Život : Ostalo

Objavljeno: 1.9.2013. u 16:00
Prikaza: 3751
|
Autor: Marija Radošević

Pitoreskno selo Lovčić

Preživjeli Turke i doživjeli Europu

Slika 2
Foto: Slika 2
  • Slika 2
  • Slika 3
  • Slika
  • Slika
  • Slika 4
  • Slika 1
  • Slika 1
  • Slika 5
  • Slika 2
  • Slika 5
  • Slika 3
  • Slika 6
  • Slika 7
  • Slika 7
  • Slika 8
  • Slika 10
  • Slika 8
  • Slika 6
  • Slika 9
  • Slika 9

Od Stupnika - općinskog središta - pet kilometara vožnje brdskim krajolikom, kraj vinograda, pa kroz hrastovu i grabovu šumu, pokraj uređenih idiličnih livada i kraj poneke vikendice, stiže se do Pavića brda, s kojega se uočavaju ušorene kuće sela Lovčić.

Nekada je to selo zauzimalo stratešku poziciju između Slavonskog Broda i Požege, a danas je mala oaza mira i nedirnute prirode s četrdesetak kuća i jednako toliko stanovnika. Tu je i crkvica sv. Martina, iz romaničkog i ranogotičkog razdoblja, jedan od najstarijih sakralnih objekata u Slavoniji, sagrađena 1167. i obnovljena 1756. godine, do koje se dolazi "stopama sv. Martina”. O tome postoji i međunarodna inicijativa, kaže pročelnica slavonskobrodskog konzervatorskog odjela Željka Perković, naglašavajući kako je za Lovčić najvažnija upravo činjenica što je smješten u prekrasnom krajoliku kojim je nekad hodio i gdje je boravio poznati biskup. Iz rodne je, naime,  Mađarske pohodio Hrvatsku i cijelu Europu nekoliko puta, da bi u Francuskoj završio kao crkveni velikodostojnik.

Inicijativa "Stopama sv. Martina” potaknuta je, vjerovali ili ne, u Americi

- A gdje god je bio, priča kaže, napravio je crkvicu, pa je i lovčićka crkvica nastala na brežuljku, današnjem mjesnom groblju, i zaštićeno je kulturno dobro od nacionalnog značenja. To je crkvica hodočasnika, a najvjerojatnije su tu zastajali i križari kada su išli u pohode - kaže Perković.

Inicijativa "Stopama sv. Martina” potaknuta je, vjerovali ili ne, u Americi, u kojoj je netko - zahvaljujući čudima tehnike, interneta napose - saznao za Lovčić i pokrenuo cijelu priču oko sv. Martina. Lovčićani vjeruju kako bi se ta turistička ruta (kao u Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Francuskoj) mogla iskoristiti i organizirati pohode kroz ovo, posljednjih godina gotovo zaboravljeno, selo, koje se svojevremeno nalazilo na jednom od najvažnijih putova, a svoj vrhunac doživljavalo krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Nakon toga, naglim industrijskim razvojem, počelo se iseljavati. No kako je ostalo relativno izvan velikih prometnica, zadržalo je duh starih vremena. I upravo bi to danas moglo biti njegova najveća vrijednost.

Tursko groblje i pučka škola

Zauzimanjem lokalne zajednice te Instituta za etnologiju i folkloristiku, Konzervatorski odjel je priredio kompleksni promotivni materijal. U tom se materijalu govori o krajoliku, prirodnom i kultiviranom, o tradicijskim, stambenim, gospodarskim i pomoćnim zgradama te svim drugim potencijalima iz kojih se može izvući korist za revitalizaciju ovoga kraja, ponajviše u smislu razvoja eko i etno turizma. Osim toga, o Lovčiću se priprema i izložba u Muzeju brodskog Posavlja.

I interes stanovnika za revitalizaciju sela sve je izraženiji pa su prije osam godina osnovali i udrugu "Eko-etno selo Lovčić" i počeli uređenje sela ne bi li ono bilo privlačnije turistima. Cilj im je, kažu, sačuvati duh minulih vremena, urediti stare tradicijske kuće u izvornom obliku, a OPG-ove uključiti u turističku i gospodarsku ponudu za razvoj ruralnog turizma. Za to postoji, sigurni su, dobra podloga, jer je mjesto, kažu, živjelo i u tursko doba, što i danas potvrđuje brežuljak iznad sela poznat kao Tursko groblje. Stara je i pučka škola u mjestu Lovčić, utemeljena još oko 1830. godine. Nažalost, zatvorena je prije četiri godine, kada je i posljednjih nekoliko učenika završilo četvrti razred.

Domaći med i bicikliranje

Tu su na stazi i četiri kapelice, od kojih se značenjem ističe kapelica poklonac, pravokutnog oblika.

