Kolumne : Svileni bomboni

Ana Krstičević

Kolumne

Svileni bomboni
Piše: Ana Krstičević
Objavljeno: 14.8.2011. u 0:03
Prikaza: 2835
|

Znanje u nasljedstvo

Vinciliri

root : VinciliriIzgradnja vincilirske kuće u vranovačkom brdu.(Foto: Ana Krstičević)

„Na sv. Bartola, 24. Kolovoza nije se smjelo zaboraviti. Taj dan prije zore ili na samu zoru, svukao bi se pudar ili vincilir ko od majke rođen – te bi tako u Adamovom kostimu triput oko svega vinograda obišao, molio se Bogu, zaklinjao ptice i grozio im se da mu grožđe ne diraju. U kom bi vinogradu bilo kvara od tica, rugali se pudaru, da je zakasnio uraniti na sv. Bartola, dok su ptice još spavale. Današnji učenjaci rekli bi, to su pudari sugerirali pticama, da ne dolaze u njihov rajon.“

„Biti Brođanin staroga kova a neimati svoj vinograd, smatralo se za veliku žalost."
Anka Simonović,
„O brodskom vinogorju …"
Rude vinogradi brodskog vinogorja. Ne možeš se ne sjetiti onih čijom zaslugom se vinova loza očuvala na ovom našem području. Iako u svim zapisima koje sam našla, najčešće spominju posjednike vinograda, nekolicina vincilirskih kuća koje su uspjele preživjeti vrijeme, a u mom su susjedstvu, nagnale su me da potražim nešto o životu vincilira, ljudi čijim umijećem je loza ostajala zdrava i bogata plodom sve do berbe. Vinciliri su u knjigama rijetko spominjani te sam se ugodno iznenadila pronašavši knjigu učiteljice Anke Simonović „O brodskom vinogorju …", Brodska riječ, izdana 2005. godine, gdje je život tih vrijednih, ali gotovo zaboravljenih ljudi detaljno opisan.

„Bolja klasa vinogradara imala je u svom vinogradu stalnog radnika a zvali ga „vincilir". Taj je obrađivao vinograd uz pogodbu, imao je svoj „deputat". Gospodar davao je prama veličini vinograda i deputat. Obično su dobivali svinjsku mast po 20-50 funti (1 funt ¾ kg.) njekoliko funti soli, 8-10 centi brašna, 1-2 akova (á 56 lt.) vina, ½-1 akova rakije i gotovog novca 60-80 i više forinti. Za pogodbu je vincilir dužan vinograd rezati, kolje udarati, triputa kopati, vezati, sam povaljivati i đubre si nositi koliko je trsja preko prošle zime uginulo, voće čistiti i klaštriti obalu. Lomače i staze u redu držati. Stupove usaditi ako se izvalili, letvu prišiti ako se koja otporila. Preko ljeta obilaziti trsje pa lozu privezati, čim ju je vjetar razvezao. Jednom rječju morao mu je vinograd biti u svakom pogledu bez ikakove mahne. Nadalje je imao paziti na voće, brati ga i gospodaru u Brod nositi. Kad je grožđe dozrijevalo morao je i dan i noć paziti da ne bude kvara. Gospodar je kupio baruta i sačmu i namaknuo vinciliru pušku a ovaj je morao noću obilaziti vinograd i po koji puta pucati, da se gospodar uvjeri, da mu sluga zaista na vinograd pazi. Gospodar je sam ili tko od njegove obitelji za vrijeme dozrijevanja grožđa u vinogradu stanovao pa je tako mogao i kontrolirati svog vincilira. Kad je grožđe dozrelo morao se je vincilir pobrinuti da nađe berače, putanjaše i gauače. Njegov je posao bio prešom baratati, jer je u njega gospodar najviše povjerenja imao. Kad se šira u Brod vozila morao je vincilir sa „teretom", tj. bačvom u kojoj se šira vozila uz kola ići. Zato je vincilir i njegova obitelj, ako je oženjen bio, dok je berba trajala imao cijelu obskrbu tj. nije se trebao brinuti za zajutrak, ručak i večeru. Tada je imao vincilir gospodsku gostbu, jer su gospodari imali svega u obilju, pa su radi i davali. Nakon berbe dobio je vincilir i korpu grožđa na dar. Kad se je vino pretakalo bio je vincilir dužan u Brod saći, pa vino pretočiti. Nije mu bilo dozvoljeno na nadnicu ići, jer u vinogradu uvjek dosta posla ima. Ako je imao odrasle sinove ili kćeri slobodno im je bilo na nadnicu ići. Vincilir je bio dužan da pribavi gospodaru drva, što je trebalo kad je gospodar u vinogradu stanovao. Vincilirova supruga morala gospodaru kuhati i posluživati ga, tako je bilo u pogodbi. Ali bi joj za otu uslugu davali poslje berbe lijep dar, bilo u novcu bilo u kakovoj haljini. Trava u šljiviku bila je vincilirova, za oto je imala vincilirica dati mlieka, sira, vrhnja, putra koliko je gospodaru ili njegovoj suprugi trebalo dok su bili u pudarini. Ako nije imao kravu, trava je bila gospodareva. Štalu za kravu pravio je vincilir o svom trošku. Obično su štale pravili od pletera, ko stari Bosanci svoje kuće. Vincilir je dobio i komadić zemljišta za sijanje povrća. Koliko je trebalo za gospodara, dok je tko od njegovih u vinogradu stanovao, morala je vincilirica dati a ostalo je bilo njezino.


