Gospodarstvo : Industrija

Objavljeno: 18.5.2012. u 10:30
Prikaza: 2417
|
Autor: Nikola Knežević

Pivo iz Sičica (N.Gradiška)

Mana mu je - ima ga prokleto malo

Slika
Foto: Slika
  • Slika
  • Slika 2
  • Slika 3
  • Slika 4
  • Slika 5
Vrbje : Mana mu je - ima ga prokleto maloNajbolje domaće pivo u Hrvatskoj (Foto: Nikola Knežević)

Jednom je rekao poznati hrvatski gastronomski stručnjak, kuhar, novinar (i još ponešto toga) kako svi pivoljupci kažu da pivo „Bošnjak“ ima jednu manu – ima ga prokleto malo. Posjetili smo obitelj Bošnjak u Sičicama i provjerili da li se u tom malom mjestu stvarno nalazi najbolje domaće pivo u Hrvatskoj i čim smo ga probali, uvjerili smo se.

VRBJE/SIČICE - Netko bi se upitao otkud pivo u Sičicama i uopće na tom području, no kada znamo da je tvrtka Slavonija Slad iz Nove Gradiške regionalni lider u proizvodnji slada, onda je logično da na našem području mora biti netko tko proizvodi pravo domaće pivo, a to je upravo Turističko-seljačko gospodarstvo "Bošnjak" u Sičicama.

"Krenuli smo sa hobističkim kuhanjem piva. Odrastali smo uz tvornicu slada, proizvodnju pivarskog ječma, tako da nam sama tehnologija proizvodnje piva nije strana. Sama ideja o kuhanju piva je dosta duga i ne mogu točno reći kada smo počeli, ali zasigurno ima već 15-ak godina otkad kuhamo pivo", rekao je vlasnik gospodarstva Mario Bošnjak u zanimljvim razgovoru za Radio Nova Gradiška.

Koji je proces proizvodnje, odnosno kuhanja piva?

"Pivo je malo složeniji proces, nije kao primjerice proizvodnja vina. Da bi se pivo skuhalo treba jedna doza znanja i dosta opreme. Sam proces skupljanja opreme je nastajao godinama. U Hrvatskoj prije 10 godina nije bilo opreme za kupiti, tako da smo kupovali rashodovanu profesionalnu opremu, te se toga kroz sve godine dosta skupilo. Po njemačkom zkaonu o čistoći piva, po kojem i mi radimo, za pivo je potrebno samo slad, hmelj, kvas i voda. To su četiri komponente koje su u pivo i nema drugih aditiva, konzervansa i surogata. Pivarski ječam se nabavlja u novogradiškoj sladari, a mi smo i sami proizvođači pivarskog ječma. Dio sirovina je nesladovanih koje u malom postotku sudjeluju u proizvodnji piva. Kvas je samoobnovljiv i kad ga jednom nabavite onda ga dalje imate generacijama. Hmelj je začin u pivu i ima ga svega manje od jedan gram u litri piva. Mnogi ljudi misle da se pivo proizvodi od hmelja. No, hmelj je samo začin poput ljute paprike u kulenu, ali bez hmelja nema piva."

Koliki je postotak alkohola u Vašem pivu?

"Svijetlo pivo ima nešto manju koncentraciju alkohola, negdje oko 3,5 posto. Radi se o jednom manje prevrelom pivu, dok je koncentracija alkohola u tamnom pivo nešto veća koju ćemo naknadno utvrditi. Radimo dosta s opremom koja nema visoku sofisticiranost, tj. ne možemo kontrolirati ni fermentaciju niti prevrelost do kraja, tako da ovdje ima i dijelova piva koji su izvorni i slični sa samostanskim trapističkim pivima koja se ne sreću kod nas, ali su u Belgiji i Njemačkoj uobičajena."

Iako od kuhanja piva, za sada, ne možete puno zaraditi, ali ne možemo reći ni da Vam je ovo danas hobi.

"Zamislili smo posao kao turističku destinaciju, odnosno registrirani smo kao turističko-seljačko domaćinstvo. Nismo klasični proizvođači da imamo neki kontinuitet proizvodnje i da smo nešto plasirali na tržište, te tako ostvarili neku dobit. Nažalost, priča o kontinentalnom turizmu se počela razvijati kada i priča o recesiji i krizi, odnosno od 2008. godine kada smo se kandidirali za mjeru 9 Ministarstva poljoprivrede gdje smo ostvarili prve poticaje. Seoski turizam je nažalost vezan uz domaćeg gosta, a ne stranog. Strani gost je u Istri, ali ne i u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje mu je kupovna moć opala s krizom. Prošle godine smo se kandidirali za projekt "Zelena brazda" Ministarstva turizma. Sredstva su mala, ali je veći problem gost. Kupovna moć je opala, a za sada nemamo povrata niti onog dijela svojih sredstava koja smo uložili."

