NOVA GRADIŠKA - Pridružujući se gradovima koji obilježavaju 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnicu smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera (Osijek, 4. veljače 1.815. - Đakovo, 8. travnja 1905.) Novogradišćani su jučer u Strissmayerovoj ulici otkrivena njegovu spomen bistu.
Doc. dr. sc. Zoran Jukić:
Svoje ideje, vizije i znanje želim prenijeti na mlade ljude
Na Vašu inicijativu, Nova Gradiška (sad već op.a.) dobila je spomenik Josipu Jurju Strossmayeru?
– Točno, na moju inicijativu, no naravno uz podršku grada Nove Gradiške, Županije i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, u petak, 6. studenog bit će otkrivena spomen bista velikanu hvratske povijesti, Josipu Jurju Strossmayeru. Bit će postavljena u Strossmayerovoj ulici, na prostoru ispred bivše vojarne u Novoj Gradiški. Dolaskom Medicinskog fakulteta, studija Sestrinstva u Novu Gradišku, ušli smo u veliku obitelj Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Povodom 200. godišnjice rođenja hrvatskog biskupa, teologa, političara, kulturnog djelatnika i pisca, našeg Strossmayera, htjeli smo podići spomen bistu u našem gradu. Na taj ćemo način odati počast velikanu hrvatskog prosvjetiteljstva, hrvatske političke misli, čovjeku koji je razvijao znanost, kulturu, umjetnost, velikom meceni, velikom biskupu i velikom Hrvatu. S druge strane, uljepšat ćemo naš grad. Nismo stavili spomenik u strogi centar grada, nego vrlo blizu centra, i na taj način ćemo krajobraz samoga grada uljepšati s jednim lijepim spomenikom, kojeg je načinio akademski kipar Marijan Sušac, a izlijeven je u Zagrebu, u poznatoj Ljevaonici Ujević.
Na ovaj se način zaokružuje jedna logična cjelina. Nova Gradiška je dobila studij Sestrinstva, dobivamospomenik Josipu Jurju Strossmayeru. Kad se prisjetimo prošlosti, poznati hrvatski liječnik dr. Andrija
Štampar rađen je ovdje, dakle, sve simbolično ukazuje kako Nova Gradiška ima svoju povijest, posebice, što se tiče zdravstvenog prosvjećivanja. Ta se povijest nastavlja danas?
– Vaša je konstatacija točna. Dizanjem ovog spomenika, mi se ne klanjamo mrtvim kostima, mi nastojimo održati oganj prosvjetiteljstva, nastojimo održati oganj velikih ljudi koji su u ovom kraju radili. Spomenuli ste Andriju Štampara, Josipa Juraja Strossmayera… Znamo da je bilo dosta velikana iz našeg grada, što u području zdravstva, što u području nekih drugih djelatnosti. Smatramo da podizanjem spomen obilježja, nastavljamo i podržavamo ideju ljudi koji su tu radili. Moram napomenuti tradiciju naše bolnice dugu 170 godina. Malo je zdravstvenih ustanova koje imaju ovako divnu tradiciju. Na neki način, ovaj studij Sestrinstva je podrška takvoj bolnici da ostane i ponovno dobije svoju samostalnost koju je, nažalost, nepravedno izgubila. Duboko sam uvjeren, bez obzira na političku opciju koja bude preuzela vlast, da će naša bolnica opet dobiti svoju pravnu samostalnost, jer ova integracija s brodskom bolnicom pokazala se ne samo neopravdanom, već pogrešnom i štetnom za obje bolnice. Otvaranjem studija Sestristva, mi smo dali do znanja da nastavna baza u Općoj bolnici Nova Gradiška ima dovoljno kadra da može većim dijelom iznijeti jedan takav studij. S druge strane, omogućili smo našim mladim ljudima studiranje u njihovom gradu. Po prvi put, Nova Gradiška je postala grad koji ima svoj fakultet, s perspektivom.
Mi ćemo studij Sestrinstva širiti, tako da ćemo iduće godine sigurno upisati još jednu godinu. Imat ćemo prvu i drugu godinu, imat ćemo četvrtu godinu, to je diplomski dio studija, Tako da sljedeće godine računamo na 200 studenata u našem gradu.
Sekundarni interes, što to znači za Novu Gradišku, materijalno?
To nam možda nije toliko bitno i značajno, nego je bitno da naši ljudi ostaju u gradu i tu se školuju, što pojednostavljuje njihovo školovanje u ovako teškim situacijama kada ih roditelji moraju slati u druge gradove.
U kontekstu sadašnjeg visokog školstva, u Novoj Gradiški je radio i dr. Andrija Štampar kao velikan hrvatskog zdravstva, velika povijesna ličnost, čovjek koji je iz naših krajeva. Malo ljudi zna da je pod njegovim ujecajem i zaslugom napavljena bolnica Strmac, sadašnja bolnica Sveti Rafael, jer je iskorištena Rockefellerova fondacija na koju je snažni utjecaj imao Andrija Štampar. Preko svoga prijatelja Maksimilijana Benkovića ta je bolnica izgrađena u onakvom obliku kakav je bio do zadnjeg renoviranja.
Andrija Štampar je nastavio misao, onu koju su njegovi prethodnici započeli. Između ostalog, tu je bio Josip Juraj Strossmayer, veliki prosvjetitelj, čovjek koji se zalagao za razvoj hrvatskog naroda i znanosti, prosvjetiteljstva u hrvatskom narodu. Sve to ima jednu svoju poveznicu, jedan povijesni kontinuitet. Na ovaj način, podizanjem spomenika, nastojimo dati svoj doprinos obilježavanju 200- te godišnjice njegova rođenja (...)
Vjerujem kako ste kao čovjek i liječnik, na neki način, ispunjeni. Zahvaljujući Vama novogradiška bolnica postala je nastavna baza Medicinskog fakulteta. Tu je studij Sestrinstva, otvaranje spomenika J.J. Strossmayeru. Na svečanosti otvaranja studija bilo je naznaka kako bi bolnica Strmac trebala postati nastavna baza?
- Moj odnos prema obrazovanju mladih ljudi nije u diskontiunitetu s radom kojeg svakodnevno obavljam kao kirurg u Općoj bolnici Nova Gradiška. Iskreno vam moram reći da imam romantičarsku zamisao da svoje znanje koje sam stekao kroz studij, specijalizaciju, subspecijalizaciju, doktorski studij i sva ostala usavršavanja koja su normalna u životu jednog liječnika, da sam dužan to nekomu vratiti, a to su generacije koje dolaze. Kao što su moji učitelji i profesori, a ovdje bih izdvojio važno ime u mojoj karijeri i edukaciji, to je primarijus doktor Mijo Radić, čovjek koji je dugo godina bio šef kirurgije i od kojeg sam jako puno naučio i bio mi je voditelja za vrijeme moje kiruške edukacije. Ja jednostavno moram to znanje prenijeti, moram vratiti to znanje na mlaže kolege i studente. Bila mi je želja da taj Studij sestrinstva organiziramo u Novoj Gradiški. Naime, iz vrlo praktičnih razloga, dugi niz godina suradnik sam Medicinskom fakultetu u Osijeku, na studiju Medicine i studiju Sestrinstva. Logično mi je bilo da proširim tu djelatnost Medicinskog fakulteta na grad u kojem sam skoro 30 godina građanin i član Gradskog vijeća. Tu se stvori jedna ljudska i logična potreba. Pritom, naglašavam kako su svi moji angažmani na Medicinskom fakultetu pro bono (bez naknade) i onda i sada, jer sam stalno zaposlen u Općoj bolnici Nova Gradiška.
Ovo što ste rekli za specijalnu bolnicu Sveti Rafael, točno je. Potpisan je sporazum gdje bolnica Sv. Rafael postaje nastavna baza Medicinskog fakulteta Osijek, isto kao što smo to napravili prije nekoliko godina s Općom bolnicom Nova Gradiška. Kao što je Opća bolnica Nova Gradiška dobila, u stručnim i znanstvenim krugovima dignitet veći nego je imala, to će isto dogoditi se s bolnicom Sv. Rafael. S druge strane, to ima praktični značaj, jer ta bolnica provodi dio svoga rada i na palijativnoj medicini, tako da ćemo mi, u četvrtoj godini diplomskog studija Sestrinstva, imati kolegije iz palijativne medicine, o kojoj se danas jako puno priča, a ustvari malo se što napravilo u Hrvatskoj. Palijativna medicina je izazov, stručni i društveni, o kojem se danas malo govori. Veliki broj starijih osoba imaju bolesti koje se ne mogu izliječiti, često su prepušteni sami sebi.
Kad ste kao mlad liječnik, prije 30-ak godina, dolazili u naš grad, jeste li imali viziju kako ćete sve ovo, na neki način realizirati. Jeste li tada mogli i zamisliti da bi Nova Gradiška mogla postati sveučilišni grad?
Iskreno, tada o tome nisam razmišljao. Ja sam došao u Novu Gradiški kao mlad čovjek tražeći specijalizaciju. Ta je bolnica meni dala specijalizaciju, na čemu sam joj i danas zahvalan, jer mi je bila životna želja biti kirurg. U to vrijeme, specijalizacije su dijeljene drugačije nego li sada. Bilo je jako teško dobiti specijalizaciju. Bila mi je ponuđena u Novoj Gradiški i ja sam prihvatio. Tu radi moja supruga, tu su moja djeca školovana... Više se osjećam građaninom Nove Gradiške, nego bilo kojeg drugog grada gdje sam bio prije nego sam ovdje došao. Ovdje je moj dom. Dobar dio te ljubav prema zajednici nastojao sam pretočiti u ovo što smo ranije govorili: otvaranju Studija, radu u bolnici i u nastavnoj bazi, uključivanju što većeg broja kolega u rad pri fakultetu, dizanju spomenika Stjepanu Radiću i Josipu Jurju Strossmayeru.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -