Gospodarstvo : Obrtništvo

Objavljeno: 14.11.2018. u 21:00
Prikaza: 2835
|
Autor: Vjekoslav Hudolin/Agroklub

Vlasnik obrta Dominik Kljaić:

'Mogli bismo sada zaposliti pet šest radnika, ali ih nema'

VH/ak
Foto: VH/akAntun Kljaić kaže kako im je veliki problem nedostatak radne snage
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak
  • VH/ak

"Mnogi mlađi otišli su s ovog nerazvijenog pograničnog područja u Njemačku i druge zemlje, a većini onih koji su ostali draža je, izgleda, socijala. Teško se odlučuju za posao“, kaže Antun Kljaić, vlasnik drvoprerađivačkog obrta.

STARA GRADIŠKA - Na širem okučanskom području, odnosno u četiri općine u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije, dosad su obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tvrtke iskoristile malo europskog novca iz fondova Europske unije preko mjera Programa ruralnog razvoja.

"Poseban problem je i nedostatak radne snage. Mogli bismo sad primiti i zaposliti 5, 6 radnika, ali ih nema. Bio sam na Zavodu za zapošljavanje, svugdje ih tražimo, ali ih nije ih lako pronaći."

Među uspješnijima u povlačenju tih sredstava je Drvoprerađivački obrt Fagus iz Stare Gradiške koji se bavi proizvodnjom paleta, letvica i drvenih elemenata, piše agroklub. Prošle i ove godine, kroz četiri projekta, Fagus je ušao u investicije od šest milijuna kuna, a pripremaju i peti projekt vrijedan četiri milijuna kuna. Tim novcem će uvelike modernizirati i proširiti proizvodnju, omogućiti nova zapošljavanja, zadovoljiti potražnju za paletama, a nadaju se da će im Hrvatske šume omogućiti i povećanje kvote za nabavu trupaca.

Vlasnik obrta Antun Kljaić, kaže, u Staru je Gradišku došao krajem 2001. godine kada je počeo proizvodnju s bratićem, a od 2005. posao je prerastao u samostalnu obiteljsku tvrtku koju uspješno vodi sa sinom Dominikom. - Osnovna djelatnost nam je proizvodnja paleta za jednokratnu upotrebu za kojima vlada velika potražnja i za sada ne možemo zadovoljiti sve potrebe tržišta. Upravo zbog respektiranja naših kupaca sve ovo vrijeme nastojimo biti korektni i ozbiljni proizvođači, na vrijeme isporučivati kvalitetne palete. S naplatom od naših stalnih kupaca nemamo problema, radnicima redovito isplaćujemo plaće koje se kreću od 3.500 do 4.000 kuna. Najveći problemi su nam nedovoljne kvote trupaca u Hrvatskim šumama, ali nekako se snalazimo kupnjom trupaca na licitacijama. Poseban problem je i nedostatak radne snage. Mogli bismo sad primiti i zaposliti 5, 6 radnika, ali ih nema. Bio sam na Zavodu za zapošljavanje, svugdje ih tražimo, ali ih nije ih lako pronaći. Mnogi mlađi otišli su s ovog nerazvijenog pograničnog područja u Njemačku i druge zemlje, a većini onih koji su ostali, draža je izgleda socijala. Teško se odlučuju za posao", kaže Antun, koji svoje projekte uspješno kandidira te je prošle i ove godine već osigurao dosta EU sredstava.  

Prošli na četiri projekta, pripremaju peti

"Krenuli smo prošle godine i dosad su nam prošla već četiri projekta ukupne vrijednosti šest milijuna kuna. Pripremamo i novi projekt za mjeru 8, za izgradnju hale od 600 kvadrata u koju ćemo smjestiti novo postrojenje za proizvodnju paleta vrijedno četiri milijuna kuna. Taj projekt ćemo aplicirati čim u potpunosti završimo prethodni projekt iz istog tipa operacije 8.6.2., koji se odnosi upravo na ulaganja u te nove strojeve u vrijednosti dva milijuna kuna, uz povrat ulaganja u iznosu 50 posto. Dakle, kada isplatimo strojeve i dobijemo povrat sredstava, prijavljujemo se na novi natječaj, a to će biti uskoro. S novim strojevima moći ćemo utrostručiti proizvodnju", kaže Antun Kljaić, a zanimljive podatke dobili smo i od njegova sina Dominika.