Dobitnici ste i raznih priznanja za svoje pivo, a jedinstveni ste u Hrvatskoj i po tome što imate kušaonicu piva.

"Za sada smo jedinstveni i nadamo se da će nas se prepoznati kao jedinstvene. S obzirom da smo u takvom podneblju gdje je jedina sladara u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe upravo u Novoj Gradiški i logičan je slijed da se prvi turistički proizvod pojavi uz samu tvornicu slada. Što se tiče priznanja, ona su samo individualna. Nažalost, u Hrvatskoj pivska scena još uvijek ne postoji. Svjedoci smo da velike korporacije počinju raditi specijalitete piva, kao što su Radler i crveno pivo što u biti pripada mini pivovarama. U Hrvatskoj do sada nije bilo nekih kvalitetnijih piva, poput trapističkih i specijaliteta koji se sada pojavljuju. Mi smo jedni od relikata takvih izvornih piva koja ovdje ne mogu parirati cijenom piva koja se sada pojavljuju na tržištu, dok se vani ipak može ostvariti dobit."

Koliko godišnje napravite piva?

"Ne mogu reći točno koliko jer smo stalno u fazi razvoja. Taj podatak nije relevantan, nego podatak koliko se plasira na tržište. Nažalost, još uvijek nemamo onu dinamiku koju smo očekivali da će se događati kao što su posjete organiziranih grupa. Nismo jedino domaćinstvo koje nije uspjelo ostvariti tu dinamiku. Sam projekt "Posavske poučne ceste" od kojeg se očekivalo da će ovdje doći barem nekoliko grupa mjesečno još nije ostvaren, tako da ne mogu reći da sam nešto ostvario. Sama proizvodnja bi po sebi mogla biti daleko veća nego sad."

Planirate li plasirati proizvod u trgovačke centre ili ugostiteljske objekte?

"Što se tiče trgovačkih centara, tu ne mogu parirati ni velike pivovare poput Daruvarske pivovare, Osječke pivovare i Buzeta. Danas su trgovački centri zatvoreni za takve pivovare, jer je riječ o uskom krugu artikala i interesnih sfera. Međutim, ulazak u neke ugostiteljske objekte u budućnosti će biti realniji nego danas. S obzirom da podliježemo nekim zakonima koji su još uvijek neusklađeni, seoski proizvod još ne može ući u neke restorane, a to nije slučaj samo s pivom, nego i s vinom i domaćim suhomesnatim proizvodima. Ali ulaskom u Europsku uniju nadamo se nekoj harmonizaciji zakona o kojem se danas dosta priča. Zasad smo registrirani kao turističko-seljačko domaćinsstvo za plasman proizvoda na svojem domaćinstvu, no kada se ishode sve dozvole nema razloga da se ne izađe i na tržište."

Kako komentirate ova razna piva s dodatkom limuna i drugog voće, je li to uopće pravo pivo?

"Sama činjenica da ste dodali u pivo šećer u pravom pivu bi trebalo to izazavati fermentaciju. Onog trenutka kada ste na živo pivo i kvasce dodali određenu koncentraciju šećera trebala bi se dogoditi reakcija vrenja. U ovom slučaju se to ne događa, tako da to samo po sebi dovoljno govori."

Gdje god se pojavite, na bilo kakvim manifestacijama i sajmovima, ljubitelji piva prvo posežu za Vašim pivom, što dovoljno govori o tome koliko se danas cijeni pravo domaće pivo.

"To Vam je isto kao kad bi Vam se na stolu našao kulen i puno parizera ili nekih prerađevina. I sami bi vjerojatno tada posegnuli za kulenom", za kraj našeg razgovora rekao Mario Bošnjak.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    bond

    bond

    Komentirano: 19.5.2012. | 8:37

    1

    ...pisao sam o pivovari "Bošnjak" na FB.Nakon mojega posjeta mladom gosp. Bošnjaku kod kuće već sam "pogon" ima svoju težinu i prigodno i lijepo je uređšen od same kušaonice do proizvodnje.On jednostavno ZNA! A kada netko zna to mora biti i dobro.Popio sam i tamno i svjetlo pivo i ......ostao sam bez teksta.Nema mu premca.Čestitke poduzetnom Bošnjaku.Preporučam se za proširenje i njegov "izdvojen " pogon kod mene na drugom kraju Županije.Vrlo rado bi otkupio tehnologiju i opremu.To samo govori o kvaliteti proizvoda.Čestitke još jednom.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :