NEDAVNA pojava trihineloze u Kninu, opake bolesti koja nastaje konzumiranjem zaraženog mesa, najčešće domaće svinje, o čemu su ovih dana brujali mediji, možda je neke podsjetila na jednu od najvećih zaraza koja se dogodila u Hrvatskoj, onu u Brodsko-posavskoj županiji u listopadu i studenom 2004. Tada su u bolnicu primljena 64 pacijenta sa simptomima te teške, ponekad i smrtonosne, bolesti. Ta masovna zaraza ušla je i u stručnu, znanstvenu literaturu.
Gotovo da nema godine da se u Hrvatskoj ne zabilježi poneki slučaj, kao što gotovo da i nema godine kada se neki od političara u Brodsko-posavskoj županiji ne pohvali kako je, eto, ta županija jedina u Hrvatskoj koja već dvadesetak godina iz proračunskih sredstava osigurava značajan novac, stotinjak tisuća kuna godišnje, kojima se sufinanciraju veterinarsko-zdravstveni pregledi tovnih svinja zaklanih u registriranim klaonicama.
Tako je, prije godinu i pol dana, brodskoposavski župan, Danijel Marušić, aktualni HDZ-ov kandidat za zastupnika u Europskom parlamentu, bio pun hvale za tu akciju.
- Mi smo jedina županija koja se na ovakav način bori protiv zarazne bolesti trihineloze, punih 16 godina provodimo akciju sufinanciranja veterinarsko-zdravstvenih pregleda tovnih svinja u registriranim klaonicama na našem području. U tih 16 godina naša je Županija uložila oko 1,4 milijuna kuna, pregledano je više od 30 tisuća svinja, samo lani više od 2000 svinja. Ove godine smo iz županijskog proračuna odlučili izdvojiti sto tisuća kuna - rekao je župan Marušić u studenom 2017. godine.
Stvari bi se, naravno, mogle postaviti i drugačije i upitati ne maže li to, Brodsko-posavska županija, vrat debeloj guski. Naime, sa stotinjak tisuća kuna, pomaže vlasnicima registriranih klaonica da ispune zakonsku obvezu i pošalju meso svake zaklane životinje na analizu. Ali, što je s klanjem na obiteljskim seoskim domaćinstvima, u Slavoncima toliko omiljenim svinjokoljama?
Jedna takva svinjokolja dogodila se u prosincu 2016. na području Nove Gradiške, kada se trihinelom zarazilo petero ljudi. Kako su tada zabilježili mediji, pacijenti su sami izjavili kako su odlučili da se meso svinja, iz domaćeg uzgoja, ne odnese na veterinarski pregled. Zašto? Iz nemara ili zbog uštede (pregled jedne zaklane svinje košta 50-ak kuna), jer veterinarski pregled, dakako nije besplatan? Pa se naravno može postaviti pitanje nije li stotinjak tisuća kuna kojim županija sufinancira klaonice, možda pametnije iskoristiti za sufinanciranje pregleda mesa svinja po seoskim domaćinstvima. Tako da, recimo, pregled bude besplatan.
Ovogodišnja zaraza trihinelom, koja se dogodila i Kninu, daleko od Slavonije, pokazala je, međutim, da je jedan od pršuta, u kojem je pronađena ličinka opasnog nametnika, imao žig o zdravstvenoj ispravnosti. Pravi, ili krivotvoreni, utvrdit će (ako će?) policijska istraga, no žig se nalazio na pršutu i prema tvrdnjama vlasnika koji je u svojoj pušnici sušio još četiri pršuta (također sa zelenim žigovima o zdravstvenoj ispravnosti), meso je kupljeno u jednoj klaonici u Kninu.
Šibensko-kninska županija, za razliku od Brodsko-posavske, ne izdvaja novac kojim bi pomagala tamošnje vlasnike klaonica za pregled zaklanih tovnih svinja. Jedan mesar iz Knina, s kojim sam neki dan razgovarao, rekao mi je i zašto.
- Trgovina mesom u Dalmaciji unosnija je od trgovine drogom - rekao je, vjerojatno ponešto pretjerujući. I dodao kako u nekim tamošnjim registriranim klaonicama na analizu bude poslano meso tek tridesetak posto odojaka i svinja. Možda je zbog toga trgovanje mesom ondje iznimno profitabilan posao, ne samo zbog uštede na pregledu mesa, već i zbog toga što se takvo meso uopće ne registrira, pa se naravno, prodaje na crno. I zašto bi onda, kad je o takvima riječ, tamošnja županija pomagala klaoničare.
Kako u Slavoniji, unatoč naporima jedne županije, Brodsko-posavske, da pomogne vlasnicima klaonica, stvari stoje bitno drugačije, krajem prošle godine posvjedočio je Željko Burazović, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu.
- Nažalost, od početnih osam klaonica s kojima smo potpisivali ugovore, danas su ostale samo dvije - rekao je i optimistično dodao: - Međutim, to nas neće spriječiti da idemo dalje i probamo doći do 2000 zaklanih svinja koliko smo imali prije dvije godine. Smatramo da radimo odličan posao koji je jamstvo prije svega zdravlja ljudi koji će konzumirati proizvode. -
Dakle, kad je trihinela u pitanju, perspektive su više nego sjajne. Posljednjih je godina gotovo i nema, a sljedećih bi mogla i posve nestati. Zajedno sa svinjama u Slavoniji, ugroženom vrstom, kojoj prijeti izumiranje. Kad nestane svinja, neće biti ni trihinele. Posvjedočio je to, na svoj način, i citirani pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -