Gospodarstvo : Turizam

Objavljeno: 23.9.2019. u 20:30
Prikaza: 1869
|
Autor: Željka Gavranović

Neki odbijaju zaraditi na gostima

Zašto Slavonija neprestano 'pada' na ispitu 'Turizam'?

Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus
  • Ž.G./SBplus

Ako ruralno slavonsko mjesto s oko četiri tisuće stanovnika godišnje ostvari 5408 noćenja, a nudi tek 37 kreveta za strane i domaće goste, jasan je to pokazatelj kako se, kada je u pitanju seoski turizam, mora i može ići naprijed.

LJESKOVE VODE - Zapuštenost te nedostatak uređenja i sadržaja, već godinama ne priječe Brođane da uživaju u prirodnoj ljepoti Ljeskovih voda - umjetnog jezerca i okolne šume udaljene tek dva kilometara od Korduševaca. Sama vožnja do te zelene oaze, za lijepog vremena, uveselit će svakoga. Danas i za Slavoniju rijetki prizori koji se sa ceste koja vodi prema Jezeru vide iz dvorišta seoskih gospodarstava, dovoljni su za zaključiti kako se radi o potencijalnom turističkom biseru. No, on je već desetljećima rezerviran tek za 'lokalce'. Za ostale, posebice strane goste, ostaje nepoznanica.

Opraštajući se s ljetom, brojni su Brođani i ove nedjelje posjetili Ljeskove vode, uživajući u obiteljskom druženju, amaterskim sportovima i društvenim igrama. No, kod stolova i klupa staje uređenje tog prekrasnog mjesta. Nekadašnji ostatci odmarališnog objekta i sanitarnog čvora danas, tek, mogu pružiti zaklon od nenadane kiše, a veliki limeni spremnici za otpad, toliko su puni da smeće iz njih ispada i raznosi se dalje po livadi. Dokaz je to kako je i organizirano čišćenje tog mjesta, odnosno, odvoz otpada, uistinu neredovito ili (pre)rijetko, ali i to da ljudi nisu spremni, pri pogledu na prepune spremnike, svoje smeće ponijeti sa sobom i tako sačuvati prirodu.

Početkom travnja, SBplus pisao je kako taj 'Nekadašnji prirodni biser vapi za ulaganjem' te istraživao tko je, zapravo, odgovoran za to područje. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, navodno, razlog su zapuštenosti i neulaganja u zemljište oko jezera. Samo Jezero pripada Hrvatskim vodama, dok Općini Bukovlje ostaje tek nadležnost nad ostatcima nekadašnjeg odmarališnog objekta.

Kada bi to područje postalo turistička destinacija, zasigurno, mnogi bi se potrudili brzo raspetljati zavrzlame oko vlasništva nad parcelama koje čine taj zeleni biser. Nije to jedino mjesto čiji turistički potencijal u Slavoniji ni u kojem smislu nije iskorišten, ali ima i dobrih primjera.

Adrenalinski park u Kampu Duboka, o kojemu je također pisao SBplus, tek je jedna od ideja koja bi se, da je volje i želje, uspješno mogla preslikati na područje oko Ljeskovih voda. Za dva sata penjanja zainteresirani tamo izdvajaju od 50 kuna (za djecu) pa do 80 kuna (za odrasle). Uz popratne sadržaje, poput mjesta za okrepu i odmor, a možda čak i za noćenje i Ljeskove bi vode mogle procvjetati.

Da interesa za Slavoniju, kako kod starih, tako i kod domaćih gostiju, itekako ima, pokazuju i podatci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu. Najveći je broj noćenja tijekom cijele 2018. godine, na području Brodsko-posavske županije, ostvario grad Slavonski Brod - čak 36.632, dok je Nova Gradiška brojala tek 7898 noćenja.

Činjenicu da turisti posjećuju i manja mjesta dokazuju Rešetari s 5408 noćenja u 2018. godini, što je neobično s obzirom na to da broje tek 37 kreveta, što znači kako je prosječno svaki dan u godini bilo popunjeno njih 15-ak. Velika Kopanica, Oriovac i Staro Petrovo Selo kretali su se oko brojke od 1500 noćenja, dok je Sibinj imao čak 2424 noćenja u 49 raspoloživih kreveta.

Ukupno je, tijekom cijele 2018. godine na području Županije, noćilo 24.135 domaćih i 35.537 stranih gostiju.

Na raspolaganju su im, pritom, bile 602 smještajne jedinice i 1370 kreveta u 85 objekata diljem Županije - 13 hotela, pet objekata na OPG-ovima, 27 objekata u domaćinstvu, 39 ostalih ugostiteljskih objekata za smještaj (druge vrste - skupina kampovi) i jedan restoran.

Na pitanje treba li ih biti još više - odgovor daju same navedene brojke. Jasno je, pritom, kako se gostima mora ponuditi i puno više od toplog i udobnog kreveta, no Slavonci i dalje očigledno nisu zainteresiranu za zaradu od turizma.

