Kolumne : Sa zrnom soli

Objavljeno: 13.1.2015. u 0:04
Prikaza: 4672
|
Autor: Vlado Prskalo

Vlado Prskalo:

Hrvatskoj treba nova obrazovna paradigma

root : Hrvatskoj treba nova obrazovna paradigma

Danas izvodimo nastavu primjerenu 19. i 20. stoljeću, a treba nam ona koja daje rezultate odmah ili će ih davati u vremenu koje dolazi.

Hrvatska ima ozbiljnih problema s obrazovanjem djece jer ih prisiljava učiti napamet. Želimo li napraviti iskorak, s ciljem hvatanja priključka za napredni svijet, moramo promijeniti odgojno-obrazovnu paradigmu!

Izvođenje nastave mora prijeći iz statične u mobilnu, a prostor učenja iz učionice u stvarni svijet. 

Uvidom u rad nastavnika u školama, utvrđen je mali dio stvarnog vremena učenja na nastavnom satu. Uglavnom, prevladava  predavačka nastava, povremeno grupni rad, ali bez pravog kooperativnog učenja.

Nema dovoljno problemske nastave, istraživačke nastave, projektne nastave, grupne nastave koja uključuje kooperativno učenje, nastave usmjerene na djelovanje...

Pripreme nastavnika za nastavu trebale bi sadržavati razrađenu artikulaciju sata (etape, cilj, zadaće, oblike, metode).

Najčešća metoda rada je metoda usmenog izlaganja. Sadašnji rezultati provedenih ispita u školama posljedica su siromaštva metoda i postupaka.

Nastavnik mora imati ulogu voditelja i motivatora

Osnova uspješnog rada je planiranje i priprema nastavnog procesa.

Nastavnik mora imati ulogu voditelja i motivatora. On mora kreirati nastavu koja povezuje poduzetništvo s razvijanjem kompetencija. Onih kompetencija koje će učenik moći iskoristiti u stvarnom svijetu.

Izvođenje nastave mora prijeći iz statične u mobilnu, a prostor učenja iz učionice u stvarni svijet. Kako to nije moguće učiniti preko noći, nužno je isplanirati i projektirati modele promjena. Posljedično, treba napraviti analizu potreba odgojno-obrazovnih ustanova s infrastrukturom, materijalnim i ljudskim resursima...

Važan je ishod učenja

Promjene kurikuluma donijele su usmjerenost na nastavne sadržaje i njihov prijenos, umjesto na usmjerenost k odgojno-obrazovnom ishodu učenja.

Zbog toga, treba povezati sve elemente odgojno-obrazovnog sustava u međusobno povezanu cjelinu na isti način na koji treba povezati sustav vrednovanja i ocjenjivanja.

Dakle, kurikularne promijene trebale bi biti usmjerene na razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje; na promjene s usmjerenosti na sadržaj k usmjerenosti na odgojno-obrazovne ishode; na veću autonomiju učitelja i nastavnika u radu; na obavezno licenciranje nastavnika; na promjenu organizacije škole; na vođenje škola; na izbor ravnatelja škole; na povećanje izbornosti koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika...

Nema potrebne volje za promjene

Posebno bi trebalo poraditi na kvalitetnom strukovnom obrazovanju kroz njegovu veću fleksibilnost, izbornost i modularnost. Naprosto je nužno postepeno uvođenje modela učenja na radnome mjestu, u svim oblicima strukovnog obrazovanja.

Iako ništa nije moguće učiniti preko noći, za svako činjenje potrebna je početna volja, a te volje mi, očigledno, nemamo. Dapače, umjesto da pokušamo držati korak s naprednim zemljama Europe i svijeta, mi, metodološki, stagniramo ili se vraćamo u prošlost.

Danas izvodimo nastavu primjerenu 19. i 20. stoljeću, a treba nam ona koja daje rezultate danas ili će ih davati u vremenu koje dolazi. Naime, obrazovanje je posao budućnosti, a mi živimo i radimo na paradigmi iz prošlosti.

Da bismo pokrenuli proces promjena potrebno je hitno napraviti barem ove male pomake.

Broj komentara: 21

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
brodski

brodski

Komentirano: 19.1.2015. | 15:34

1

U poslu branja jabuka efikasnost znači u što kraćem vremenu ubrati što više jabuka. To zahtjeva spretnost u penjanju, dobru koordinaciju pokreta , minimalan utrošak energije i sl. Efektivnost pak nema direktne veze sa samom tehnikom branja. Efektivnost znači pronaći pravo stablo i odabrati odgovarajuće ljestve ili pak pronaći stablo za koje ne trebaju ljestve. U školi nas uče da trebamo biti marljivi, odnosno efikasni, ali to je samo polovica onoga što treba znati. Ne uči se da nije nebitno u što se ulaže trud, znanje, talent ili novac. Ne uči se kako biti efektivan.
pajser

pajser

Komentirano: 15.1.2015. | 18:53

2

Treba uvesti sistem kao u Njemačkoj. Ovisno od ocijena možeš upisati školu koja te interesira. Imam dvoje djece različitog kapaciteta. Sinu se dosađivalo u školi jer je to sve znao, a kćerki ni dopunska ne pomaže, pogotovo kad profesori ne dolaze na nju jer ih bude "premalo" (OŠ Antun Mihanović).
Petar Bašić

Petar Bašić

Komentirano: 15.1.2015. | 18:41

3

Da! Sjećam se kad je Vokićka predložila uvođenje A, B i C programa još od osnovne škole. Graknuli su na nju roditelji, "tko su profesori da njihovu djecu ograničavaju u razvoju i izboru životnog puta". A vrlo je jasno vidljivo, čak i meni laiku za psihologiju djece, tko jest nadaren za koji smjer a tko se u takvom smjeru pati... 90% vremena profesori posvećuju "najlošijoj" djeci (ovdje ne mislim da su ta djeca misaono ili marljivošću hendikepirana, već općenito iz raznoraznih razloga imaju problema dostići ocjenu dovoljan a kamoli dobar i više)... Za to vrijeme, inteligentnija djeca se dosađuju, gube vrijeme i zanimanje za nastavu u kojoj ionako "sve znaju" logički, a par podataka koje moraju usvojiti nauče za pola sata a ne za dva tjedna "štrebanja"... A program za iznimno darovitu djecu (s možda čak dva potprograma, društevni i prirodoslovni), a C za one kojima je (a vjerujte, bilo ih je i u osmom razredu!) teško uopće pročitati tri rečenice a kamoli naučiti ih s razumijevanjem. Uz, dakako, laku pokretljivost iz jednog smjera u drugi, ako se ustanovi greška sustava ili ako se dijete koje je možda u 4. i 5. razedu bilo nezainteresirano iz tko zna kojih razloga, odjednom dokaže iznimno talentiranim za npr matematiku..
X_faktor

X_faktor

Komentirano: 15.1.2015. | 11:01

4

ako si dosao do 4 razreda srednje skole onda se samo po sebi podrazumjeva da si usvojio znanje nize razine matematike ili hrvatskog, pa nema logicne potrebe to isto znanje provjeravati na nizoj razini drzavne mature, zar ne? Onda je visa razina potrebna samo za fakultete koji trebaju vise znanje tih predmeta. Ovaj dio "vanserijskog" me "bezmalo" protresao. Sto ti to znaci "vanserijski" marljivi i spremni na dodatno ucenje? Ucenici strukovnih skola, za razliku od gimnazijskih imaju dodatnu praksu uz skolu. Gotovo svi su marljivi. Zasto se gimnazijalci ne bi dodatno pripremali za upis na medicinski fakultet na kojemu bi se trazilo znanje gradiva iz srednje medicinske skole? Ili se dodatno spremali za upis na ekonomski iz gradiva koje su slusali ucenici ekonomske skole? Obzirom da nemaju prakse, zasto se ne bi marljivo dodatno pripremali za usmjerene fakultete? Ucenici koje je podrazumjevam "vanserijskim" ni ne trebaju ovakav obrazovni sustav, on ih samo smeta, i trebalo bi naci nacina da takvi ucenici napreduju svojim tempom, i prema svojim interesima, a ne ih silom gurati u nemastoviti obrazovni sustav. Koliko smo "vanserijskih" izgubili do sad zbog sustava obrazovanja? "Prosjecni" ucenici vise vremena provode na instrukcijama iz matematike koja im lose ide (jer ima jednostavno lose ide, a ne zato sto nisu marljivi), umjesto da provode vrijeme razvijajuci se na podrucjima koja im dobro idu. Vrtici vec odavno imaju projektnu nastavu, zasto ju je tako tesko implementirati u osnovnu i srednju skolu? Podrzavam licenciranje nastavnika, kao i detaljniju selekciju kandidata za nastavnicko zvanje, jer nije svatko tko zavrsi fakultet spreman za rad s djecom. Mozda bi trebalo vratiti dvije godine opceg srednjoskolskog smjera, a nakon njega usmjerenje, puno znace te dvije godine za biranje zivotnog puta. Uostalom, za mnoga danasnja zanimanja ni ne postoje skole/fakulteti za stjecanje zvanja. Obrazovni sustav treba pripremiti ucenike na promjene. Voditi racuna o upisnim kvotama - stvorili smo cijeli niz nezaposlenih odgajatelja, medicinskih sestara (srecom ih traze u inozemstvu). Srednju medicinsku skolu, uvodjenjem fakulteta sestrinstva sveli su na status njegovatelja. Ova tema je za mene jako bitna, steta sto ostaje na teorijskom polju, a kad se nesto pocne i primjenjivati na kraju ispadne potpuno nespretno. Drzavna matura ima svog smisla, ali pravedna ce biti tek sad svi budu u istom polozaju. I ucenje nema smisla ako sluzi samo tome da se dobije dobar rezultat na drzavnoj maturi.
Stipe

Stipe

Komentirano: 14.1.2015. | 17:55

5

Za fakultete gdje matematika nije bitna imaš nižu razinu. Nju bi trebali proći čak i bolji učenici osnovnih škola. Strukovne škole su uglavnom oblikovane tako da se učenik što prije uključi u radne procese, a ne u visoko stručne ili akademske, znanstvene. Ipak, ostavljena je mogućnost za one koji su vanserijski, a pohađaju stručne škole ili su marljivi i spremni na dodatno učenje mimo osnovnog programa (a kako bi bili konkurentni onima iz gimnazija i drugih škola) da i oni pristupe višim razinama pojedinih predmeta te se sa npr. tehničke škole upišu na filozofiju ili sociologiju ili neki drugi fakultet.
X_faktor

X_faktor

Komentirano: 14.1.2015. | 16:30

6

plan je bio vanjsko objektivno vrednovanje znanja ucenika. Ne moze se vrednovati znanje matematike srednjoskolca iz strukovne skole koji je matematiku slusao dvije godine i jednog gimnazijalca, jer nemaju jednako znanje. E, sad, kad je matematika obavezan predmet na drzavnoj maturi, iako nije bitna za veliki broj fakulteta, to automatski znaci da se određen broj ucenika stavlja u nepovoljan polozaj. Hrvatski jezik neki ucenici slusaju 3 ili 4 sata tjedno, drugi 5 sati, a polazu maturu kao da su imali isti program. Sto se tu usporedjuje i utvrdjuje, a da je objektivno i smisleno? Zasto se kaznjavaju ucenici strukovnih skola? Unazad nekoliko godina postoje smjerovi strukovnih skola koji upisuju iskljucivo odlikase, a neki ucenici s losijim uspjehom upisuju gimnaziju, pa nemojmo tu ubaciti neka prihvacena misljenja da su gimnazijaci odlicni ucenici, a ostali nisu. Kriterij za prolaznost nekog predmeta se po meni treba mijenjati. Nismo svi za matematiku (ja mogu stati prva u redu po tom pitanju), i mislim da bi se mnogi ucenici mogli vise posvetiti onome u cemu su dobri i razvijati svoje vjestine, znanja i talente odvajajuci svoje vrijeme osobnom razvoju a ne odlasku na instrukcije iz necega u cemu su u startu losiji i ne sto im jako tesko ide. Zaista utvrditi logicne osnove osnova koje ucenik treba zadovoljiti, da prodje razred iz nekog predmeta. Jedinice i ponavljanja razreda stvarno trebaju biti zadnje rjesenje. Cilj nije imati "normalnu distribuciju ocjena", nego znanje. Ucenik koji u osnovnoj skoli pet sati tjedno ima hrvatski, 4 sata matematiku ne moze izaci iz osnovne skole nepismen. 5 sati tjedno osam godina u nizu moze stvoriti samo takvog eksperta u bilo kojem polju, a djeca izlaze nepismeni.
Stipe