U to doba bili su vinciliri: Švabe (Nijemci), Totovi (Slovaci) i Mađari, kašnje su nadošli Ličani.


Gospođe posjednika vinograda bile su prema svojim vincilirima vrlo ženerozne. Prigodom velikih blagdana došao bi vincilir čestitati gospodarevoj obitelji Božić, novu godinu itd.


Gospođa bi tad natrpala vincilirovu torbu kolačima, suhim mesom, pečenkom, kobasicama – jer tad nisu vinciliri svinje odgajali. Uz to bi dobio njekoliko oka što vina što rakije, to je bio dar pa se nije ovo piće pisalo u pogodbu. Svaki put dobio bi i zajutrak i po čašicu rakije. Tada bi dobio dobru koštu i vina za ručak i večeru, kad bi kod gospodara u Brodu štogod radio. Lijepo su se pazili gospodari s vincilirima a ovi s gospodarima, ali su tada i radnici – vinciliri – drugim duhom disali nego danas. Obično su gospodari imali svoje konje i kola, vincilir bi kupio što mu treba i kod gospodara ostavio i ovaj bi mu kupljeno dovezao, kad bi se u vinograd vozio. To niti je bilo u pogodbi, niti pod moraš, nego od dobre volje gospodareve."


Srećom da su sačuvani ovi vrijedni zapisi, kao i sjećanje na vincilire i njihove kuće, pa su sada i Vinske ceste protkane tim djelom naše prošlosti. A tradiciju pokušavaju sačuvati i pojedine udruge vinogradara i vinara kao što je Udruga vinogradara i vinara „Igrač" bukovačko-vranovačkog vinogorja koji iznad izvora Vinkovac u Vranovcima pomno grade vincilirsku kuću.

Ovo napisah radi želje da ukažem na važnost čovjeka i njegova znanja, neovisno o imanju, bogatstvu, završenoj školi ili podrijetlu. Priča je to o suživotu i poštivanju onih koji zajedničkim zalaganjem dolaze do uroda, radilo se o vinogradu ili čemu drugom. Priča je to o iskustvu i stečenom znanju koje se cijeni i zato je danas posebna.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije sbplus.hr portala.

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
arpad

arpad

Komentirano: 14.8.2011. | 20:17

1

bravo Ana
borat

borat

Komentirano: 14.8.2011. | 18:29

2

Doista vrijedna i zanimljiva knjiga gospođe Simonović.
Janus

Janus

Komentirano: 14.8.2011. | 1:37

3

heeh dodajte jelo tijekom svih radova, povrtnjak, poklon haljinu za ženu i još k tome ženerozne gospođe (možda je palo i još štogod u naturi? :))) ...eh da je vremeplov
Janus

Janus

Komentirano: 14.8.2011. | 1:33

4

najtužnije iz ove priče? kad zbrojite plaću u naturi koja danas vrijedi jedno 11-12 tisuća kuna i dodate da je u kešu dobio još oko 1/4 plaće ondašnjeg učitelja (još 15 tisuća), dobijete da je tip koji je u AustroUgarskoj "okopavao vinograd s nepunim radnim vremenom" (jer nema šanse da to traje 8 sati svaki dan) dobivao veću plaću nego današnji prosječni radnici :(((
Stipe

Stipe

Komentirano: 14.8.2011. | 1:17

5

E ima i danas ženeroznih gospođa. More bit i više nek ondak.

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ruke

Naše

Ruke

9.12.2018. | 23:40
Sve su to učinile moje ruke, podmjestile se ispod majčinih, podigle se iznad kćerinih… blagim stiskom bodreći jedna drugu.
Sve su to učinile moje ruke, podmjestile se ispod majčinih, podigle se iznad kćerinih… blagim stiskom bodreći jedna drugu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Šikara

Piše: Ana Krstičević

Šikara

20.11.2018. | 18:00
Duboko su zagazili u tminu nekog od ovih dana, čisteći šikaru, neki čestiti ljudi blizu moje kuće.
Duboko su zagazili u tminu nekog od ovih dana, čisteći šikaru, neki čestiti ljudi blizu moje kuće.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Moć zajedništva za Ivana Karlovića

Sport i humanost

Moć zajedništva za Ivana Karlovića

19.1.2015. | 18:45
5. humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015.
5. humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Darivati bez povrjeđivanja potrebitih

Bez aplauza i velikih riječi

Darivati bez povrjeđivanja potrebitih

26.5.2014. | 12:45
O nesebičnosti
O nesebičnosti
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vidimo se na istom mjestu…

Brod i Sava

Vidimo se na istom mjestu…

7.7.2013. | 16:00
Neraskidiva veza Broda i Save.
Neraskidiva veza Broda i Save.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nakon izbora, tri predizborne

Političari mijenjajte se

Nakon izbora, tri predizborne

3.6.2013. | 0:04
Marxova 11. teza o Feuerbachu glasi: „Filozofi su svijet samo različito interpretirali; radi se o tome da ga se izmijeni“. Želite li mijenjati svijet, Vi političari, prvo promijenite sebe, poručuje vam naša rijetka, ali vrijedna kolumnistica.
Marxova 11. teza o Feuerbachu glasi: „Filozofi su svijet samo različito interpre
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ima srce kao nebo

Moja mama

Ima srce kao nebo

1.10.2012. | 10:01
Život im je bio maćeha pa volim kada im susjedi zavide na djeci. Kada bih ju došla posjetiti u bolnicu, mama bi me prvo pitala za tatu…govori, da nije imala njega ne bi imala nas. Pomislim koliko mora biti teško, prolazeći kroz osobnu agoniju, u drugima vidjeti samo dobro. Neki m
Život im je bio maćeha pa volim kada im susjedi zavide na djeci. Kada bih ju doš
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pohlepa, lukavost niži su oblik inteligencije

Rušitelji

Pohlepa, lukavost niži su oblik inteligencije

20.5.2012. | 14:00
Nemojte ni pomisliti kako je ovo banalna priča o bazgi. Ni slučajno. Lako za bazgu...
Nemojte ni pomisliti kako je ovo banalna priča o bazgi. Ni slučajno. Lako za baz
SBplus.hr, Slavonski Brod : Njegujmo dobro u sebi

I u teškim vremenima

Njegujmo dobro u sebi

25.12.2011. | 22:30
Strpljenje je gorko, ali su mu plodovi slatki.
Strpljenje je gorko, ali su mu plodovi slatki.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Potka života

Odrastanje

Potka života

26.9.2011. | 1:04
Odrastanje između dvije crkve.
Odrastanje između dvije crkve.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čajo koji nožice djevojačke vjetrom potkiva

Više od vijesti

Čajo koji nožice djevojačke vjetrom potkiva

13.7.2011. | 17:00
Eh…da mi je sad u svatove; one prave slavonske, vesele i glasne, pune žamora i cike, mirisa i okusa domaće hrane kuhane „na veliko"….sve dobro, sve najbolje u Slavoniji, sažeto u svatove! I Čajo. Moj Čajo, Čajo kakvog ga se sjećam, najbolji Čajo….kakvog nigdje na svijetu nema.
Eh…da mi je sad u svatove; one prave slavonske, vesele i glasne, pune žamora
SBplus.hr, Slavonski Brod : Katka

Iz Bosanske Posavine

Katka

23.6.2011. | 14:24
Gledala je u Posavinu, mjesto svog življenja i mjesto gdje žive moje uspomene iz djetinjstva.
Gledala je u Posavinu, mjesto svog življenja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ulica žitnih polja

Oči širom zatvorene

Ulica žitnih polja

18.6.2011. | 20:30
Bilo bi pravedno da se Brod oduži za to bogatstvo pa se nasuka na te zlatne valove svakim pedljom zemlje koja ga okružuje.
Duga je povijest pšenice i njena važnost u životu čovjeka.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ruke

Svileni bomboni

Piše: Ana Krstičević

Ruke