Crna kronika

Ivica Batinić(Foto: Davor Kibel)

Bivši načelnik Sibinja ukrao je novac koji su njegovi mještani trebali dobiti da si plate drva. Sad mora u zatvor. Nakon više od 10 godina dokazan je dio optužbi protiv Ivice Batinića.

VIŠE od deset godina trebalo je hrvatskom pravosuđu da pravomoćno dokaže da je Ivica Batinić, koji je bio na čelu općine Sibinj, krao novac svojih socijalno ugroženih sumještana. Radio je to od siječnja 2008. do prosinca 2009., a tek prije nekoliko tjedana stigla je konačna presuda kojom je Vrhovni sud RH potvrdio Batiniću godinu i pol dana zatvora. On sve i dalje negira. Uskoro bi mu ipak trebao stići poziv da se javi na izdržavanje zatvorske kazne.

Sibinj je, inače, općina u Brodsko-posavskoj županiji. Svojevremeno je trebala postati središte slavonske poslovne zone, no umjesto po poduzetničkim uspjesima zadnje desetljeće uglavnom ju se spominjalo u kontekstu sumnji u kriminalne radnje njezinog bivšeg načelnika. Batinić je s funkcije morao naprasno otići nakon što je završio u istražnom zatvoru, a do sada ga se povezuje s malverzacijama teškima oko 58 milijuna kuna. Njegova slika neko se vrijeme nalazila i na međunarodnoj tjeralici Interpola.

U pitanju je novac što ga je je općina Sibinj dobivala preko proračuna Brodsko-posavske županije, a radilo se o namjenskim sredstvima za ljude koji se griju na drva. Batinić je za korisnike ove pomoći u svojoj općini zatražio 950 kuna. Novac mu je i isplaćen, no on ga nije proslijedio ljudima, već ga je zadržao. Tijejkom 2008. i 2009. s općinskog računa podigao je najprije 38 tisuća kuna, a zatim još 55.100 kuna. 

Najveća afera bivšeg načelnika općine Sibinj

Ivan Batinić je i jedan od aktera čuvene 'afere Sibinj' u kojoj se raspliću malverzacije sa zemljištem za tamošnju slavonsku poslovnu zonu. O svim detaljima tog slučaja detaljno je pisao Telegramov Drago Hedl. Ovdje valja tek podsjetiti da su u pitanju zloporabe koje su se dogodile nakon što je Vlada RH 2007. darovala općini Sibinj parcele na kojima je trebala niknuti zona malog gospodarstva. Umjesto toga, Batinić i njegovi suradnici, uz pomoć tada još aktivnog zapovjednika kopnene vojske generala Mladena Kruljca, omogućili su da njima bliski ljudi preko svojih tvrtki dođu do tog zemljišta. Platili su ga daleko ispod stvarne vrijednosti, a nikakve radove nisu izvodili. Vlada je, pak, kod darovanja zemlje uvjetovala da se ono mora staviti u poduzetničku funkciju u roku od tri godine.

No ova ekipa je, prema nepravomoćnoj presudi Županijskog suda u Osijeku, od Kruljca tražila da vojna inženjerija na tim parcelama nešto malo napravi, kako bi ih zatim oni mogli preprodati po puno većoj vrijednosti. Sredinom 2011. izbija konačno i pravosudni dio afere. Uslijedio je i kazneni postupak koji, međutim, još uvijek nije pravomoćno okončan. Prva presuda, kojom je Batinić nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora, dok su ostali dobili niže kazne, izrečena je početkom 2014. godine. Vrhovni sud RH ju poništava, a nakon ponovljenog procesa slijedi nova, puno blaža presuda. Batinić je tako 2017. dobio 3,2 godine zatvora, ali tu odluku Županijskog suda u Osijeku još uvijek nije potvrdio Vrhovni sud RH. Sumnja se da su općinu Sibinj oštetili za 58,2 milijuna kuna, a državni proračun za 3,18 milijuna kuna.

Bijeg od hrvatskog pravosuđa. U BiH naravno

U međuvremenu je nekadašnji načelnik Sibinja odlučio pobjeći pred hrvatskim pravosuđem. Pisalo se da se skriva u BiH, čije državljanstvo također posjeduje. Ipak, nakon ukidanja one prve presude od šest godina zatvora, vratio se u Hrvatsku.

Sada bi trebao otići u zatvor na godinu i pol dana jer je konačno utvrđeno da je krao naknade za ogrjev svojim socijalno ugroženim sugrađanima. U pitanju je novac što ga je je općina Sibinj dobivala preko proračuna Brodsko-posavske županije, a radilo se o namjenskim sredstvima za ljude koji se griju na drva. Batinić je za korisnike ove pomoći u svojoj općini zatražio 950 kuna. Novac mu je i isplaćen, no on ga nije proslijedio ljudima, već ga je zadržao.

Koliko je ukrao siromašnim sumještanima?

Pokušao je čak sve svaliti na općinsku tajnicu. Međutim, ona je kao dokaz imala potvrdu u kojoj je stajalo da je novac isplatila upravo njemu. Na sudu je svjedočila i kako se Batinić naljutio kada ga je tražila da joj dostavi popis osoba koje su primile novčana sredstva za ogrjev. Povrh svega tražio je da ona umjesto njih potpiše da primili taj novac. Konačan dokaz načelnikove krivnje bili su iskazi mještana. Oni su, redom, na sudu potvrdili da nikakav novac nisu primili. 

Batinić je u dva navrata tijekom 2008. i 2009. s općinskog računa podigao najprije 38 tisuća kuna, a zatim još 55.100 kuna. To znači, zaključeno je u presudi, da je državni proračun oštetio za ukupno 93.100 kuna i sada bi taj novac državi trebao i vratiti.

Dodatnih nešto više od 20 tisuća kuna Batinić je nezakonito, navodi se u drugom dijelu pravomoćne presude, isplatio nogometnom klubu Slobodnica iz Sibinja. Tim iznosom pokrio je trošak rasvjete na stadionu lokalnog nogometnog kluba, kojem je predsjednik bio nekadašnji općinski vijećnik Ivica Mišković.

Klub je, kako se ispostavilo tijekom procesa, neovlašteno spojio svoje reflektore na sibinjsku javnu rasvjetu. Kada je Elektra Slavonski Brod to otkrila, Batinić je, bez ičije suglasnosti, 2011. Miškoviću dao novac da podmiri račune. USKOK ih je zato prijavio za zloporabe na štetu općinskog proračuna. Mišković je osuđen uvjetno, na šest mjeseci zatvora s rokom kušnje od godine dana. I njemu je presuda nedavno postala pravomoćna.