Kolumne : Okolišne vibracije

Objavljeno: 22.5.2015. u 11:11
Prikaza: 3223
|
Autor: Tomislav Lukić

Bara Dvorina

Oaza života i smrti godinu poslije poplave

Tomislav Lukić
Foto: Tomislav LukićIznad Bare Dvorine
  • Tomislav Lukić

Velike poplave, koje su našu zemlju pogodile u svibnju 2014. godine, pokazale su koliko nismo spremni suočiti se s nesvakodnevnim prirodnim pojavama. Nevjerojatne količine oborina, koje su pale u slivu rijeke Save, u samo tri dana dovele su do naglog povećanja vodostaja koji je ugrozio cijelu Posavinu, a poharao istočnu Slavoniju. Voda je odnijele nekoliko života, te napravila ogromnu materijalnu štetu od koje ćemo se oporavljati godinama.

Područje niskog tlaka zraka (ciklona)  imenovano "Yvette" ili "Tamara" uzrokovalo je najteži oblik poplava u razdoblju od 14. do 16. svibnja 2014. gosdine. Dan ranije, 13. svibnja, kada je polarni zrak iz srednje Europe prodirao na mediteranski bazen, nad Jadranskim se morem formiralo područje niskog tlaka. Hladna polarna zračna masa naišla je na vlažni suptropski zrak stvarajući vrlo nizak tlak. Sutradan se ciklona premjestila nad jugoistok Europe i postala stacionarnom.

Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.

Rezultat toga premještanja bile su ekstremno obilne kiše koje su pale u ovom dijelu Europe, a Srbija (područje oko Beograda) i Bosna bile su najviše pogođene. Ogromne količine oborina (po neslužbenim procjenama oko 5 milijardi kubnih metara vode palo je na površinu od 50.000 kvadratnih kilometara), nezabilježene u posljednjih 120 godina, pale su u samo 48 sati. Svi priređeni odvodni sustavi - kanalizacija, kanali za oborinske vode i korita rijeka nisu mogli prihvatiti tolike količine oborina. Do 20. svibnja u pogođenom je području najmanje 49 ljudi poginulo od posljedica poplava, a stotine tisuća bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Velike količine kiše uzrokovale su podizanje vodostaja rijeka do razina koje nisu zabilježene u povijesti meteoroloških mjerenja i uzrokovale poplavu naselja u okolnim nizinama nanoseći veliku štetu poljoprivredi i gospodarstvu. Kritično je bilo i u planinskim predjelima gdje su se rijeke pretvorile u velike bujične vode koje su stvorile ogromnu štetu.

Nevjerojatna i iznenađujuća bila je brzina kojom je vodostaj rastao. Stanovnici su bili potpuno nepripremljeni i iznenađeni silinom i količinom vode. Kada su razmjeri katastrofe dosegli vrhunac, svima je postalo jasno da se nalazimo u žarištu najveće prirodne nesreće koju nitko nije mogao predvidjeti. Kako se vode regije slijevaju u rijeku Savu svim naseljima  uz korito koja se nalaze na koti ispod 90 metara nadmorske visine prijetila je opasnost od poplava. U našoj zemlji uz iznimne napore velikog broja aktera  obranjena su gradovi Jasenovac, Stara Gradiška Davor, Slavonski Brod, Šamac i Županja, ali su popustili nasipi u Rajevom selu, te je poplavljeno oko 4367 stambenih jedinica.

Nevjerojatne poplave na europskome jugoistoku nisu pogodile samo našu zemlju. Unesrećeno je više od 1.600.000 ljudi. Poplavne vode su svom razornom snagom uzrokovale i 2.000 klizišta i odrona, dodatno jačajući efekt prirodne katastrofe. Na cijelom području (Hrvatska, BiH, Srbija) više od 100.000 domova, 230 škola, tvrtki, cestovnih i željezničkih prometnica uništila je poplava. Materijalna šteta je bila ogromna i vratila je tri države nekoliko godina unatrag. Ovu prirodnu katastrofu teško je bilo predvidjeti i preventivno djelovati.

Točno godinu dana poslije, 17. svibnja 2015., vodostaj Save u Slavonskom Brodu niži je za više od  8 metara i iznosio je 94 cm.

Snosimo veliku odgovornost

U svibnju 2014. godine cijela Bara Dvorina bila je poplavljena a iznad sadašnje razine vode u bari bio je vodeni stup od nevjerojatnih 3 metra. Mnogi samozvani ekolozi 2012. godine, kada je Bara Dvorina bila gotovo presušila, davali su vrlo crne prognoze za živi svijet u bari i njen opstanak.