    Broj komentara: 4

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Taubek

    Taubek

    Komentirano: 24.9.2019. | 11:45

    1

    Pada na ispitu iz turizma jel samo kuknjave i igraju nà kartu sazaljenja jer eto mladi odlaze. Jebe se drzavi i HTZ-u sto mladi odlaze nit ce vam pomoci ti isti....a celnik imenovane oocine moli Boga da ne mora nista raditi jel radio ili ne placa ostaje ista.
    walter

    walter

    Komentirano: 24.9.2019. | 10:32

    2

    Dirljivi je ovo pokušaj "kritike" turizma u županiji, posebno što Babo nije odgovoran za Ljeskovac, već neki drugi čelnik lokalne samouprave, ali u donja dva upisa ste mogli pročitati jezgrovitu kritiku gradskih i županijskih impotentnosti kada je turizam u pitanju. Kažem, navedite samo jednu županijsku destinaciju i onda navedite ukupan zbroj "ulupanih" sredstava u zadnjih 20-25 godina (da ne brojimo one ratne). Dobit ćete užasne milijunske cifre koje su potrošene, a ništa pod milim bogom nismo napravili. Eh, kad bi vi smjeli napisati pravi, iskreni članak protiv tog Dusparinog i Marušićevog turističkog plana, prakse i štetočinskog trošenja ogromnih sredstava. Čitanost i relevantnost portala bi odmah skočila bar za 50%.
    walter

    walter

    Komentirano: 24.9.2019. | 10:26

    3

    Sami ste odgovorili na vlastito pitanje u prvoj rečenici: Zapuštenost te nedostatak uređenja i sadržaja. 'Nekadašnji prirodni biser vapi za ulaganjem' - kaže tko? Netko tko je specijalist za turizam? Netko tko je poduzetnik u turizmu i spreman na investicije? Nemojte pozivati gradonačelnike i načelnike da našim novcem razvijaju biznis! Okanite se tih navada iz bivšeg sustava. Austrija ima jak seoski turizam, ali ne ulaže država, već ulažu pojedinci, poduzetnici, investitori. "Kada bi to područje postalo turistička destinacija, zasigurno, mnogi bi se potrudili brzo raspetljati zavrzlame oko vlasništva nad parcelama koje čine taj zeleni biser. " - koja je ovo naopaka logika? Da bi postalo turistička destinacija, netko mora investirati, a tko će lud investirati u nešto što nije imovinski-pravno čisto? Nedjeljom popodne sjednite u auto ili krenite biciklom, pješice i da vidim u koje ćete to turističko odredište u našoj županiji otići. Ja ne znam gotovo niti za jedno jedino. Ne tako davno sam krenuo u Staru kapelu, kad tamo ama baš ništa za turiste poput mene. Naravno, završio u požeškoj županiji, jer tamo ipak nešto ima. O Baranji, Vukovaru, Iloku da ne govorimo. Gdje u Brodu ili okolici Broda osim Dida Tunje ima nekakav pristojan restoran? Trideset godina ulažete u turizam naše novce, odškolovali smo i doktore turističkih znanosti, a da nismo dobili niti jedno jednu turističku destinaciju. Ajde malo pričajte koje su to destinacije u županiji brendirane i odskočile u zadnjih 30 godina! Dajte sugrađanima prijedloge što da posjete od te bogate ponude idući vikend i po mogućnosti da se ne moraju nikome danima unaprijed najavljivati! Dakle, točno pitanje nije zašto Slavonija, jer PŽS, OBŽ, VSŽ nešto imaju, već zašto BPŽ pada na ispitu Turizam.
    Jablanovi_kraj_Gloge

    Jablanovi_kraj_Gloge

    Komentirano: 23.9.2019. | 22:52

    4

    Patetično ! Turizam u Slavoniji može prodati samo jedna dobra široka priča i neke civilizacijske vrijednosti koje se u ovom primjeru ni ne naslućuju. Trenutno je jedina takva priča Baranja i nešto malo manje Istočna Slavonija i Srijem, jednom riječju Hrvatsko Podunavlje. Fenomen ima tu sreću da se može spojiti na međunarodno poznatu rutu dunavskih kruzera koja pak eksploatira neke autentične panonske i srednje-europske vrijednosti i stil života. Spoj kulture podrumarstva, čvaraka, kulena, kolača, fiša, konja, Vučedolske kulture, parkova prirode, lovišta, tvrđava, dvoraca i nešto prepoznatljive arhitektonske i crkvene baštine (panonska sela, Đakovo, Osijek, Ilok). Na to se inteligentno povezuju i neke moderne inovacije tipa festivala slame, filmskih i folklornih festivala i slično, adrenalinski parkovi, biciklističke i vinske staze, itd. pa tako priča može i rasti. Naspram toga, ovdje spominjemo tek jednu vikendicama neoskvrnutu livadu i jezerce koji imaju upravo onakav promet i publiku kakvu apsolutno i mogu imati. To je naprosto zgodan piknik punkt za lokalno stanovništvo. Kao i Petnja. Kao i Poloj. Osim tvrđave koja baš i nije u nekom reprezentativnom stanju, brodsko područje se baš i nema čime mjeriti sa gore pobrojanim. I.B.M. smo izgubili, Muzej tambure neće puno pomoći. Bar da znamo zaraditi od turskih vozača i tranzitnog prometa kao što smo nekad prije znali.

    Broj komentara: 4

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :