Korisnici će u rječniku naći pregršt zanimljivosti. Ovakav rječnik sazdan na životnoj empiriji zaista je kulturno blago ovoga zapadnog slavonskog kraja, napose Jazavice i Roždanika. Osobita mu je kvaliteta iscrpno objašnjavanje pojedinih riječi iznošenjem njihove opširne etimologije, proširenosti inačica te potvrda u lokalnom govoru i anegdotama. Time rječnik osim leksikografskog dobiva i šire etnografsko značenje i vrijednost.
DRAGALIĆ - 'Naš divan' naziv je
Zavičajnog rječnika Jazavice, Roždanika i ostalih mjesta zapadne Slavonije,
autora Mije Gašparovića, poljoprivrednog savjetnika u mirovini, koji je uz svoj
profesionalni rad s poljoprivrednicima, proteklih 15-ak godina bilježio i
riječi svoga zavičaja, rodnog sela Jazavice i susjednog sela Roždanika u bivšoj
općini Novska.
Uz sva
materijalna dobra i usprkos svakodnevnim životnim tegobama, koje tako često
opstojnost znače, svaki narod, svaki kraj i svako selo gordo se prepoznaje po
jeziku.
Domaćin promocije bila je Općina Dragalić, a promociju je vodioMato Višić, direktor Radio Bljeska, koji je i izdavač rječnika. Suizdavač je tiskara
„Arca" Nova Gradiška, redaktor dr. sc. Jozo Marević, autorov profesor iz
novljanske Gimnazije, recenzenti prof. dr. sc. Ante Bežen i Ante Selak,dugogodišnji profesori na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te prof. Ante
Juretić. Rječnik je tiskan u nakladi od 500 primjeraka, a tiskanje su financijski pomogli: Brodsko-posavska
županija i općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Vrbje.
Namjera je autora bila,
i, kako je rekao, sveta dužnost, oteti
od zaborava jezik svojih pradjedova i sačuvati ga za buduća pokoljenja, jer su
nam ga preci ostavili kao nešto najvrjednije i najsvetije.
- Kriterij odabira riječi,
nema neki jezikoslovni istraživački poticaj, nego je to samo pokušaj očuvanja
autohtonog jezika, a tom očuvanju je zaprijetila nadiruća i razarajuća
globalizacija. Ona je razarajuća samo onda kada se tome prepustimo. Uz sva
materijalna dobra i usprkos svakodnevnim životnim tegobama, koje tako često
opstojnost znače, svaki narod, svaki kraj i svako selo gordo se prepoznaje po
jeziku. Popisujući riječi, pojmove, izreke, s tugom sam se sjetio mnogih dragih
sumještana i rođaka koji su ih izgovarali u prošlom stoljeću, pretprošlom i
davno prije. Morao sam to učiniti zbog njih, ali još više zbog mladog
naraštaja, jer se mnogi pojmovi iz seoskog života i gospodarstva, zbog
tehničkog napretka više ne koriste, pa neka naši potomci sada i ubuduće imaju
ukoričenu uspomenu na „divan" svojih predaka. Konačno: neka rječnik bude
spomenik svim majkama koje su nas naučile govoriti tim i takvim jezikom -
naglasio je, među ostalim, autor Mijo Gašparović.
Rječnik je stvaran po
zahtjevnim jezičnim normama i sadržava, uz ostale leksikografske normative,
etimološke eksplikacije, usporednice, komparativne lingvističke predloške i
obuhvaća približno 3.500 jezičnih jedinica. Potvrdio je to predstavljajući
Rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević, koji je kao stručnjak sugerirao autoru da
se rječnik obvezno treba akcentuirati, navesti gramatički status i opsežnije
objasniti porijeklo riječi, a na autorovu zamolbu to je i učinio.
- Autor želi da taj jezik
ne ostane jezik prošlosti, nego da bude
i jezik budućnosti. Da se mladi naraštaji sjećaju viceva, priča, čijanja i
prela, odnosno djedovskog jezika, kojim su bila začinjena ta događanja. Ali
sastaviti ovakav Zavičajni rječnik nije bilo ni malo lako. Bijaše to izazov.
Trebao je ispitati i provjeriti porijeklo svakog pojma i usporediti ga s drugim
europskim jezicima. Budući da jezik živi s čovjekom, da se razvija i mijenja,
valjalo je dodatno osluškivati svakodnevni živi govor, sustavno i adekvatno
obraditi i koncipirati sve pojmove onako kako oni stvarno žive u jeziku naših
ljudi, govornika toga jezika. Ali i komparirati
sve pojmove s onim službenima baš onako kako su usustavljeni u hrvatski
kodus. Upravo zbog toga korisnici će u rječniku naći pregršt zanimljivosti.
Ovakav rječnik sazdan na životnoj empiriji zaista je kulturno blago ovoga
zapadnog slavonskog kraja, napose Jazavice i Roždanika - istaknuo je
predstavljajući rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević.
U zaključku recenzije
prof. dr. znanosti Ante Bežena navedeno je
kako je Zavičajni rječnik Jazavice i Roždanika znalački sastavljen te
svojim pristupom obradi zavičajnih riječi zadovoljava recentne standarde
ovakvih rječnika, a na mnogo mjesta ih i proširuje, odnosno nadmašuje. Osobita
mu je kvaliteta iscrpno objašnjavanje pojedinih riječi iznošenjem njihove
opširne etimologije, proširenosti inačica te potvrda u lokalnom govoru i
anegdotama. Time rječnik osim leksikografskog dobiva i šire etnografsko
značenje i vrijednost.
Da je riječ o vrijednom
djelu potvrđuje i poziv za promociju Rječnika, a koji je autoru stigao iz Hrvatskog
kulturnog društva „Napredak" iz Zagreba.
Ukratko
o Miji Gašparoviću
Rođen je 10. srpnja 1950.
godine u selu Jazavica kod Novske u zapadnoj Slavoniji. Gimnaziju je završio u
Novskoj, diplomirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer
ratarstvo. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij iz ekonomike
poljoprivrede i obranio magistarski rad „Utjecaj komasacije zemljišta na
troškove transporta".
U 40. godina radnog staža
obavljao je razne poslove u poduzećima i ustanovama. Na području bivše općine
Novska radio je 22 godine. Na području Brodsko-posavske županije (općine
Dragalić, Gornji Bogićevci, Okulani, Stara Gradiška) u poljoprivrednom
savjetodavstvu radio je 18. godina; napisao brošure:Organsko-biološko
peradarstvo, Priručnik za vođenje obiteljskih gospodarstava, Organsko-biološko
gospodarenje, Uzgoj bukovača, Ribogojstvo u obiteljskim gospodarstvima. Za radio-postaju
„Bljesak" Okučani nekoliko godina uređivao i vodio emisiju za selo i
poljoprivredu te, po potrebi, pripremao priloge punih 18. godina.