Stipe

Komentirano: 14.1.2015. | 11:25

7

"Drzavna matura za sve je ista, neovisno o programu koji su slusali u srednjoj skoli." - plan je bio ujednačavanje kvalitete procesa i znanja učenika bez obzira na škole koje pohađaju.
Petar Bašić

Petar Bašić

Komentirano: 14.1.2015. | 10:58

8

Slažem se u potpunosti. Udžbenik povijesti za 5. osnovne pisala je moja profesorica, prof. dr. red.prof, znanstvena savjetnica, itd itd ... Žena kao da nije vidjela dijete od 10,11 godina u svom životu!? :))) Rečenica koju je napisala u lekciji o Grcima (konkretno o Sparti) ima 7 redaka u knjizi(!) preko 100 riječi, među kojima na primjer "bili su monarhistički uređena država u kojoj su elektivni vladari - efori - imali egzekutivnu vlast, dok je nadzor i normativu određivala skupština starih i mudrijih građana - geruzija..." itd itd. Učenici u toj dobi nemaju pojmao pojmu skupština! Njima je sam koncept da grupa ljudi izabere ili na drugi način (plemstvom npr) odredi predstavnike u nekom tijelu koje donosi neke odluke... U višim razredima problem je što kurikulum zahtijeva od učenika u trogodišnjim strukovnim školama poznavanje takvih detalja povijesti (od osoba, što bi se još moglo prihvatiti, do teško zastarjele događajnice određene datumima i za daljnji razvoj države/društva potpuno nevažnim zbivanjima) da je to nemoguće očekivati, a i nepotrebno je... Čak i u gimnazijama imamo neprilagođene programe pojedinim učenicima, pa recimo, izvrsni učenici iz matematike/fizike/informatike... dobiju dovoljan (što im efektivno uništava izgleda za upis faksa kojeg žele poput FER-a) ili čak bivaju srušeni i ostaju bez godine dana života! Naravno da nije moguće da takvi odlični učenici nisu zadovoljili za ocjenu dovoljan iz povijesti! Pitanje koje profesor treba postaviti sebi je "koje znanje povijesnih procesa (ne čak događaja i datuma!) treba imati za 20 godina jedan dipl.ing.elektrotehnike, dakle intelektualac"? ... Jednako se dakako odnosi i na obrnut slučaj kad očito društveno/humanistički nadareni pojedinci svladavaju tek osnove matematike ili fizike. Osobno mogu reći da sam imao preko 1300 sati matematike u školovanju (bio sam recimo relativno čak vrlo dobar matematičar i fizičar) pa od svega, kao povjesničar ne koristim apsoultno ništa do li osnovnih računskih operacija... Premda na prvi pogled možda profesorima ovo izgleda kao ponižavanje "mog" predmeta, u stvarnosti sprječavamo vrlo izgledne situacije: da izvrsni potencijalni stručnjaci, povjesničari, ekonomisti, psiholozi, informatičari, programeri, nuklearni fizičari... propadaju jer zbog nekakvog nefleksibilnog subspecijalista povijesti ili fizike ili štogod, koji misli da je njegov predmet najvažniji na svijetu.
X_faktor

