Umjesto nepotrebnog širenja panike među građanima, proglašavajući nešto opasnim zbog nepravilnog tumačenja podataka s mjernih postaja, mladi okolišni aktivisti bi mogli trošiti vrijeme na pisanje okolišnih projekata te podnositi aplikacije na različite fondove.
IMA li većeg
zadovoljstva autora kada cilj pisanja postane vidljiv kroz efekt u društvenim
pojavama. Tako je prošli tjedan naš politički i društveni aktivist Petar
Bašić pokrenuo inicijativu za „ekološku rentu" koju bi naplatili od
Croduxa. U svojih šest prijedloga aktivnosti koje trebamo poduzeti, u kolumni
od 27.10.2017., upravo sam ovu naznačio kao nužno potrebnu. Pogotovo će ona
biti vrijedna onoga trenutka kada vidimo kako plinofikacija nema značajniji
utjecaj na kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu.
Međutim,
doći do 'rente' neće biti nimalo lak posao. Paralelno s tim treba istu akciju
pokrenuti prema JANAF-u i to što brže. U ovom trenutku u Hrvatskoj je stvorena
klima opće empatije prema Slavonskom Brodu tako da bi sada vrlo lako prošli s
nekoliko projekata koji imaju vezu s umanjenjem posljedica zagađenja zraka.
Dakle,
umjesto stalnih nepravilnih izvješćivanja javnosti o satnim koncentracijama
lebdeći čestica - kojima nas mladi okolišni aktivisti neprestano bombardiraju -
trebalo bi sjesti i napisati nekoliko projekata vezanih za okoliš. U ovom
trenutku takvi projekti sigurno prolaze, a doprinijeli bi umanjenju šteta koje
su nastale kampanjama „Brod najzagađeniji grad u Hrvatskoj".
Negativnim
procesima uvelike doprinose političari koji su glavni krivci za ovakvo
predstavljanje ovdašnjeg okolišnog problema, promociju i kampanju „Brod
najzagađeniji grad u Hrvatskoj".
Ovdašnji
okolišni aktivisti sudjelovali su u
proizvodnji štete
1. Grad
Slavonski Brod postao je sinonim zagađenosti u Hrvatskoj, mada to nije.
2. Stvorena
je vrlo loša poduzetnička klima. Nitko ne želi investirati u najzagađeniji grad
iz kojega stanovnici bježe glavom bez obzira. U zadnjih nekoliko godina najveće
investicije su izgradnja pečenjarnice Mc Donald's i dućana jeftinih roba loših
brandova opće potrošnje Lidl. Plaće u ovim objektima će vjerojatno biti na
razini nevjerojatnih 3000 kn za 200 sati rada mjesečno, što bi trebalo
„zaustaviti iseljavanje".
3. Brođani
se nepovratno iseljavaju, jer uz ekonomske prilike nitko ne želi živjeti u smrdljivom
gradu u kojemu se teško diše.
4.
Vrijednost nekretnina je dosegnula najnižu razinu u cijeloj Hrvatskoj. Nitko ne
želi kupiti kuću ili stan u najzagađenijem gradu u Hrvatskoj.
5.
Vrijednost poljoprivrednih proizvoda se opasno ugrožava. Tko želi kupiti med
ili salatu proizvedenu u Brodsko posavskoj županiji kada je tu zagađenje takvo
da ni pčele ne mogu opstati.
6. Teška
šteta turističkom imidžu grada. Svaka turistička kampanja unaprijed je osuđena
na propast, budući da svakodnevno objavljujemo kako je „opasna"koncentracija nekih od polutanata baš u tom trenutku izmjerena u Slavonskom
Brodu.
Nužna je
nova politička kampanja
Ove
posljedice moguće je ispraviti samo novom političkom kampanjom u kojoj je nužno
istaknuti ovdašnje vrijednosti, položajnu rentu u odnosu na infrastrukturu, a
posebno mjesto treba zauzeti kulturno povijesna, ekološka i enološka
ostavština. Pod hitno bi trebalo početi koristiti potencijale rijeke Save kojom
protječe čista smaragdno zelena bistra voda puna života. Postoje iznimno važne
prirodne vrijednosti definirane ekološkom mrežom NATURA 2000. Postoji
izrazito kvalitetna pitka voda, najbolja u regiji (izvori Sikirevci),
kvalitetne šume i velike poljoprivredne površine. A ljudi se iseljavaju i ovo
bogatstvo ostavljaju nekom drugom.
Negativnim
procesima uvelike doprinose političari koji su glavni krivci za ovakvo
predstavljanje ovdašnjeg okolišnog problema, promociju i kampanju „Brod
najzagađeniji grad u Hrvatskoj".
Cijeloj
predstavi svjedočili smo prošli tjedan u Saboru. Naša uvažena zastupnica gđa.Maksimčuk,
uz veliki napor, uspjela je pročitati pitanje ministru Ćoriću: „Svoje pitanje
upućujem ministru Tomislavu Ćoriću: Poštovani ministre, građani
Slavonskog Broda godinama udišu najlošiji zrak u Hrvatskoj. Naslušali su se
velikih obećanja bivših ministara, ali stvari se nisu pomaknule s mjesta. Što
se za vrijeme Vašega mandata poduzelo kako bi se smanjilo onečišćenje zraka u
Slavonskom Brodu. Ima li razloga za optimizam koji se, nakon godina
nepovjerenja prema institucijama, unazad zadnjih mjesec dana pojavio u mome
gradu Slavonskom Brodu?".
Ovo pitanje
je trebalo biti političko okolišni trijumfalizam, ali ponovo na ogromnu štetu
Grada Slavonskog Broda. Evo, svi bivši predsjednici i ministri su bili u
Slavonskom Brodu i nisu ništa riješili, a mi jesmo - koš. Tada ministar u
svom punom kapacitetu neznanja odgovara:
„Poštovana
zastupnice, kao što ste i sami rekli, agonija građana u Slavonskom Brodu islavonskobrodskoj županiji traje još od 2008. godine, dakle od trenutka pokretanja
proizvodnje u rafineriji Brod. Kvaliteta zraka, posebice visoka količina
sumporovodika u zraku, prema svim mjerenjima od 2008 godine do danas, zvala je
na akciju. Nažalost tijekom godina nije se puno postiglo po tom pitanju.
Međutim, do
31.10. ove godine, učinjen je, po našem mišljenju, vrlo važan korak upravo u
rješenju problema s kojim su građani slavonskobrodske županije suočeni. Dakle
31. 10. potpisan je Protokol o suradnji na plinofikaciji Rafinerije Brod između
Ministarstva energetike i okoliša RH-a i energetike i rudarstva RS-a. Ovaj
Protokol, koji prije svega kao međunarodni akt sam po sebi nije pravno
obvezujući, je temelj za suradnju koja će se dogoditi na plinofikaciji
rafinerije Brod." Reče ministar i ostade živ.
Potpisan
međunarodni akt koji nije međunarodni
Kao što
uvažena zastupnica kaže "građani Slavonskog Broda godinama udišu
najlošiji zrak u Hrvatskoj" a ministar dodaje kako smo u „agoniji"pa on potpisuje međunarodni akt koji nije pravno obvezujući. Pa zbog čega je
ministar potpisao dokument koji nije pravno obvezujući? Zatim nova nebuloza -
Potpisan je međunarodni akt koji nije međunarodni, iako je potpisan na razini
ministarstava nepostojeće republike (postoji entitet) i postojeće Republike
Hrvatske. Smanjit će se sumporvodik koji se uopće neće smanjiti. I sada će
krenuti plinofikacija, a rok o kojem se govorilo je povećan na godinu i pol.
Privatni akteri će početi sa radovima, Rusi će dobiti plin ni krivi ni
dužni. To je rješenje i „moramo se svi skupa nakloniti do poda" ovom
okolišno političkom diletantizmu koji nema granica.
Politika
mora definitivno dignuti svoje šape sa okoliša jer je ovaj naš problem koji nam
je nanio veliku štetu upravo „iznjedrila" lokalna politika i mladi
okolišni aktivisti, a sada ga „riješila" državna politika. Al' ga riješi!
Svaka čast!
Slavonski
Brod definitivno nije najzagađeniji grad u Hrvatskoj. Slavonski Brod nije u
nikakvoj agoniji i ne vidim nikoga oko sebe tko je u agoniji. Službenim
Godišnjim izvješćem o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske
za 2015. godinu, Agencija za okoliš i prirodu - za cijelu godinu - Slavonski
Brod svrstava u gradove koji imaju karakteristično zagađenje zraka za
anglomeracije (velika naselja) i tipična povremena zagađenja vezana za
industriju. Svako od ovih parametara uvelike ovisi o stanju atmosfere (vjetrovima).
U izvješću za 2015. (do kraja 2017. mora biti kompletirano za 2016.), niti po
jednom parametru, Brodsko posavska županija nije na vrhu zagađenja, pa tako ni
Slavonski Brod. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
"Indicija raka u Hrvatskoj za 2014. godinu, objavljen 2016. godine,
Brodsko posavska županija niti po jednom obliku pojavljivosti raka nije među
prvih pet. Bilo bi dobro kad bi netko od brodskih medicinskih djelatnika dao
svježe podatke za bolesti respiratornog trakta.
Umjesto
efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma
I na kraju
odgovor grafiteru PeteruTDj na pitanje: "Koji je moj interes i zašto ja
ovom pišem'". Odgovor čovjeku koji drži kako svi moraju imati prizeman interes
kao što ga, očito, ima on, grafiter PeteruTDj.
Tijekom
komentiranja uzroka i posljedica zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, osobno,
nisam imao niti imam ikakav politički ili materijalni interes. Jedini cilj bio
mi je i jeste sa Slavonskog Broda skinuti teški krimen najzagađenijeg grada u
Hrvatskoj. Pritom, nikada nisam kazao niti ću kazati kako Rafinerija Brod,
povremeno, ne zagađuje atmosferu. U prethodnim kolumnama detaljno sam
objasnio kako i kad se to događa. Kako i koliko će biti smanjeno ili povećano
zagađenje plinofikacijom također sam detaljno objasnio u jednoj od svojih
kolumni. Brođanima ne ostaje ništa drugo nego čekati na rješenje plinofikacije.
Umjesto nepotrebnog širenja panike među građanima, proglašavajući nešto opasnim
zbog nepravilnog tumačenja podataka s mjernih postaja, mladi okolišni aktivisti
bi mogli trošiti vrijeme na pisanje okolišnih projekata te podnositi aplikacije
na različite fondove. Kroz projekte, stručno, znanstveno utemeljenim podacima,
mogli bi upozoravati na različite anomalije. Bio bi to efikasan doprinos borbi
za čisti zrak, za razliku od dosadašnjeg opasnog diletantizma.