Kako se radi o prirodnim pojavama kao što su poplave i suše tako je i priroda spremna odgovoriti i to vrlo brzo. Poplave kao prirodne pojave donose novi život. Da bi zadovoljili svoje potrebe za hranom oduzeli smo prirodi i njenim ciklusima velike površine koje su bile poplavne. Čovjek je svojim aktivnostima u posljednja dva stoljeća uvelike doprinio razmjerima poplave. Kao dominantna vrsta na planeti Zemlja (Geja) snosimo veliku odgovornost za narušavanje prirodnih procesa. Da bismo si stvorili prostor za poljoprivredu i stočarstvo te izgradnju naselja u plodnim dolinama, gradeći nasipe ukrotili smo rijeke i time im oduzeli prirodni prostor za širenje tijekom većih vodostaja a uz sve ovo kanaliziranjem smo ubrzali protok. Izgradili smo cijeli niz umjetnih jezera kako bismo iskoristili energiju vode, mijenjajući pritom krajolike i cijele ekosustave. Oduzeli smo od prirode podzemne tokove vode a da ih uopće nismo dobro upoznali. Možda su ove poplave još jedno upozorenje Geje koja nam kaže kako je voda ogledalo naše savjesti.

Poplavni pašnjaci su jedno  od najugroženijih staništa u Europi i jedan od najosjetljivijih ekosustava  koji sadrži nevjerojatnu biološku raznolikost. Gotovo svake godine ove pašnjake plavi Sava, uz koju su nekada postojali desetci takvih poplavnih područja. U kišnim dijelovima godine voda bi se izlijevala iz korita rijeke i prekrivala stotine hektara pašnjaka koji su služili ispaši stoke iz okolnih sela. Pašnjaci su se postupno zapuštali, zarastali i nestajali uslijed opsežnih regulacija, isušivanja i prekrajanja rijeke. Pravi problem nestanka pašnjaka je postao zarastanje, a veliki doprinos tomu je nastao nekontroliranim širenjem invazivne alohtone grmolike biljke amorfe ili bagremca (Amorfa fruticiosa) koja postaje glavna prijetnja pašnjaku i samoj bari. Razmnožava se podankom i plodom u obliku mahune kojeg voda raznosi, a ispod ovih grmova ne raste čak ni trava. Ispaša i pašnjačko stočarstvo uvelike smanjuju ove prijetnje. U nekoliko zadnjih desetljeća došlo je do velikog smanjenja broja stoke i odustajanja od tradicionalnog stočarstva zbog ekonomske neisplativosti. Međutim, uzgoj stoke u ovakvim područjima u kojima se ne koriste kemijska sredstva niti uporaba vještačkih gnojiva, omogućava proizvodnju u skladu s najvišim svjetskim standardima o proizvodnji vrhunske organski producirane hrane. Ovakva hrana vrlo lako postaje prepoznatljivi općeprihvaćeni brend koji omogućava i razvoj ruralnog turizma. Sela Bebrina i Klakar jedna su od posljednjih koja imaju tradicionalne oblike uzgoja stoke na pašnjaku, a proizvodi (mlijeko, sir i kajmak) koji se na ovakav način dobiju imaju posebnu vrijednost koja u našem društvu još nije prepoznata niti ozbiljnije stimulirana.

Novi uzlet života

Na samu godišnjicu velikih poplava posjetio sam Baru Dvorinu i fotoaparatom zabilježio nevjerojatnu ljepotu novog života rijetkih poplavnih pašnjaka u Slavoniji. Na moje veliko razočarenje, nije bilo stoke u Bari Dvorini, a ona će bez stoke i sudjelovanja čovjeka u ovim procesima vrlo brzo doživjeti biološku degradaciju. Prošlo proljeće zbog visokog vodostaja nije bilo ispaša na bari Dvorini pa su stanovnici Bebrine i Klakara pronašli nove pašnjake u starim jasinjskim nasadima višnje. 

Danas Bara Dvorina blješti svom svojom ljepotom bojama žute perunike (Iris pseudacorus). Amorfa svojim cvjetovima jarke plave boje hrani nektarom bezbroj pčela dok divlja ruža (Rosa canina L.) obećava odličnu berbu šipka za koji znamo kako je ljekovit. Prekrasni vodeni cvjetovi lopoča (Nymphaea alba) i lokvanja (Nuphar luteum), daju posebnu ugodu močvare stvarajući sjenu svojim ogromnim listovima i mjesta su sunčanja za mnoštvo žabe. Bara je raj za bezbroj različitih vrsta insekata, puževa, pijavica, punoglavaca i zmija koje su u hranidbenom lancu na samom dnu. Uza sve ovo područje rezervata je važno mrjestilište savskih riba i stanište brojnih važnih vodozemca kao što su crveni mukač (Bombina bombina) i podunavski vodenjak (Triturus dobrogicus). Sve ove vrste su hrana mnogim pticama a njih u bari i njenoj blizini živi više od 150 vrsta. Tijekom samo nekoliko minuta pogleda kroz dalekozor primijetio sam bijelu rodu (Ciconia ciconia), sivu čaplju (Ardea cinerea), malu bijelu čaplju (Egretta garzetta), crnu lisku (Fullica atra), ćubastog gnjurca (Podiceps cristatus), bjelobradu čigru (Chlidonias hybrida), divlju patku (Anas platyrhynchos), patku njorku (Aythya nyroca), vivka (Vanellus vanellus) i još mnogo drugih vrsta. 

Na stotinjak metara livade, ispod vrba i jasenova, pronašao sam na desetke ljuski od ptičji jaja koji svjedoče o novom uzletu života oko bare. Dodatna ljepota prirodne idile uveličana je mnoštvom različitih prirodnih zvukova koje ovaj fantastični živi prelijepi svijet proizvodi. Tijekom 2011. i 2012. godina ovo carstvo života bilo je izloženo nevjerojatnoj suši u kojoj je veličina same bara sa svoja 64 ha pala na samo nekoliko stotina kvadratnih metara. U tih nekoliko mjeseci oaza života postala je oaza smrti. Poslije ove prirodne pojave dogodila se druga u obliku poplave kada je razina vode iznad sadašnjeg života bila nevjerojatnih tri metra. Ništa nije spriječilo najjače prirodne sile da, za samo godinu dana, ponovo stvore besprijekoran ekosustav močvare. Danas život u Bari Dvorini funkcionira kao švicarski sat. Sve kuće za njene stanovnike su obnovljene, a broj stanovnika je zasigurno i veći nego što je bio prije suša i poplava. Mladih žitelja ove skladne simfonije života ima na svakom koraku, ali na autora ove kolumne poseban utisak je ostavio par crvenokljunih labudova (Cygnus olor), koji je sa svoji nekoliko mladih labudića bezbrižno plovio ovom oazom života.

Stotinjak kilometara istočno, veći broj stanovnika Gunje i poplavom pogođenih sela još uvijek živi u kontejnerima čekajući na obnovu, a jedan dio je nepovratno napustio svoje domove. Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.

    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Upravljanje komunalnim otpadom

    Piše: Tomislav Lukić

    Upravljanje komunalnim otpadom

    24.10.2019. | 8:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Rješenje nad rješenjima - otpad u Davor

    Politika i zaštita okoliša (13)

    Rješenje nad rješenjima - otpad u Davor

    5.3.2019. | 21:48
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prezirući Brođane čekaju da 'predmet ode u zastaru'?

    Politika i zaštita okoliša (12)

    Prezirući Brođane čekaju da 'predmet ode u zastaru'?

    6.6.2018. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nit' pada zagađenost tla nit' padaju ostavke odgovornih

    Politika i zaštita okoliša (11)

    Nit' pada zagađenost tla nit' padaju ostavke odgovornih

    2.5.2018. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Iz moralnih razloga morali su dati ostavku'

    Politika i zaštita okoliša (10)

    'Iz moralnih razloga morali su dati ostavku'

    19.4.2018. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko je kriv za ovu vrlo opasnu ekološku ujdurmu?

    Politika i zaštita okoliša(9)

    Tko je kriv za ovu vrlo opasnu ekološku ujdurmu?

    11.4.2018. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Lukić poručuje okolišnim politikantima - prestanite lagati

    Rafinerija ne radi, a zrak zagađen?

    Lukić poručuje okolišnim politikantima - prestanite lagati

    25.1.2018. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

    Komentira Tomislav Lukić

    Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

    6.12.2017. | 18:10
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

    Politika i zaštita okoliša (7)

    Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

    15.11.2017. | 13:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

    Politika i zaštita okoliša (6)

    Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

    5.11.2017. | 20:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

    Politika i zaštita (5)

    Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

    27.10.2017. | 13:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    Politika i zaštita okoliša (3)

    Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    12.10.2017. | 8:20
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    Politika i zaštita okoliša (2)

    Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    5.10.2017. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    Politika i zaštita okoliša (1)

    Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    28.9.2017. | 21:35
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

    Veliko ime

    Franjo

    4.10.2015. | 9:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Najstariji  stanovnici Slavonskog Broda

    Uvjerljivo

    Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

    27.6.2015. | 12:12
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

    Voda, zemlja i zrak

    Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

    22.3.2013. | 0:04
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    Zbrinjavanje otpada i smeća

    U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    22.10.2012. | 17:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :