Ono što im pripada 'tihe radnice' često dobiju prekasno

SLAVONSKI BROD - Putujuća izložba 'Neustrašive žene' (100 žena koje su promijenile Hrvatsku), napokon je 1.srpnja 2022. stigla u Gradsku knjižnicu Slavonski Brod. Izložba ilustracija Nine Iris Bešlić, Vande Čižmek, Sonje Gašperov, Ivane Guljašević Kuman,Marsele Hajdinjak, Branke Hollingsworth Nara, Mirele Ivanković Bielen, Helene Janečić, Marije Jelić, Irene Jukić Pranjić, Ane Kadoić, Helene Klakočar, Lane Ključarić, Hane Lukas Midžić, Željke Mezić, Margarete Pešić, Andree Petrik Huseinović, Sanje Pribić, Nataše Rašović Bodiš, Sanje Rešćek Ramljak, Irene Sophije, Sanje Šantak te Manuele Vladić Maštruko i kustosice Sonje Švec Španjol, prvenstveno ima edukativni karakter. Zahvaljujući knjigama 'Priče o neustrašivim ženama' Tatjane Barat i 'Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku' Rosie Kugli (obje knjige su dostupne u knjižnici te su izložene na izložbi kako bi ih posjetitelji mogli slobodno listati), umjetnice dobivaju inspiraciju za ovaj hvalevrijedan projekt. 

Digitalne ilustracije, crteži olovkom, akvarel, olovka u boji, akvarel s akrilom, kolaž, flomaster, tuš i ecoline, akril na papiru,... dakle, brojne tehnike i pristupi, zapravo su prvenstveno ukazivanje na neka, kako umjetnice smatraju, važna imena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti. Na primjer, Janica Kostelić, Dora Pejčević, Vesna Parun, Nadežda Čačinović, Mia Čorak Slavenski, Marija Ujević-Galetović,Žuži Jelinek, Amira Osmanović, Milka Babović, Gabi Novak, Josipa Lisac, Slava Raškaj, samo su neka od imena poznatih Hrvatica koja je moguće vidjeti na izložbi. Veliki broj umjetnika i znanstvenika danas stavlja naglasak na ženske uloge u stvaranju povijesti. Tihe radnice, vrlo često zanemarene, svoj zamah i konačnu ulogu kakva im pripada, dobivaju često prekasno. Prekrajanje povijesti gdje ženski glas nema nikakvih prava i nije suučesnik u događajima, zapravo je lažan. Jer žene, bez obzira na svoja prava, nikad nisu bile nevidljive. Vrlo često su glasnije nego što bi se od njih očekivalo. Ali ta glasnoća je ugušena muškom dominacijom. Potrebno je biti detektiv povijesti da se iz prašine zaborava izvuku velika imena.

Ograničeni izvori uvijek će navesti na krivi put gdje je žena samo marioneta u rukama velikog i snažnog muškarca. Teorije o muškarcu Lovcu ostaju prisutne kao i teorije žene kao krhkog spola. Različiti modeli ženskog uspjeha, moći ili nadmoći u odnosu na muškarce, mogu stvarati prijetnju jer uspjeh žene klasificiran kroz fizički izgled i društveni status nešto je što se očekuje, ali uspjeh s te druge strane medalje je ipak neočekivan, nov te stvara pomutnju i pitanje o sposobnosti same žene. Kako bismo shvatili ovu izložbu, moramo shvatiti njezin kontekst, ali isto tako se kritički odnositi prema samom odabiru 'odabranih'.  Naime, žene istaknute na izložbi nisu najznačajnije u svim kontekstima iako je njihova važnost nesumnjiva. Nisu najistaknutije kao što mislimo da su istaknute naše majke i bake, radnice u  institucijama, profesorice, znanstvenice (…).

Velika Mary Wollstonecraft koju smatramo začetnicom ženskog pokreta zasigurno sama za sebe nikada ne bi rekla kako je od nje sve počelo. Upravo zato, ne smijemo misliti da su  velike hrvatske žene samo ove istaknute u brojci sto. Niti su jedine najznačajnije.

Značajne osobe za svakoga su one koje na nas imaju utjecaj, koje se za nas brinu dok odrastamo, dok smo bolesni, tužni, nalazeći se u bestežinskom stanju beznađa.

Krenimo od vlastitih majki. Krenimo od nas samih. Budimo jake i glasne!

Za kraj, kako ne bismo imali osjećaj poplave isključive ženskosti u javni eter, pohvalimo glazbenu izvedbu muškog izvođača na otvorenju. Riječ je o mladom slavonskobrodskom glazbeniku, Mislavu Dokuzoviću. On je otvorenje učinio svečanijim dvjema skladbama: „U registraturi" Arsena Dedića te autorskom kompozicijom „The Park".