- Uz sve što imamo, nedostaje nam projekata i financijske potpore - kaže predsjednik Udruge, Stjepan Aladrović te dodaje: - Prije dvije godine, napravili smo šetnicu oko sela i spojili je s crkvicom sv. Martina, a županijska Turistička zajednica postavila je dvadesetak klupa za odmor. Uredili smo i izvorište Popovac s dvije sjenice i klupama, biciklističke staze. Sve je to lijepo i korisno, ali je premalo.

Vlasnici pojedinačno sami obnavljaju stare kuće, pa i naš sugovornik, koji uz dosadašnju potporu Ministarstva turizma od ukupno 50 tisuća kuna planira dovršiti "Bajinu kuću”, u kojoj će za početak gostima nuditi prenoćište. Slično razmišlja i Đuro Aladrović, još uvijek zaposlen u Slavonskom Brodu.

- Ovo je bogom dano za sve vrste turizma, ali problem je novac za projekte, a njega očekujemo od općine, turističke zajednice i županije. Ne želimo da Lovčić bude muzejsko eko-etno selo, nego ovodobno eko-etno selo za goste, turiste, koji će u njega dolaziti u sve većem broju. Ovdje žive ljudi koji im mogu ponudi domaći med, sir, kajmak, bicikliranje, jahanje... I sad dolaze gosti, ponekad s dvadesetak auta, no mi još nemamo dovoljno toga u ponudi - kaže Đuro.

Njegova kćerka je završena kuharica, što bi im moglo dobro doći za turističku ponudu, dok supruga, zajedno s ostalim ženama u selu okupljenima u Udrugu, izrađuje rukotvorine, čijom bi se prodajom također mogla skupiti koja kuna za buduće eko-etno selo. No veliki problem Lovčića je, kažu mještani, nedostatak vode u bunarima za sušna vremena, jer kroz mjesto još uvijek ne prolazi vodovod.

Stjepanova supruga Ankica iz Odvoraca se udala u Lovčić i zavoljela selo. Ne smeta joj ni što liječniku ide u Oriovac, što je zatvorena škola i trgovina. "Svaki dan imamo tri pokretne trgovine, a samo kada trebamo nešto više, odemo u grad.” I njihov 27-godišnji sin Danijel tu živi s obitelji, iako je mladih i djece sve manje. Samo je jedan srednjoškolac u selu, dok Danijelov brat kreće na fakultet. Ne nedostaju im mjesta za zabavu, kladionica, birtija..., ali dobro dođe KUD, makar za trošenje viška mladenačke energije.

Najstarijoj pak sumještanki, 90-godišnjoj Marici Kaurić, ne nedostaje ništa. Lovčić joj je najljepše i najdraže mjesto na svijetu. "Ovdje je čist zrak, volim svoju kuću i neću nikamo, samo Bogu”, kroz šalu kaže baka Marica, koja je rođena u istoj kući, a u Lovčiću je (još za stare Jugoslavije) završila četiri razreda škole s tridesetak đaka.

Lovčićani u svom naumu oživotvorenja eko-etno sela imaju potporu načelnika općine, Pere Lovinčića.

- Općina će svakako odraditi svoj dio posla, no jedan od većih problema Lovčića su mali financijski kapaciteti domaćeg stanovništva da izgrade vlastite projekte - kaže načelnik. Ipak očekuje kako će se iz europskih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju (za 2014. godinu) naći i nešto novca za ovu općinu.

- Prijavili smo se za jedan projekt turističke naravi, u iznosu od osam milijuna eura, i vjerujemo da ćemo uspjeti povući ako ne sve, onda značajan dio tih sredstva, budući da su Lovčići u toj 'ponudi' visoko pozicionirani - optimist je Lovinčić.

Zaslužuju bolje danas i sutra

Načelnik općine također kaže kako će se učiniti sve da se izgradi cesta, šetnica, vidikovci i još puno toga dobroga za selo, no problem će nastati, kaže, ako ne bude smještaja za turiste. A što se tiče vodovodne mreže, u Općini razmišljaju o mogućnosti izgradnje lokalnog vodovoda, što bi s obzirom na izdašnost izvora pitke vode, bilo učinkovitije i jeftinije.

Sve u svemu, koliko god se Lovčić čini kao selo "bogu iza leđa”, sudeći prema svemu što smo vidjeli na licu mjesta, ipak se puno toga ima vidjeti. Drugim riječima, Lovčić nije i ne smije biti zaboravljen u nekavoj "slavonskoj zoni sumraka”. Naprotiv, i Lovčić i druga slična, a opet po mnogočemu osobita i različita sela u Brodsko-posavskoj županiji, zaslužuju bolje danas i još bolje sutra. Uostalom, i Lovčić je od sada osim u Hrvatskoj također i u Europskoj uniji...

 
Malo ih je ostalo
Nekad više od tristo, danas jedva četrdesetak stanovnika u selu
Davne 1800. godine Lovčić je ima 174 stanovnika, dok je najviše zabilježeno 1910., kada su na popisu bila 342 stanovnika. Danas ih ima jedva četrdesetak, od kojih je jedna četvrtina zaposlenih i oni svakodnevno, kao i srednjoškolac, putuju prema Slavonskom Brodu automobilima, a neki i vlakom iz Stupnika. Većina stanovnika živi od poljoprivrede, iako sve više nastoje oživotvoriti ideju o Lovčiću kao eko-etno selu, gdje bi zaljubljenici (turisti, vikend-gosti) u čistu prirodu, tišinu i domaću ekološki uzgojenu hranu, mogli pronaći upravo to što žele.
Crkvica sv. Martina
Jedinstveno zdanje s ostacima fresaka i natpisima na glagoljici
Jedna od najistaknutijih znamenitosti Lovčića svakako je i crkvica sv. Martina. Nalazi se na mjesnom groblju, gdje su, spomenimo i to, najčešća prezimena Aladrović, Siroglavić, Tuličić, Kuzmić, Kaurić... Crkva je prava rijetkost u Slavoniji, a u relativno sačuvanoj unutrašnjosti vidljivi su ostaci fresaka, kao i srednjovjekovni natpisi na glagoljici, koje je prvi zamijetio prof. Milan Paun. Prema novijim istraživanjima, freske su naslikane do 13. stoljeća. Oko oltara su freske dvanaestorice apostola u naravnoj veličini i umanjeni lik Krista, a na lijevom zidu crkvene lađe freska je svetog Martina konjanika i klečeći lik prosjaka.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Lovčić je imao 63 stanovnika, dok je 2001. godine imao 126 stanovnika, od čega 118 Hrvata...
Lovčićani žele sačuvati tradicijske vrijednosti, slavonsku kuhinju, stare kuće, običaje, ali i uzgajati voće i povrće prema ekološkim standardima...
Prošlost sela nije do kraja istražena, ali se pretpostavlja kako je tu i nekad bila naseobina, na što upućuju i nalazi pri kopanju podruma ili bunara...
Prema stotoj
Samo komadić kruha, kapučino i malo cvijeća, dovoljni su baki Anki
Baki Anki Aladrović 88 je godina tek. Susrećemo je u idiličnom cvjetnom dvorištu. Živi potpuno sama nakon suprugove smrti. Nema ni kokoši, ni vrta, a kaže da joj ništa i ne treba. "Samo komadić kruha i kapučino, to je moja dnevna hrana”, kaže nam vedra bakica dok uživa u raskošnim lijepim katama, za koje dnevno treba iz bunara izvući i po nekoliko kanti vode. Kad je čovjek vidi tako živahnu, zadovoljnu i veselu, nema druge nego poželjeti joj da doživi bar stotu...

    Broj komentara: 2

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Kahfrate

    Kahfrate

    Komentirano: 2.9.2013. | 2:30

    1

    Danas sam pročitao jedan aforizam, a njegovi tvorci su sami Srbi: ... "Divimo se Turcima. Trebalo je s nama Srbima izdržati punih pet vekova."
    Stipe

    Stipe

    Komentirano: 1.9.2013. | 21:18

    2

    Po čemu smo mi to Maco bolji od Turaka?

    Broj komentara: 2

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : I ove godine nastavili s lijepom tradicijom

    Vinkovo u Staroslatiničkom brdu

    I ove godine nastavili s lijepom tradicijom

    23.1.2017. | 12:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Lijepo djelo nakon korisnog rada

    Iz Starog Slatinika i Slavonskog Broda

    Lijepo djelo nakon korisnog rada

    22.1.2017. | 12:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Neki se nisu uspjeli ni prepoznati

    Obilježili 50. obljetnicu male mature

    Neki se nisu uspjeli ni prepoznati

    19.12.2016. | 21:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Vaterpolisti Juga u posjeti općini

    Brodski Stupnik

    Vaterpolisti Juga u posjeti općini

    19.12.2016. | 12:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod :  I djeca imaju pravo na sigurnost

    Provedba projekta

    I djeca imaju pravo na sigurnost

    5.10.2016. | 12:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Imam mirovinu od samo 24 kune'

    Malo je, ali je njegovo:

    'Imam mirovinu od samo 24 kune'

    23.12.2015. | 7:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ispraćen jedan od velikih Slatinjana

    Otiš´o je naš Jura

    Ispraćen jedan od velikih Slatinjana

    25.3.2015. | 23:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zubići na 200- tinjak grmova uberu do tone kupina

    Uživaju, ali i zarade

    Zubići na 200- tinjak grmova uberu do tone kupina

    27.8.2014. | 22:31
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Općina Brodski Stupnik

    VIDEO: Predstavljamo

    Općina Brodski Stupnik

    10.1.2013. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :