

14.10.2017. | 0:00
Rasprava o važnim odrednicama ravnomjernog gospodarskog razvoja jedinica lokalne i regionalne samouprave nastavljena je i u petak, 13. listopada na VI. Forumu poljskih i hrvatskih regija.
Rasprava o važnim odrednicama ravnomjernog gospodarskog razvoja jedinica lokalne i regionalne samouprave nastavljena je i u petak, 13. listopada na VI. Forumu poljskih i hrvatskih regija.

Vezani članci

SBplus.hr, Slavonski Brod : Komšijin mali

PODUZETNIČKI BLUES

Komšijin mali

4.1.2011.
Za većinu naših poduzetnika informatika je nužno zlo.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pačja škola

Put propasti III

Pačja škola

3.3.2011.
Modernizacija obrazovnih procesa, informatika u Slavonskom Brodu
SBplus.hr, Slavonski Brod : Esej o Vukovaru

Natječaj

Esej o Vukovaru

12.10.2013.
Natječaj za izradu najboljeg eseja na temu „Vukovar – europska poruka mira“.
SBplus.hr, Slavonski Brod :  Nakon jogurta - burek!

Čudan slijed?

Nakon jogurta - burek!

12.2.2014.
Pozornost koju i hrvatski mediji pa i hrvatska politika posvećuje aktualnim događajima u Bosni i Hercegovini
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :