Ilustracija(Foto: suvremena.hr/SBplus/arhiva)

Prazna priča o Projektu Slavonija kojom se Vlada Andreja Plenkovića toliko hvalila, sada se, na jednom primjeru, pokazala posve promašenom. Slavonija, da skupi sve najbolje što ima, nije u stanju ugostiti 28 ministara poljoprivrede, i svitu njihovih suradnika, a da se pri tom debelo ne obruka.

PREMIJER Andrej Plenković baš nekako nema sreće: em ga izluđuju prosvjetari čiji je štrajk već debelo ušao u drugi mjesec, em kandidatkinjina njegove stranke za predsjedničke izbore 22. prosinca ne stoji baš najbolje, em se jedan od najvećih projekata njegove Vlade, Projekt Slavonija, nasukao u plićacima nekadašnjeg Panonskog mora.

Ovo posljednje, strefilo ga je na najgori mogući način. Baš kad je htio zorno prikazati kako je Slavonija, zahvaljujući naporima Vlade, doslovno procvjetala, pa u Osijek – tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom – kanio dovesti ministre poljoprivrede i ribarstva, pojavio se mali problem. Za tako uvažene i tako brojne EU goste – europske ministre poljoprivrede i timove njihovih suradnika -  u Osijeku i njegovoj široj okolici nema adekvatnog smještaja. Kako onog hotelskog, tako i kad su u pitanju odgovarajuće kongresne dvorane.

Hrvatska, koja će u siječnju sljedeće 2020., na pola godine preuzeti predsjedanje Europskom unijom, tako neće imati priliku ministrima Unije pokazati jedan uspješan Vladin projekt – projekt Slavonija. Zato što u tom uspješnom dijelu zemlje (engleski: In the middle of nowhere), preporođenom mudrom politikom Plenkovićeve Vlade, nema dovoljno pristojnih soba i kreveta, pogodnih za noćni odmor EU-ministara.

Premijer Plenković tako se našao u ulozi seoskog župnika koji je u svom selu ugostio biskupa, ali nije, kako je to običaj, u njegovu čast organizirao zvonjavu crkvenih zvona. Kad ga je zaprepašteni i uvrijeđeni biskup zapitao kako ga je mogao dočekati bez zvonâ, zbunjeni je svećenik odgovorio da za to ima jako puno razloga. ''A prvi je'', skrušeno je počeo župnik, ''što u selu nemamo crkvena zvona''. ''Dobro'', rekao je biskup, ''ostali me razlozi ne zanimaju''.

Ako je išta (nažalost) sinonim za Slavoniju, onda je to poljoprivreda, pa bi logično bilo da EU ministre, zadužene za poljodjelstvo i stočarstvo, premjer Plenković dovede i smjesti u Slavoniju. Ali to se neće dogoditi jer je puno razloga zbog kojih to nije moguće, a prvi je – kao u citiranoj anegdoti o svećeniku i biskupu - jer Slavonija nema dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta. Ostali razlozi posve su nevažni.

Portal Telegram nedavno je objavio kako će se dvije trećine raznih ministarskih sastanaka održati u Zagrebu, a ostatak u gradovima uz more. Ondje, za razliku od Slavonije, ima dovoljno smještajnih kapaciteta. No, da ipak sve ne bude tako crno, Slavoniji će po običaju pripasti nešto mrvica.

Neki skupovi europskih birokrata, onih na nižoj razini, sastanci koji ne zahtijevaju lobističke uvjete nužne ministarskoj razini, uz Rijeku, Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Cavtat, Krk, Bašku, Rovinj, Višnjan, Plitvice i Krapinu, održat će se i na dva mjesta u Slavoniji: Osijeku i Jasenovcu. U potonjem valjda, kako bismo objasnili da Jasenovac i nije bio tako zloglasan kao što neki tvrde.

Prazna priča o Projektu Slavonija kojom se Vlada Andreja Plenkovića toliko hvalila, sada se, na jednom primjeru, pokazala posve promašenom. Slavonija, da skupi sve najbolje što ima, nije u stanju ugostiti 28 ministara poljoprivrede, i svitu njihovih suradnika, a da se pri tom debelo ne obruka.

Najzanimljivije će biti, svakako, moguće pitanje nekog od europskih ministara poljoprivrede, upućeno njihovoj kolegici, hrvatskoj ministrici poljoprivrede, Mariji Vučković, zašto se njihov skup održava u Zagrebu, a ne, recimo, u Pleternici ili Slavonskom Brodu, gdje su EU novcem građeni ili se grade muzeji bećarca i tambure (o čemu smo pisali prošli put).

A ministrica, s obzirom na to da je još svježa i nije najbolje ugrijala fotelju u koju je sjela, ne zato što joj je poljoprivreda u malom prstu, već zato što je to netko nakon Tomislava Tolušića, morao, možda će im reći kako se eto, baš u Pleternici, za koju su pitali, gradi i super luksuzni hotel, dostojan njihovog smještaja. I to upravo novcem kojeg je Vlada usmjerila iz Projekta Slavonija.

Ministričini savjetnici, brifirajući svoju šeficu pred zagrebački sastanak s njenim europskim kolegama, na brzinu su prelistali sva ulaganja u Projekt Slavonija i posrećilo im se: pronašli su kao je tvrtka Arbiana iz Pleternice za rekonstrukciju luksuznog turističkog objekta, u sklopu podrške razvoju malog i srednjeg poduzetništva, bespovratno dobila 6,9 milijuna, te još 94.000 kuna za izradu nove web stranice. Dakle, ukupno sedam milijuna poklonjenih kuna.

Površni, kakvi već znaju biti, ministričini savjetnici uvalili su je u gadan problem: jest da je tvrtka kojoj je Vlada dala gotovo milijun bespovratnih eura registrirana u Pleternici, ponosnoj zbog Muzeja slavonskog bećarca, ali se hotel koji je dobio sedam milijuna kuna nalazi na otoku Rabu. Nekih 350 kilometara južnije.

I tako, europskim ministrima poljoprivrede u Slavoniji nitko neće poželjeti dobro jutro, jer je Slavoniji iz Banskih dvora odavno rečeno: „Laku noć!".