X_faktor

Komentirano: 14.1.2015. | 9:46

9

Državna matura je sama po sebi upitna u ovom obliku u kojemu je danas. Drzavna matura za sve je ista, neovisno o programu koji su slusali u srednjoj skoli. Nuzna je hitna promjena, mijenjale su se stvari, a na kraju nista nije pogodovalo uceniku i njegovom znanju. Nastavnici ostali izgubljeni među metodama, ucenike gurnulo u vrednovanje znanja i na kraju svima redom sipak. Povijest u petom razredu uci o seobi naroda i gradovima drzavama, a ucenici se prije toga dotaknuli drzava samo u terminima drzava s kojima granici Hrvatska (da ne spominjemo da se u jednom udzbeniku 4 razreda u toj povijesti Hrvatske dotaknulo apsolutno sve - od pokrstavanja, zupanija, knezevina, kraljeva,Trpimirovica, Petra Svacica, Ugara, Kolomana, osmanlija,mlečani, austrougarske,ilira, Bana JJ, prvi svjetski rat, Stjepan radic, drugi svjetski rat, Jugoslavija, Franjo Tuđman i Domovinski rat, Europska unija ). A nisu se cak ucili ni kontinenti. Ni drzave. Srecom djeca znaju i za kontinente i drzave zahvaljujuci svjetskog nogometnog prventsvu i panini slicicama. Navedena lenta vremena s "negativnim" godinama se uci dok ucenici jos iz matematike nisu naucili sto se nalazi prije nule. Planovi i programi su danas fleksibilniji za promjene od strane nastavnika nego sto su bili prije par godina, pa ih se opet rijetko prilagođava. Od HNOSA do kurikuluma prosla hrpa stvari i nastavnicima donijela samo zbunjenost, a rijetko tko ce u toj zbunjenosti reci da je zbunjen i da ne zna kako. Sve treba dobro prodrmati, radi dobrobiti ucenika, ali i manje stresa nastavnika.
Petar Bašić

Petar Bašić

Komentirano: 13.1.2015. | 20:35

10

Mislim da je ipak obrnuto; jer, dok će talentirani i dobro vođeni učenici znati primijeniti naučeno, oni koji u tjedan dana naštrebaju više datuma će postići bolje rezultate na zastarjelim maturama i upisati bolje fakultete.

Broj komentara: 21

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Prikaži sve komentare 123

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Gola istina i obučena laž

Priča za djecu i odrasle

Gola istina i obučena laž

30.12.2016. | 17:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Što život očekuje od nas?

Izlazak iz vječitih kriza

Što život očekuje od nas?

20.9.2016. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poniznost je odlika velikih ljudi

Vlado Prskalo

Poniznost je odlika velikih ljudi

26.2.2016. | 17:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vrijeme davanja, primanja i putovanja

Ljubav na djelu

Vrijeme davanja, primanja i putovanja

31.12.2015. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ljubav

Ljubav

11.9.2015. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ružne trenutke zaboravljamo brže od ružnih riječi

Riječi naše svagdanje

Ružne trenutke zaboravljamo brže od ružnih riječi

2.7.2015. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami oblikujemo vlastitu stvarnost

Vlado Prskalo

Sami oblikujemo vlastitu stvarnost

15.8.2014. | 13:13
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poniznost i ljepota misli

Znanje i uspjeh

Poniznost i ljepota misli

5.8.2012. | 11:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vjera je čudo, a ne razum

Razum, učenje i nada

Vjera je čudo, a ne razum

5.4.2012. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Doprinos hrvatske svjetskoj zajednici

Hrvatska može i mora bolje!

Doprinos hrvatske svjetskoj zajednici

31.1.2012. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zdrav razum - nova evolucijska sila

Običan čovjek

Zdrav razum - nova evolucijska sila

22.10.2011. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nužno je sustavno obrazovanje seljaka-farmera

Znanje je novac

Nužno je sustavno obrazovanje seljaka-farmera

11.9.2011. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Važnost prirodoslovlja u obrazovnom sustavu

Znanje je moć

Važnost prirodoslovlja u obrazovnom sustavu

10.8.2011. | 15:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Preduvjet učenja je dobro čitanje!

Škola se mijenja

Preduvjet učenja je dobro čitanje!

11.7.2011. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odgoj i obrazovanje, novi svijet učenja

Nužan iskorak

Odgoj i obrazovanje, novi svijet učenja

9.6.2011. | 0:46
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :