Tamo učitelji sami određuju koje će predmete imati koji dan

Finski obrazovni sustav, po mišljenju učitelja, daleko je napredniji od našega te će proći još puno vremena dok se približimo njihovim standardima, stavovima i spremnosti na promjene .

On je, naime, s još dvoje nastavnika iz Hrvatske, sudjelovao na kontaktnom seminaru koji je na temu edukacije djece održan u finskom gradu Tampereu, u organizaciji Erasmus+, Hrvatske agencije za mobilnost i programe EU te Finske nacionalne agencije za obrazovanje. Seminar je održan u svrhu boljeg upoznavanja Erasmus+ programa s naglaskom na rani odgoj i obrazovanje, proširivanje znanja o sklapanju strateških partnerstava, ali i finskog obrazovnog sustava.  

I dok su seminari, koji su se sastojali od brojnih predavanja i radionica, nudili kvalitetne primjere dobro napisanih projekata, sudionicima je jednako zanimljivo i korisno bilo upoznati se s radom u finskim vrtićima i školama. Više od 40 sudionika iz 14 zemalja Europske Unije moglo je posjetiti lokalne vrtiće i osnovne škole.

- Pri posjetu školama mogle su se vidjeti velike razlike u odnosu na hrvatski obrazovni sustav – od onih očitih koji su financijske prirode te drugačijeg pristupa nastavi i vođenju pedagoške dokumentacije, koja je uvelike smanjena u odnosu na naš sustav, do onih koje kreću od pojedinca – samog učitelja. Finski obrazovni sustav, po mišljenju učitelja, daleko je napredniji od našega te će proći još puno vremena dok se približimo njihovim standardima, stavovima, spremnosti na promjene i onoga što je bilo itekako očito – stava društva prema učiteljskom pozivu i učiteljima. Učitelji ondje imaju puno veću autonomiju u radu, pri čemu sami određuju koje predmete će održavati koji dan – ovisno o potrebama učenika, a ne kako bi zadovoljili formu i ono što su isplanirali na početku školske i nastavne godine.

Vrlo su česte reforme i promjene u obrazovnom sustavu jer su učitelji i obrazovni radnici vođeni logikom, ali i podržani od sustava i društva. Često uvode nove metode i oblike rada u svoju nastavu te, ako vide da to donosi određeni rezultat, drže ih se i dalje. Ono što se pokazalo lošim u praksi - izbacuju. Kada hrvatski učitelji budu imali takvu potporu sustava – i moralnu i financijsku, napredak će biti moguć, do tada je na svakom učitelju da promjenu pokrene iz vlastite učionice svojom vlastitom voljom - napisao je, uz ostalo, učitelj Javor, čija je ideja koja podrazumijeva i razmjenu učitelja i studenata, zainteresirala partnere iz Finske, Španjolske, Danske, Njemačke i Poljske.

A kako izgledaju učionice u finskim školama možete pogledati u velikoj fotogaleriji OVDJE. U usporedbi s velikim dijelom hrvatskih škola, posebice onih područnih u manjim mjestima gdje se još lože peći na drva, ove finske izgledaju poput bajke. Baš kao i sam sustav rada koji je, s pozicije učitelja i učenika, u Hrvatskoj, barem trenutno, teško zamisliti.