Dok napušteno mjesto ekološke nesreće čeka sanaciju i abdikaciju, eko-udruge šute (Foto: AP / SBplus / arhiva)

Potrebno je angažirati neovisni laboratorij koji će pratiti dnevnu koncentraciju ugljikovodika u sirovoj i obrađenoj vodi vodocrpilišta Jelas 90 dana te izraditi studiju. Ako se unutar 90 dana ne dogodi povećanje ugljikovodika u sirovoj vodi sva sumnja u regularnost uzimanja uzoraka i analiza su na HZZJZ. Povećanje koncentracije ugljikovodika u samo jednom danu krivnju za incident usmjerava na Vodovod Slavonski Brod.

„Na vodocrpilištu „Jelas" sirovu vodu crpimo iz šest bunara kojima je dnevni optimalni kapacitet oko 220 L/s. Sirova voda je opterećena s povišenim koncentracijama MANGANA, ŽELJEZA, AMONIJA, SUMPOROVODIKA, a prisutno je i organsko opterećenje sirove vode huminskim tvarima. Ovakav sastav sirove vode zahtijeva visoki stupanj tehnološke obrade. Oksidacija prisutnih tvari vrši se s ozonom koji proizvodimo iz tekućeg kisika.

Tehnologiju obrade

vrše na uređaju za kondicioniranje sirove vode, a provodi se kroz sljedeće faze:

1. Crpljenje vode i dovođenje na uređaj za kondicioniranje
2. Faza predozonizacije
3. Filtracija kroz dvoslojne filtere (pijesak + antracit ; tz. DMF-filtracija)
4. Faza glavne ozonizacije
5. Filtracija kroz aktivni ugljen (tz. ACF- filtracija)
6. Dezinfekcija prerađene vode s klor dioksidom
7. Kontrola kakvoće vode po fazama prerade u internom laboratoriju vodovoda"

Kako bih u potpunosti objasnio incident na vodovodu prenio sam u kompletu visoko istaknutu tehnologiju obrade brodske vode na stranicama vodovod-sb.hr. Vrlo nam je važna za daljnje razmatranje uskršnje kalvarije 90 000 stanovnika Broda i okolice koja već lagano tone u zaborav. Kao rođeni Brođanin, dugogodišnji okolišni aktivist, ekolog i zaštitar okoliša, osjećam se dužnim proanalizirati cijelu situaciju koja se događala od 30. ožujka 2018. do 3.travnja 2018. godine. Za tu prigodu pojednostavio sam sve analize vode koje je obavio Hrvatski zavoda za javno zdravstvo te ih objedinio kronološki sa svim njihovim greška i tip felerima u zajedničku tablicu.

Kronološki ćemo opisati redoslijed događaja oko naše u vrijeme dramatičnog Uskrsa 2018. Hrvatski zavod za javno zdravstvo povremeno vrši nadzor i kemijsku analizu  svih pitkih voda koje piju stanovnici Hrvatske. Prije alarmantne analize od 30. ožujka 2018.g. izvršena je analiza 20. veljače 2018., dakle punih 40 dana prije incidenta. Analizu je obavio Zavod za javno zdravstvo Zagreb. Svi kemijski parametri vode su tada  bili u skladu s Pravilnikom.

Sa stranice vodovod-sb.hr možemo pročitati kako smo svi duboko svjesni (i uprava Vodovoda) kako u sirovoj vodi vodocrpilišta Jelas povremeno dolazi do povećanja koncentracije organskih huminskih tvari. Dakle na to smo spremni. Nova tehnologija obrade vode od 2000 godine projektirana je za takve vode te je ugrađen filter sa aktivnim ugljenom koji treba izvršiti korekciju vode tj. odstraniti višak organskih huminskih tvari (različitih spojeva ugljikovodika).

Uz sve ovo opremljen je interni laboratorij koji u svakom trenutku može izvršiti kontrolu ugljikovodika. Uređaj na kojem rade HZZJZ Osijeka i Zagreba postoji  i u laboratoriju Vodovoda na Jelasu. Uređaj se zove plinski kromatograf i na njemu dobro obučeni kemičar u svakom trenutku može odrediti količine i vrste ugljikovodika koji se nalaze u vodi. Funkcioniranje opreme za pročišćavanje voda se isporučuje uvijek u kompletu sa uređajem za kontrolu vode tako da u svakom trenutku znate kakva je kvaliteta vode koju distribuirate u vodoopskrbni sustav i da li vam uređaj dobro radi.

Kada se zasiti filter sa aktivnim ugljenom on se stavlja van funkcije i regenerira, a rezervni ide u funkciju. Trenutak stavljanja uređaja u regeneraciju se određuje plinskim kromatografom i zbog toga je on vrlo bitan dio sustava upravljanja tvornicom vode. Ako se opterećena ugljikovodicima (huminskim tvarima) pusti preko zasićenog filtera neće doći do pročišćavanja vode i kao sirova će otići u vodoposkrbu.

Kronologija incidenta

Zbog teške akcidentne  situacije „Slučaj Crodux" na zapadnoj veznoj cesti zahtijevano je od HZZJZ izvršenje izvanrednog nadzora vode iz vodonosnika i vodospremnika sustava Vodovod Slavonski Brod. Prvo uzorkovanje sirove i prerađene vode izvršeno je 30.ožujka 2018. god. između 13 h i 14 h. Vjerojatno se u laboratoriju u Osijeku upalilo crveno svijetlo kada su vidjeli rezultate. Bunar B 7 pokazao je 476,6 µg/l, a bunar B 11  778,0 µg/l ugljikovodika, dok je voda u sistemu uzorkovana na dva mjesta, Vodosprema Jelas 529,9 µg/l  i ul. Josipa Rimca 493,3 µg/l. Kada kemičar kao ja  pogleda ove rezultate shvati isti tren da u našoj sirovoj vodi (kao što piše na web stranicama Vodovoda) ima ugljikovodika, ali su oni prošli kroz tvornicu za preradu vode i nisu pročišćeni na filtru aktivnog ugljena. Analize pokazuju kako nema lako hlapljivih ugljikovodika i benzena što znači da ugljikovodici nisu iz incidentne situacije „Slučaj CRODUX".

Pošto je situacija alarmantna Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZJZ) vrši drugo uzorkovanje istu večer. Uzorkovanje se ponovo vrši na bunarima B 7 = 565,6 µg/l, B 11 = 679,7 µg/l  i B 15 = 457,6 µg/l. Iz rezultata kemijske analize vidimo kako  30. ožujka 2018. god. u 19.48 h sirova voda vodonosnika Jelas  sadrži visoku koncentraciju ugljikovodika. Međutim, alarmantnija nam je situacija da je voda ponovo prošla tvornicu i na filtrima nije uklonjen višak ugljikovodika. To pokazuju analize vode na ugljikovodike u Vodospremi Jelas 545,7 µg/l  , ul.Josipa Rimca 880 µg/l  i Svačićevoj ulici 684,6 µg/l . Ponovo nema benzena i lakohlapljivih ugljikovodika. Sve analize su provedene u kromatografskom laboratoriju HZZJZ Osijek.

Situacija je više nego alarmantna i uključuju se u rješenje problema svi od državnog vrha do lokalne i regionalne zajednice. Svi političare do bola politiziraju, a narod na cisternama čeka vodu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 31.ožujka u 9 h uzima uzorke sa svih kritičnih mjesta  poslije 12 sati od incidentne situacije. Kontroliraju  sva mjesta od Bolnice Josip Benčević do bunara koji su sadržavali viša ugljikovodika. I onda novi šok.  Laboratorij u Zagrebu daje podatke kako su svi uzorci ispravni na ugljikovodike iako su 12 sati ranije sadržavali 10 do 15 puta veću količinu ugljikovodika od MDK od 50 µg/l (maksimalno dozvoljene količine ).

Tu nije kraj naše tužne priče. 1.travnja 2018.god. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ponovo uzima uzorke na istim mjestima i ponovo alarm. Bunar 15 ponovo pokazuje povećanu količinu ugljikovodika i to 192,0 µg/l. Ovaj put voda s povećanom koncentracijom ugljikovodika ne ide u mrežu, prerađena voda na vodocrpilištu pokazuje koncentraciju ugljikovodika od 33,6 µg/l  što znači da su na filtru uklonjeni ugljikovodici. Potvrda ovome je nalaz iz bolnice dr. Josip Benčević koji sadrži 21,4 µg/l. Svi drugi uzorci su ispravni, što znači da je voda prerađena u našoj tvornici vode na Jelasu.

Uzorkovanje se ponavlja 02. 04. 2018. god.  na istim ili sličnim mjestima. Analiza pokazuje na bunaru 15 lagano povećanje koncentracije ugljikovodika od 11,7 . Uzorkovanje je nastavljeno i 03. 04. 2018.god. ali su svi rezultati bili unutar MDK (maksimalno dozvoljene koncentracije) s minimalnim dopuštenim odstupanjima.

Zaključak:

Analize i način izvješćivanja koji je obavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo nisu bili na razini incidentne situacije koju smo proživjeli. Pogotovo su nelogični podaci od 31.ožujka kada su svi uzorci bili apsolutno ispravni, a od vremena incidenta je proteklo samo 12 sati. Ostaje dobro razmotriti što se događalo u tvornici vode u noći s 31. ožujka na 1. travnja i da li je moguće da s 10 000 m3  vode prerađene vode te noći  očistiti vodonosnik, ali i oprati mreža.

Analize od 1. , 2., i  3. travnja 2018. su logične, generalno gledano. Međutim, jedna laboratorijska nedorečenost opet otvara  prijepor koji budi sumnju za uzorke  vode analizirane  3. travnja  2018. u dvije laboratorije. U vodi iz bunar B 5 Osječki laboratorij određuje 5,3 µg/l dok  Zagrebački pronalazi  <2 µg/l za isti uzorak. U vrlo teškim trenucima za Slavonski Brod i njegove stanovnike ovakvi podaci ponovo izazivaju duboku sumnju.

Osim ovoga, komuniciranje s javnošću od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i oba nadležna ministarstva je bilo katastrofalno. Podaci  nisu objavljeni danima što je u  javnosti izazvalo strah i dozu nepovjerenja prema krovnoj ustanovi koja kontrolira sve zdravstvene procese u Republici Hrvatskoj. U najmanju ruku,  odgovorno i moralno bi bilo  prema stanovnicima BPŽ kada bi   ravnatelji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Hrvatske, ali i  Brodsko posavske županije podnijeli ostavke. Kada bi bilo i trunke društvene i političke odgovornosti i ministri Ćorić i Kujundžić bi podnijeli ostavke. Nitko nam se nije niti ispričao za navedene događaje, a kamo li ponudio ostavku. O nanesenoj materijalnoj šteti koju su pretrpjeli stanovnici BPŽ ne želim uopće govoriti. Trenutno je nemjerljiva. O Slavonskom Brodu diskutiraju svi, ali bih posebno istaknuo mišljenje vrhunskog okolišnog stručnjaka i stalnog konzultanta Europske komisije dr. Viktora Simončića koji se redovito u svojim kolumnama osvrne sa stanje okoliša u Slavonskom Brodu (http://zg-magazin.com.hr/kataliticka-depolimerizacija/)

Naša voda sadrži povremeno organske huminske tvari (ugljikovodika) što piše na stranici vodovod-sb.hr. Nužno je u svakom trenutku vršiti kemijsku kontrolu sirove i prerađene vode. Za to postoje uvjeti jer interni laboratorij na Jelasu posjeduje plinski kromatograf kojim se vrše ove analize. Funkcioniranje plinskog kromatografa nije nimalo jednostavno i ima visoku cijenu održavanja. Traži sposobnog kemičara koji je obučen za rad na istom. Može se koristiti u cijelom nizu kontrola pitke i otpadnih voda. Cijena koštanja uređaja je cca 60 000 eura, a jedne analize oko 60 eura.

Nužno je u svakom trenutku imati pod kontrolom stanje zasićenosti filtra s aktivnim ugljenom. Njegova funkcija nije umanjena zbog aktivnog ugljena koji je trebalo zamijeniti prije 7 godina što je u jednoj izjavi rekao ministar Ćorić, te ponovo pokazao kako ne razumije procese prerade vode. Njegova funkcija je umanjena samo kapacitivno (reduciran  mu je protok zbog smanjenja čestica), ali može biti i u potpunosti van funkcije, ako se ne izvrši pravovremena regeneracija što je opet u odgovornosti Vodovoda Slavonski Brod.

Kao kemičar, ekolog i osoba  koja se trideset godina bavi okolišem ne mogu osporavati ponuđene laboratorijske podatke jer su proizašli iz akreditiranih laboratorija i osoba koje svakodnevno izvode ova komplicirana laboratorijska ispitivanja, ali ih s pravom mogu komentirati. O teorijama zavjere kao „netko je podmetnuo uzorke" ili još gore „ netko je zagadio uzorke" ne želim diskutirati jer ne mogu za to pronaći motiv, niti način izvođenja, a još manje dokaze.

Interni laboratorij na Jelasu u svakom trenutku je  morao imati vlastitu  kontrolu nad kvalitetom vode koju nam skupo prodaju. Ne može se upravljati tvornicom vode ako jedan tehnološki segment obrade vode nema adekvatno laboratorijsko praćenje kvaliteta vode. Laboratorij je morao znati svaki dan koliko ima ugljikovodika u vodi u pojedinim dijelovima tvornice, a da povremeno ima ugljikovodika istaknuli su na svojoj web stranici. Vjerojatno je zbog uštede izbačen iz funkcije plinski kromatograf, što je klasika i u potpunosti odgovara izreci „za pola kile mesa ubiješ vola". Prije incidenta Uskrs 2018. nitko nije kontrolirao ugljikovodike u mreži 40 dana. Isto budi sumnju da smo mnogo duže pili vodu s ugljikovodicima nego nam se čini. Zbog toga direktor, predsjednik Nadzornog odbora i predsjednik Skupštine moraju dati ostavke.

Prijedlog rješenja, dilema.

Potrebno je angažirati neovisni laboratorij koji će pratiti dnevnu koncentraciju ugljikovodika u sirovoj i obrađenoj vodi vodocrpilišta Jelas 90 dana te izraditi studiju. Ako se unutar 90 dana  ne dogodi povećanje ugljikovodika u sirovoj vodi sva sumnja u regularnost uzimanja uzoraka i analiza su na HZZJZ. Povećanje koncentracije ugljikovodika u samo jednom danu krivnju za incident usmjerava na Vodovod Slavonski Brod.

Konačno, pitanje svih pitanja je: Tko je i da li je u tijeku današnjeg dana odredio koncentraciju ugljikovodika u bunarima Jelasa i vodoopskrbi i koliko ona iznosi?