Ovo je žalovanje koje ne nosi patetiku i ne navodi na tugu

SLAVONSKI BROD - U slavonskobrodskoj Galeriji Ružić, 14. je lipnja upriličeno otvorenje izložbe Stjepana Šandrka „Fake news". Branimir Pešut, voditelj kabineta akvarela Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, vrlo je koncizno predstavio slikara i njegova djela, otvorivši na taj način izložbu koja je pravo osvježenje za likovnu scenu u Slavonskom Brodu.

Alegorija jednog svijeta u koji smo uronjeni apstrahirana je na lik Donalda Trumpa. Na slici on izgleda simpatično, poput balona lebdi, a zajedno s njim lebde i iluzije jednog svijeta. Posjetiteljica izložbe reče da je sladak. Zaista, ta slatkoća proizlazi iz pristupa onom suvremenom, apsurdnom.

Zašto?

Krenimo od početka. Živeći u svijetu spektakla, susrećemo se sa svijetom imaginarnog koji zauzima mjesto stvarnog, a da toga često nismo niti svjesni. Opterećenost suvremenim tehnologijama iskazujemo svakodnevno kroz kvazikonverzaciju, sjedeći uz društvo, ali bez društva, svatko na svojoj strani, piljeći u mobitele, istražujući umreženi svijet, baveći se vijestima koje su nevažne kao i naši selfiji koje bjesomučno odašiljemo u isti taj svijet iz kojeg nevoljko izlazimo.

Međutim, taj svijet imaginarnog nije isključiv u svojoj vlastitoj opstojnosti već je napunjen nizom detalja iz iste svakodnevice nekih nam udaljenih ljudi, zemalja koji nam izgledaju apstraktno, ali kojima se na neki način i divimo.

Primjerice, Amerika kao sinonim za Obećanu zemlju donosi sa sobom vrli spektakl i od tema koje bi trebale biti „uozbiljene" formulirajući iste probleme, semantiku svijeta koji udaljenošću i načinom života nije toliko različit od ovoga „našeg”. Na slici Fake news A2 – ulje na platnu, gledamo Donalda Trumpa koji izgleda poput bebe, a u ruci drži mobitel. Vrlo znakovito. Alegorija jednog svijeta u koji smo uronjeni tako je apstrahirana na jedan lik (jer se slikarstvo može shvatiti kao i kazališna umjetnost, filmska). Lik na slici izgleda simpatično, poput balona lebdi i zapravo s njim lebde iluzije jednog svijeta. Jedna posjetiteljica izložbe reče da je sladak. Zaista, ta slatkoća proizlazi iz pristupa onom suvremenom, apsurdnom.

Poigravanje stereotipima tako je dovedeno do stupnja ne visoko kritizirajućeg, strašnog, poput Munchovog Krika - već izobličenog, ali i simpatičnog. Žalovanje, ako uopće postoji, zbog bivanja u ovome svijetu, ne mora nužno nositi sa sobom patetiku svakodnevice i izobličenje koje navodi na tugu. Prije se čini kako je ovo prikaz i dokaz onoga što naš svijet uopće predstavlja bez nekog visokomoralnog kriticizma, kriticizma svisoka umjetnosti koju razumiju rijetki. Čini se da je autor izložbe, želio da uronjenošću u paralelne svjetove stvarnog i imaginarnog shvatimo kako smo svi njihovim dijelom, bez iznimke.

Zašto?

Jer, naprosto živimo tako, bez izuzetka u nekom globalnom smislu.

Iskarikiranost slika, gdje ti svjetovi žive na platnu paralelno, sjajno je prikazana na slici Minecraft – ulje na platnu (2021.) Na slici se vidi auto u ruševini kao dokaz potresa koji je bio u Hrvatskoj te animirani likovi videoigre koji, možemo tako reći, ulijeću na scenu.

Što reći? Složit ćemo se da su to oba prisutna svijeta danosti - onoga što jest neapstraktno i onoga što jest apstraktno. Oba prisutna, u isto vrijeme na našoj pozornici života. Ne, nije bilo takve isključivosti - žalovanja, straha, neizvjesnosti samo na jednoj strani, koliko god komično izgledalo.

U književnosti postoji sjajan izraz - „očuđenje" - uobičajene stvari, bića, pojave su predstavljeni na neuobičajen način. Tako možemo shvatiti ovu izložbu, slike koje su na njoj predstavljene. Često kao sinonim za naše postojanje u današnjici koristimo izraz „Apsurdistan". Nije potrebno mnogo obrazlagati pojam. U to se svi Brođani mogu uvjeriti pogledaju li uživo izložbu koja u njihovu gradu gostuje (i živi) do 7. srpnja.