Kažu da je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti prošao i njihov projekt zahvaljujući kome na postojeću halu kane instalirati 520 četvornih metara sunčanih kolektora za proizvodnju 100 kilovata solarne energije što će u potpunosti zadovoljiti potrebe njihova obrta. Radit će mini elektranu i postaviti led rasvjetu. Kada ne budu radili (blagdani, neradni dani…) višak električne energije distribuirat će HEP-u. Ostvarili su i "De minimis" potpore u iznosu 482 tisuće kuna od Ministarstva poljoprivrede za projekt adaptacije postojeće hale. Tim novcem planiraju mijenjati stolariju, raditi fasadu, renovirati instalacije i prostorije i osposobiti halu za modernu proizvodnju. U toj investiciji koriste potporu od 75 posto. To je, kažu, nekada bila zatvorska radionica u koju se godinama nije ništa ulagalo jer nije bilo njihovo, a kada su kupili halu uz pomoć HAMAG-ovih sredstava uz povoljniju kamatu, odlučili su se za preuređenje.

"Mnogi misle kako je potrebno imati 'štelu'" 

Drvoprerađivački obrt Fagus uspješno je kandidirao još jedan projekt vrijedan 450 tisuća kuna, uz povrat novca u iznosu od 50 posto. Kažu, riječ je o mjeri 8, tipu operacija 8.6.3. "Ulaganje u marketinške aktivnosti u svrhu unaprjeđenja poslovanja Obrta Fagus". U to su uključeni jumbo plakati, oglašavanje, uređenje jedne prostorije koja će biti prezentacijska dvorana, izrada aplikacije za prezentaciju proizvoda. Vrijeme trajanja tog projekta su tri godine, a Kljaići će, kažu, to iskoristiti do kraja sljedeće godine.

"Ako sve bude išlo po planu nadamo se da ćemo s novom proizvodnjom u postojećoj renoviranoj i novoj hali započeti u svibnju sljedeće godine", kaže Antun Kljaić, zadovoljan što će uz sredstva fondova Europske unije, uz pomoć konzultantske kuće s kojom odlično surađuju i kredita banaka, dobrano modernizirati i proširiti proizvodnju.  

Kada je prije 12 godina počeo raditi u drvoprerađivačkom obrtu Antunov sin Dominik (38) poslušao je, kaže, očev savjet: "Sine, ako hoćeš šefovati moraš znati sve poslove". Stoga je svladao tajne svih strojeva u pogonu i sada, ako se nešto pokvari, brzo to rješava, ali i uskače u proizvodnju ako nedostaje radnika. Isto kao i otac koji, kada zatreba, radi s viljuškarom i ostalim strojevima.

I Dominik je zadovoljan što su krenuli u, za njihovu tvrtku, veliki investicijski ciklus. "Mi nikada ne bi mogli ići u ovoliko proširenje da se svojim projektima nismo kandidirali za sredstva Europske unije i Republike Hrvatske koja su nam velika potpora. Jer u ovim uvjetima proizvodnje i poslovanja u Hrvatskoj teško je kupiti nekakav stroj od milijun kuna i zašto ne bismo iskoristili sve pogodnosti korištenja tih poticajnih sredstava. Prema našim dosadašnjim pozitivnim iskustvima sredstva EU fondova mogu puno pomoći unapređenju našeg gospodarstva, ali bi se poduzetnici, vlasnici tvrtki i OPG-a, trebali svojim projektima i idejama više zauzimati za njihovo korištenje. Na žalost, čini mi se da mnogi još nisu spremni ulaziti u takve pothvate, možda se boje rizika i odgovornosti. Možda su i nedovoljno informirani, misle da je potrebno imati nekakvu "štelu". Mi smo shvatili da se uz dobru konzultantsku kuću koja zna svoj posao, i kojoj je stalo da dobar projekt prođe, može puno napraviti", za agroklub zaključio je Dominik Kljaić.

    Broj komentara: 10

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    azrael

    azrael

    Komentirano: 16.11.2018. | 16:18

    1

    Hmmm, ... što reći na ovo. Ja bi vam decki savjetovao da svi probate biti poduzetnici. Da vidite kako je lako nekome osigurati placu, a da ne pricamo o svim mogucim dažbinama ili kada ti ljudi ne plate racune. pa 2 godine pokusavas izvuci svoje vlastite novce, a ljudi moraju dobiti svoje place. Ako je tebi placa 4000 neto, racunaj da ti je bruto oko 6000. bruto 2 je oko 7500. OK? Dakle, ... za tu placu, da bi firma mogla uopce opstati, ... moras imati barem duplo toliko, da bi bio na nuli. Sto mislite, ... od cega dolaze strojevi, repromaterijal, ... a da ne pricam o tome da se nadas mozda i kupiti neki stroj. Nisam previse upoznat sa tom strukom, gosp. Kljajića, ... ali znam da su Pilanski strojevi izuzetno skupi. Naobicniji strojevi su po miliun kuna. Treba toliko skupiti sa malenim obrtom. Osim toga, ... mislim da ste svi ovdje fulali jedan dobar dio i uopce niste procitali clanak, ... ova sredstva, nisu sredstva, koja je on izvadio ispod madraca, ... nego se radi o sredstvima koja je dobio iz fondova. Da je bio sam u stanju to isfinancirat, sigurno ne bi isao gledati na fondove. Od spomenuta 4 Miliuna, ... ocekujte da je preko 80% dobio od fondova, a od ostalog iznosa, ... ocekujte da je vrlo vjerojatno uzeo jebacke kredite. Upravo to i jest smisao, investicijskih fondova EUa. Oni vam trebaju pomoci da postanete na trzistu konkurentniji. Vjerojatno ce mu se sa svime ovima proizvodnja poduplati, sa istim radnicima. A sto se zalite na iznos place, ... pogledajte gdje je to. Koja je to vukojebina. Pa tamo imas dve birtije i mozda 2 trgovine. Da njega nema, ... vjeroajtno bi 50ak ljudi ostalo bez jedinog moguceg prihoda. U danasnje sjebano vrijeme, kada ni nema posla, ... vi se zalite, ... jer covjek pokusava nesto napraviti. Ja cu opet reci, .... ja bih svakom od vas savjetovao, da probate sami nesto pokrenuti, ... vidite kako je to, a onda kada uvidite neke stvari, ljepo se odete čovjeku ispričati. Treba biti karakter za takvo nešto. Gospodine Kljajić, čestitam.
    balkanforever

    balkanforever

    Komentirano: 15.11.2018. | 21:43

    2

    Stipe, ako poduzetnik nije u stanju osigurati dostojnu plaću za rad svojih radnika, onda nije sposoban biti poduzetnik. Neka sam ode raditi npr. kod Todorića za 3500 kuna. Napomena, ovaj komentar nema veze sa gospodinom Kljaićem, nego sa prethodnim komentarom.
    Stipe

    Stipe

    Komentirano: 15.11.2018. | 8:07

    3

    Brođanin_sb - ti stvarno možeš svojim radom poslodavcu mjesečno donijeti 7000 do 8000 kn? Ako si tako sposoban i uvjeren u to, zašto i sam ne postaneš poduzetnik? Iskreno govoreći, malo je ljudi koje ja poznam da sa sigurnošću možeš reči da će svaki mjesec svojim radom ostvariti 8000 kn čistog prihoda na tržištu. A još niti ne računam režijske troškove tog radnika. Znači ti sigurno odradiš svaki radni dan u tržišnoj vrijednosti 400kn? Svaka čast. Skidam kapu. Baš si sposoban, pravi stručnjak.
    Damso1987

    Damso1987

    Komentirano: 15.11.2018. | 0:34

    4

    Obitelj sa dvoje odraslih i dvoje djece realno bez 8 tisuca mjesecno ne moze zivjeti. I to je premalo. Zato nam ljudi i odlaze. Kad minimalac bude 4000 a stvarna prosjecna placa oko 7 onda ce moci govoriti o dostojanstvenom zivotu i standardu
    Brodanin_sb

    Brodanin_sb

    Komentirano: 15.11.2018. | 0:04

    5

    Pajdo naspram tvoje plate 3500 -4000 radije cu i ja biti na socijali
    oklopnjak

    oklopnjak

    Komentirano: 14.11.2018. | 21:27

    6

    Da sad napravite anketu na našem korzu tko je ekonomski napredniji između Hrvatske, Bugarske i npr Rumunjske vjerujem da bi 80% bilo za Hrvatsku... No činjenice su da nas šišaju i Rumunjska i Bugarska.. http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/?doing_wp_cron=1542225174.9882769584655761718750#series=GCI4 Samo o tome nećete puno čuti od naših političara jer tim uhljebima ovakva situacija odgovara. Svi za reforme, a reformi ni za lijeka..
    oklopnjak

    oklopnjak

    Komentirano: 14.11.2018. | 21:17

    7

    Klima Razmušlja li država da smanji poreze pa da on može dati 4500kn i biti konkurentan?
    oklopnjak

    oklopnjak

    Komentirano: 14.11.2018. | 21:15

    8

    Da mu drzava smanji poreze pa da može dati 5000kn onda bi dosao do radnika.. Al kad za 4000kn neto poduzetnik mora dati još 2000kn drzavi naravno da je osuden na propast.. Poslodavac ce za tu njegovu plaću dati 2000kn davanja da bi radnik čekao 6-7mjeseci magnetsku rezonancu, imao za prijevremenu mirovinu uz cca 37 godina staža npr u Đuri mirovinu od 2000kn... Itd...
    Klima

    Klima

    Komentirano: 14.11.2018. | 21:08

    9

    Jesi razmislio da podignes plaću na 4500 kn .
    Stipe

    Stipe

    Komentirano: 14.11.2018. | 20:55

    10

    Nema onih kojima treba plaća, zauzeti kopanjem po kontejnerima.

    Broj komentara: 10

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.