Kultura : Ostalo

Objavljeno: 5.5.2014. u 0:03
Prikaza: 3107
|
Autor: SBplus

Lijepa naša

Gornja Bebrina

Josip Sudić
Foto: Josip SudićGornja Bebrina
  • Josip Sudić

Prilikom popisa sela brodske okolice 1698. godine, selo broji 30 kuća, a te kuće, u dva dijela, dijeli voda zvana Velika mlaka.

Prisavskim kolnikom od Ruščice prema Klakaru prolazi se kroz staro selo Gornju Bebrinu. Njezina imovna općina zauzima površinu od 3.094 jutara zemlje, od čega jedan dio otpada na močvarno i neplodno tlo pored Save. Nekoć je zemljište ove općine bilo pretežito pokriveno šumama.

Luk što ga čini rijeka Sava izmedu Gornje i Donje Bebrine ukazuje da je njezino korito, u davnijoj prošlosti, često mijenjalo smjer. Zato posavska sela, uz ovaj dio savskog korita, leže podalje od današnje matice rijeke, a čitav međuprostor od Save do savskog nasipa je zemlja koja nije podesna za obrađivanje.

Prvi spomen Gornje Bebrine javlja se u ispravi iz 1422. godine, kad se utvrđivala granica između posjeda Đakovačke biskupije i imanja feudalne obitelji Trutljevića. Spomenuta granica prolazila je pokraj same Bebrine. Tada se ona nalazila u sastavu posjeda Đakovačke biskupije.

Prilikom popisa sela brodske okolice 1698. godine, selo broji 30 kuća, a te kuće, u dva dijela, dijeli voda zvana Velika mlaka. U zapisniku iz 1746. godine zabilježeno je kako u Gornjoj Bebrini postoje 33 naseljene kuće u kojima Živi 152 stanovnika.

Izmedu 1746. i 1758. godine selo se populacijski gotovo podvostručilo. Taj porast uslijedio je po doseljavanju bosanskih Hrvata. U drugoj polovini 18. stoljeća selo je imalo prilično neobičan raspored. Ono je bilo „ušoreno", no pored kolnika prostirali su se široki pojasevi travnjaka.

Jugoistočni dio sela presijecala je stajaća voda Drenova. Spomenuta voda se povijala i nije mogla otjecati prema Savi, jer je bila zaustavljena savskim nasipom. Jugoistočni dio sela nastavljao se preko kanala Drenove s pomakom kućnih pročelja u pravcu jugoistoka. U tom dijelu sela bilo je svega nekoliko kuća. U to doba u Gornjoj Bebrini nije bilo crkve.

Iako je Gornja Bebrina bila izduženo naselje s dosta kuća, po broju stanovnika nije bila velika. Tijekom 19. stoljeća također se nije povećavala. Stalno je imala 500 do 600 stanovnika. Taj broj nije se povećavao ni u 20. stoljeću. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Gornja Bebrina imala je 513 žitelja.

Izvor: Općina Klakar

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
babycream

babycream

Komentirano: 6.5.2014. | 0:03

1

Ne vidim kakve veze ovaj tekst ima sa kulturom. Još jedan spektakularan kulturni događaj kao i onaj gdje pišete tko je dobio ulaznicu za kino....ma dajte molim vas... Ako ne znate u koju kategoriju bi utrpali ovaj tekst (i slične) nemorate ga ni u kulturu ili osmislite neke nove kategorije. Već mi je dosta da pod kulturu prolazi sve...i što je i što nije...
slavonac23

slavonac23

Komentirano: 5.5.2014. | 19:30

2

kakvi novinarčići..pa ne znate ni općine u našoj okolici..G.Bebrina se nalazi u općini Klakar,a ne u općini Bebrina koja se nalazi 30 km od G.Bebrine..strašno,još vam piše da se nalazi pokraj Klakara!!

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pokladno jahanje u Ruščici

Tradicionalna priredba

Pokladno jahanje u Ruščici

4.3.2019. | 10:35
Na ovoj tradicijskoj priredbi koja potječe još iz 18. stoljeća i vremena Vojne krajine, sudjelovalo je oko stotinu jahača i jahačica iz svih dijelova Hrvatske.
Na ovoj tradicijskoj priredbi koja potječe još iz 18. stoljeća i vremena Vojne krajine, sudjelovalo je oko stotinu jahača i jahačica iz svih dijelova Hrvatske.